Tukupā Palēmia Maleisiá ʻikai ha holomui kumi e MH370

Fai 'e Tevita Katoa
4 Epeleli 2014

Naʻe fakahā ʻe he palēmia ʻo Maleisiá ʻi heʻene ʻaʻahi hake ki he feituʻu faiʻanga talafetuʻutaki ki he vakapuna mole MH370 ʻaneefiafi ʻi he kolo ko ia ko Perth ʻi he fakahihifo ʻo ʻAositelēliá – “ʻE ʻikai ha holomui ʻa Malēsia meí he fekumi ʻoku nau lolotonga fakahokó”.

Naʻe fakahoko ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palēmia ʻo Maleisiá, Mr Najib, ʻi ha konifelenisi mo e kau faiongoongó ʻa ia naʻá na ʻi ai fakataha pea mo e taki ʻo ʻAositelēliá Tony Abbott. 

Naʻe pehē ʻe Najib ʻi heʻene  fakahikihikiʻi ʻa e ngāue fakataha ʻosikiavelenga ʻoku faí lolotonga e taufa kuo tōó “ko ha fakanonga ia ki he loto kotoa pē”.

Naʻe pulia foki ʻa e vakapuna ʻEa Maleisiá lolotonga ʻokú ne ʻi hono halanga folau mei Kuala Lumupua ki Peisingi mo ha kau pasese ʻe toko 239, ʻi he ʻaho 8 ʻo Maʻasí.

Ko e talu meí he ʻaho ko iá mo e hifo mo e hake ʻa e ngaahi folau kalavana mo e laulāpuna ʻi he fakatonga ʻo e ʻŌseni ʻInitia ʻi he feituʻu ko ia ʻoku fai e tui ne tūkia ai e MH370. 

Ko e fekumi ko ʻení ʻokú ne fakaʻauliliki ʻa e sikuea kilomita ʻe 221,000 pe sikuea maile ia ʻe 85,000 ʻo fakafuofua ki he kilomita ʻe 1,500 pe maile ʻe 932 ʻa hono mamaʻó meí he fakahihifo ko ia ʻo Perth.

Kae kehe ʻoku kei taumuʻavalea ʻa e fekumi ʻoku faí he ʻoku teʻeki pē ke maʻu ha konga ia ʻo e Vakapuva Boeing 777.

Pea meí he ngaahi meʻa koi a kuo fai hono fakahake hake mei kilisitalá ʻoku teʻeki pē ha konga ia ai ʻo e vakapuna mole.

Toe Vakai ki he ngaahi meʻa moʻoni fekauʻaki mo e MH370

  • ʻAho 8 ʻo Maʻasí naʻe folau ai e ʻEa Maleisiá mei Kuala Lumupua ki Peisingi mo ha kau pāsese ʻe toko 239 ʻo pulia ai pē
  •  Tamateʻi e misini ʻokú ne ʻomai ki funga fonua ʻa e ngaahi fakaʻilonga ki he folau ʻa e vakapuná ʻi heʻene mavahe pē mei he malaʻe vakapuná
  • Tala ʻe he meʻa fakaongo fakasatelaité naʻe kei puna pē vakapuna ia ʻi ha houa ʻe fitu hili ʻa e ʻikai ke toe maʻu mai ha fetuʻutaki fakasatelaité
  • ʻAho 24 Maʻasí, makatuʻunga ʻi ha ngaahi fakafuofua foʻou ne fokotuʻu, ne tala ai ʻe he Palēmia ʻo Maleisiá “ ʻOku ʻikai ha toe fakaveiveiua” ko e vakapuná naʻe tūkia ʻi he fakatonga ʻo e ʻO,seni ʻInitiá pea ʻoku ʻikai ha toe taha ʻe moʻui

Ko e mahino ʻo e lolotonga ní

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e fekumi ki he folau MH370 ko ia ʻa e ʻEa Maleisiá. Kuo aʻu atu foki mo e vaka uku Pilitānia ko ia ko e HMS Tireless ki he ʻOseni ʻInitiá pea ʻoku tuku atu mo e vaka ko ia ʻa e Tau Tahí ko e HMS Echo ke na feʻao.

