Tali ‘a ‘Isi Pulu ki a Mateni Tapueluelu, ‘Etita ‘o e Kele’a.

Ko e hoko atu pe ‘eni e fetohiaki ‘a e Tokoni Sea e Paati ‘Otu Motu Anga’ofa, ‘Isileli Pulu pea mo e  ‘Etita ‘o e Nusipepa Kele’a, Mateni Tapueluelu ka ko e foha foki ‘o ‘Akilisi Pohiva he fono. Ko ‘ena fetukuaki ‘o tukuaki’i ‘e Pulu ‘a Tapueluelu ‘oku ne fa’u o pulusi he Kele’a ha ngaahi fakamatala fakapalataha mo ta’emo’oni pea ‘ikai ha’ane fakamooni pau ke ne poupou’i ‘e ne ngaahi tukuaki’i ka ko e taumu’a ke veuki ‘aki kinautolu he paati. ‘Oku toe tukuaki’i e Pulu ha ngaahi to’onga ta’e faka’apa’apa ‘a e ‘etita ni kiate ia foki mo ha ni’ihi he paati. Kuo tuku mai ha tohi ‘a Tapueluelu kia ‘Isileli ‘i he nusipepa Kele’a ki mu’a pea ‘i he uike ni kuo ‘osi tuku mai ‘ene toe tali ki ha tohi ‘a ‘Isileli ne pulusi atu he Kaniva. Koe’uhi ke mou fakatou ma’u ‘a e ongo tafa’aki loua, te ke ma’u ‘a e tali ‘a Tapueluelu ‘i he uepisaiti ‘a e Kele’a.

Ko e fakamatala ‘i lalo ko e fa’u pe ia ‘e ‘Isileli Pulu.

1. ‘Oku ‘ikai koha taha ngaue taka tokotaha au, pe fufuu me’a.  Na’e ‘ikai tomui ‘emau kemipeini ‘amautolu he 2010. Na’e launch e PTOA he ‘aho 7 o Sepitema, mau fakamo’oni he MOU he ‘aho 18 ‘o ‘Okatopa, pea fili he ‘aho 25 ‘o Novema 2010, pea na’e fe’unga ‘anoa pe ia kapau ko ha kemipeini ‘ata’ata pe. Na’e ngali tuai pe ia koe ‘ohofi noa’ia holo ‘e Mateni e kau fakafofonga, Sunia & ‘Uliti, ‘o hehengi ai e toenga na’anau fiekau mai. Koe me’a tatau pe ‘oku ne toe fai he ta’uni.  ko ‘ene ta’utu pe ‘o lomilomi ‘ene komipiuta mo mio’i takai holo kene pule’i tokua, pe kohai ‘e hu ki Fale Alea, pea kohai ‘e too. Kapau na’e ‘unuaki mai ki mu’a ‘emau taimi kemipeini he 2010, na’e kei tu’u tatau pe ola ia ki Tongatapu. ‘Oku loi ‘a Mateni he pehe na’e ‘ikai teu fie ‘alu fakataha moe toenga he kemipeini ‘o e 2010, he ko ‘emau femahino’aki, ka toki fiema’u pe ‘eha kanititeiti hu fo’ou ha tokoni, pea ‘e fakaha kia ‘Akilisi moe ni’ihi ‘e ‘ataa, kemau ‘iai. Na’aku lahi kemipeini leva au ‘i hoku vahenga ‘i Ma’ufanga he koe founga fili fo’ou ne mau kamata ai, pea na’aku toki ‘ataa ki Veitongo, Vaini, Kolonga mo Tatakamotonga, pea mau kaime’akai ki Talafo’ou ki he vahenga ‘o Semisi Tapueluelu. Ko hoku natula hala ‘oku ‘ohake ‘e Mateni koe feinga pe ke fakangalikovi’i ‘aki au, pea ‘e fakamo’oni pe kiai hoku kaunga fakafofonga he ‘ahoni.