Kuo tuku folau atu foki mo e vaka ko ia ʻa e Tau Tahi ʻAositelēlia, ko e Ocean Shield, ki he potu tahí ni pea kuo ʻosi fakanaunau kakato ia ke ne fakatotoloʻi ʻa e puha ko ia ʻoku ne tauhi ʻa e lekooti faifolau ʻa e MH370. 

Lolotonga iá ʻoku pehē ʻe he kau mataotaó ko e taimí ʻoku tuʻu taiki  koeʻuhí ʻoku ngalingali ko e ivi ko ia ʻo e misini lekooti ʻo e folau ʻa e vakapuná ko Siune ʻaho 7 ko e ngataʻanga ia ʻo hono mālohí.

Naʻe fakahā foki ʻe he Pule Polisi ʻa Maleisiá Khalid Abu Baker ki muʻa, kuo fakapapauʻi meí he kau fakatotoló ʻa e hao ʻa e kau pāsesé mei haʻanau kau ki ha puke fakamālohi, loto ke maumauʻi pe ha faʻahinga palopalema fakaʻatamai fakafoʻituitui ʻe ngalingali ala fakafetuʻutaki mo e mole ko ia ʻa e vakapuná.  

Ka ko e fakatotoló ʻe kei hokohoko atu pē ia koeʻuhí he ʻoku kei fiemaʻu pē ia ke máʻalaʻala ʻa e fanga kiʻi mokimokiʻi meʻa kotoa pē. Pea ko ʻene tuʻu ʻi he lolotonga ní ʻe ala malava pē ke hala ʻo ʻikai haʻanau maʻu ʻe taha ki he tupuʻanga moʻoni ʻo e meʻa kuo hokó pe ko e ʻuhinga totonu ʻo e fakaevahá. 

ʻI ha initaviu ʻa e ABC netiueka ʻa ʻAositēliá, Marshal Houston, naʻá ne pehē ai ko e tupu meí he masivesiva ko ia ʻi ha faʻahinga talafetuʻutaki mo e folau ʻa e vakapuná kae pehē ki he kovi ko ia ʻa e ʻeá mo e tahí ʻoku tupu ai ʻa e faingataʻa lahi ʻoku hoko ki he feinga fakatotolo ʻoku fakahokó.

Naʻá ne pehē “ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi totonu ʻa e feituʻu pau ko ia ne tūkia ai ʻae vakapuná ʻi he foʻi vahaʻa ko e houa ʻe 6”.

“Ko hono moʻoní ko e fihituʻu taha eni mo e pole lahi taha ʻo ha feinga fekumi ke fakahaofi ha moʻui kuó ne mamata ai” ʻi he lau ʻa Marshal Houston.

Pea fakamoʻoniʻi ʻe he taki ʻo ʻAositelēliá Mr Abbott ʻo ne pehē ko e “Ko e misiteli lahi taha eni ʻi hotau taimí”. Pea ʻi heʻene lea ko ia ʻi hono fakaʻekeʻeke ʻe he letiō 6iX ʻa Perth, naʻá ne pehē ai “Ko hotau tufakanga ʻeni ki māmani, ko hotau ngafa ʻeni ki he siʻi ngaahi famili, ke tau fai ʻa ia kotoa pē te tau ala ke fakahokó ke tau malava ai ke mamata tonu ki he meʻa kuo hokó. 

Naʻe fakamanatu mai ʻe he ongoongo ʻa e CNN ʻo fekauʻaki mo e matelau ʻa ʻene hoko ʻa e meʻá ni, ʻa e pulia fakafokifā ʻa e ʻEa Maleisiá, ko e fuofua taimi eni ke pulia ha vakapuna ʻo ʻikai toe ʻi ai ha kiʻi makatuʻunga ʻe taha ke fai ai ha fakamahalo.

Ko e ngaahi folau ʻoku kei tuʻu taʻetala

Aho 8 Maʻasi 2014 – Folau MH370 ʻa e ʻEa Maleisiá, folau mei Kuala Lumupua ki Peisingi, mate kotoa kau pasese ʻe toko 239.