2. Na’e ‘uhinga lelei pe ‘eku tufa ‘a e Draft (tatau) ‘o e Lisi mei he Komiti Fili.  Koe mo’oni ’emau fakataha PTOA kimu’a he ‘aho 10 ‘o Sune, moe draft (copy) ‘o e ola e fili ‘a e KTTT (Komiti Totonu ‘a e Tangata mo e Temokalati) na’e ‘omai ‘e Akilisi kiate au. Hili ‘eku vakai ki he ola koia, na’aku ‘ilo’i kuo unfair e ngaue. Na’aku kole leva kia ‘Akilisi ke ui ha’amau fakataha, ‘aki ‘a e ngaahi ‘uhinga ko ‘eni. 1). Keu fokotu’u ai ki he PTOA ke ‘oua ‘e tali ‘a e ola e fili mei he KTTT, he na’e ‘osi ‘asi mai e lisi ia koia ‘i he Kele’a & Taimi ‘o Tonga. 2). Ke ‘ohake ai e ‘uhinga ‘o ‘eku tui na’e ‘ikai ma’a e ola koia, pea koe ‘uhinga ia ‘eku tufa e tatau ki he toenga, ke lava kemau fakataha ki he lisi na’e ‘omai.  3). Keu ‘ilo’i ai pe koeha ‘a e ‘uhinga moe taumu’a hono mono mai e draft kiate au, pea talamai ke ‘oua ‘e ‘ilo kiai e toenga ‘oe PTOA? Na’e mono mai pe nai keu kaunga endorse ‘a e draft ‘o e lipooti, kae faingofua hano tali? Me’apango he na’e kehe ‘eku tui ‘aku ki he ola koia. 4). Koe tatau (copy) na’e mono mai kiate au, na’e ‘ikai ha fakamo’oni hingoa ia ai ‘a e Sea (Dr Kata) pe ha taha meihe KTTT. Pea ko ‘eku tui ia, na’e ‘uhinga lelei pe ‘eku tufa e draft he ‘aho koia, ki he toenga ‘o e kau memipa PTOA. He taumaia ‘e ta’etufa kiate kinautolu, pe ‘e toe liliu ai e ola.