ʻAho 31 Mē 2009: Folau fika 447 ʻa e ʻEa Falanisē, folau mei Rio de Janeiro koe  fou ki Pālesi, mate kotoa e kau pasese ʻe toko 228.

ʻAho 25 Mē 2003 : Folau ʻa e Boeing 727, folau meí he kolomuʻa ʻo Angolia, Luani tā ki Burkina Faso, pehé ʻe he lipootí ne mate ai e toko 3. Ne mavahe vakapuna ko ʻeni ʻo ʻikai fakaulo ʻene maamá pea ʻikai ngāue mo e misini fetuʻutaki mo funga fonuá. Talu meí he ʻaho koi á ʻoku teʻeki pē ke ʻilo ʻa e  feituʻu ʻoku ʻi ai ʻʻa e vakapuná.

1999 – folau fika 990 ʻa e ʻEa ʻIsipité, folau mei Niu ʻIoake ki he kolomuʻa ʻo ʻIsipité, Kailo. Ne tō e vaka ia ko ʻení ʻi he ʻŌseni ʻAtalanitikí ʻi he mata ʻuluʻulu pē ia ʻo e kolo ko ia ko Massachusetts. Naʻe mate kotoa ai e kau pāsese ʻe toko 217. ʻOku kei tuʻu ai e fakakaukau ngalingali ko e taona-tangata ʻa e pailaté mo koho tokoní tuʻunga he hohaʻa ne matamata kehe ne ongona mei he loki fakaʻulí.

1966: TWA Flight 800, ko e vakapuna Pālesi ia ne pā hili pē ia haʻane vavahe hake mei Niu ʻIoake. Naʻe mate kotoa heni e kau pasese ʻe toko 23.

ʻAho 2 ʻAokosi 1947: Naʻe pulia fakaʻaufuli ai ha vakapuna Pilitānia ko ʻene folau mei he kolomuʻa ʻo ʻĀsenitiná Buenos Aires ko e taumuʻa ki Saili (Chile).

Naʻe aʻu e mahamahalo ko ʻení ki hano mahaloʻi ʻo ha ʻelini ʻa ia ne toki liʻaki pē ia ʻo mahino ʻoku ʻikai ke tonu tuʻunga ʻi hono toki ʻiloʻi ʻo ha konga ʻo e vakapuná ʻoku tonumia ʻi he sinoú. Naʻe mate ai ha toko 11. Ko e lea fakamuimui ne ha'u mei he vakapuna ni ki mu'a pea mole ko e 'STENDAC'. A'u mai ki he 'aho ni 'oku te'eki lava hano faka'uhinga'i pe ko e ha e 'uhinga 'o e lea ni.

ʻAho 5 Tisema 1945: Folau fika 19 ʻa e Navy bomber.

Naʻe toki ʻi ai ha talanoa ne toki maheʻa ne ʻasi e vaka ʻi he feituʻu ʻoku ʻiloa ko e Bermuda Triangle pea Tulaiʻengikolo ʻa tēvoló.

ʻAho 28 Siune 1942: folau ʻa e Royal Air Force, taha ʻo e laulāpuna Pilitāniá ʻi he Toafa Sahara ʻo talu ai. Naʻe toki ʻilo e vakapuna ia ko eni i he 2012.  Na'e toe mole foki heni mo ha vakapuna ne tuku atu ke kau hono kumi 'o e vakapuna ni pea ne 'ikai pe ha toe longona ha tala kau ki he vaka ko ia.

1937 ; Fuofua pailate fefine ia, Amelia Earhart,  ke ne puna ʻi ha vakapuna ʻo takai ʻi māmani. Ko e pulia ʻa e vakapuná ni naʻe taku ko e pulia fakamisiteli lahi taha ia kuo hoko.  

Naʻe fakamoleki ha $4miliona ʻi he kumi naʻe fakahokó Pea neongo ʻoku kei tuʻu pē ʻa e ngaahi teolí ʻi he ʻahó ni ka ʻoku teʻeki ʻilo ʻa e meʻa naʻe hoko kia Earhart mo e tangata faifolaú Fred Noonan ʻo tatau mo e teʻeki maʻu ha fakamoʻoni ʻe taha fekauʻaki mo e vakapuna ʻEa Maleisiá.