3. Fakataha, ‘oku tukuaki’i na’aku lea “ Temau Walk Out” ai, ‘OKU LOI ia.  Kimu’a pea kamata ‘emau fakataha hoko, he ‘aho 11 ‘o Sune 2014, na’aku kole ki he Sea ke tomu’a ‘ohake mu’a ‘eku fokotu’u he teu poaki keu ‘alu vave, pea na’e tali ‘e he Sea. Pea koe ‘uhinga ‘eku poaki, he na’e kamata tomui ’emau fakataha mei he 5:00 pm, pea na’e tali mai hoku famili ‘oku ki he ’emau  failotu he putu hoku tuofefine (first cousin) ko ‘Eleni Teulilo he efiafi koia, pea ‘e kamata ia he 6:00 pm ‘i Falemahaki.  Na’e tali ‘ ehe Sea ‘eku poaki koia, kimu’a pea kamata ‘emau fakataha. Pea na’aku loto lelei pe keu ki’i tangutu taimi si’i hifo he ‘osi ‘eku fakaha ‘eku fokotu’u mo ‘eku ‘uu fakamo’oni, keu fanongo ki he me’a na’e tokanga kiai ‘a ‘Ipeni. Kae me’a pango he na’e talanoa mai ia he fo’i fasi kehe ‘aupito ia mei he me’a na’aku fokotu’u. Kaikehe, na’e hili e pukepuke ‘o kimaua mo ‘Ipeni, peau kole ki he Sea, teu ‘alu aa au, pea tali mai ‘e he Sea ‘’IO”. Taimi koia, kuo kamata fakapo’uli ‘a ‘Ipeni ia he ‘ai keu ‘alu, ‘o ta’ofi mai keu taliange kae ha’u ‘o taa’i au. Taimi tatau pe na’e ui ange ‘a e security kia ‘Akilisi koe kau polisi ‘eni tenau ha’u. Na’e fakahaa ai pe ‘e ‘Akilisi ‘e fakangata ‘emau fakataha, pea huu ai pe ‘a Falisi ia ‘o ‘alu kitu’a, he na’ane ‘ilo’i he’ikai toe lava ke hoko atu ’emau fakataha. Na’e toki hu atu ‘a Semisi Tapueluelu ia kimui. Na’aku toe tokotaha pe au ‘i loto, moe toenga ‘o e kau kanititeiti fo’ou, ‘ou toki hu fakamuimui atu leva au, pea na’e ‘ikai ha’aku lea ‘aku ‘o pehe, “ Temau  Walk Out ”, pea na’e tali ‘IO mai koaa ‘a e Sea kemau walk out. Loi lahi ‘eni ia. Koe tali ‘IO mai ‘a e Sea ia he’eku talaange teu poaki keu ‘alu he na’ane ‘osi tali pe kimu’a, pea mahino kiai he’ikai lava ke toe hoko atu ‘emau fakataha, he ‘oku ‘aluange ‘a e kau Polisi. Sai kohai leva koaa na’e ‘ai kemau walk out fakataha ki tu’a?, he kuo ‘osi fuoloa e hu ia kitu’a ‘a Falisi & Semisi, ‘o meimei lava e taki miniti 3 & 5.  ‘Oku toe fepaki ‘eni ia mo e loi ‘a Mateni ‘o pehe, na’e hili pe ‘eku pehe temau walk out, kou toe pehe temau tangutu ma’u pe he PTOA he ko kimautolu ‘a e Paati. Pea na’e ‘ikai ko ‘eku lea ‘aku koia na’e ‘ita ai ‘a ‘Ipeni ‘ia au. He na’e tomu’a ‘ita pe ‘a ‘Ipeni ia ‘ia au kimu’a, lolotonga ‘emau fakataha he me’a kehe ia, pea na’e ha kotoa pe ia he’ema felau’aki,  na’e ‘osi ‘oatu ai hono script kimu’a. Fakatokanga’iange, neongo ’ema kau mo Falisi he lisi mei he KTTT, ka na’e ‘ikai tema tali ia ‘e kimaua he na’amau tui ta’e toe veiveiua, na’e ‘ikai ma’a e founga fili mei he KTTT. Kiate kimaua, neongo koe ola na’e lelei kiate kimaua, ka “ He’ikai lava ‘eha ola lelei ia, kene fakatonuhia’i ha founga hala “. Koe me’a ia ‘oku ‘ita lahi ai ‘a Mateni kiateau mo Falisi.

4. ‘Oku loi ‘a Mateni he’ene pehe ‘oku ‘ikai ‘ita mai ia kiate au. Na’ane ‘osi mail mai kiate au ki mu’a ‘o pehe mai, “Pea koe ngata’anga pe ‘eni ha’aku toe fetu’utaki atu” Koe ha leva hano ‘aonga ha’aku toe fetu’utaki kiai, he taumaia ‘e toe fetu’utaki mai. ‘Oku ne ta’ofi ai heni homau faingamalie ke ‘ave kiai ha’amau tali ki hono fa’a tukuaki’i hala mo loi ‘o kimautolu. Koe ‘uhinga ia ‘oku mau feinga ai ki he ‘uu media kehe, he ‘oku nau ‘omai homau faingamalie ke ‘ai ha’amau lau. Ko ‘ema faka’ilo koia mo ‘Akilisi talu mei he 2013, ‘a e Tonga Weekly, ‘Etita, Va’a Ma’u’anga Fakamatala moe Pule’anga Tonga ki he lau’ikovi kimaua, ‘oku kei tu’u pe ia, pea kuo ‘osi tukuatu ia ki he’ema Loea. Na’e a’u e ‘ita ‘a Mateni ‘iate au, ‘o kape ange he telefoni, mo text valengangau ange kia au lolotonga ‘a e lele ‘a e Fale Alea ‘o e ‘aho 23 ‘o Sune ni, pea ‘oku ‘oatu makehe ia ‘i heni, ke fakamo’oni’i ‘aki ‘ene ‘ita ‘iateau.

5. Koe issue moe FM 89.5, na’e ‘ikai ha’aku kaunga kiai. Na’e tu’o taha pe ‘a e fetu’utaki mai ‘a e FM 89.5 kiate au pea na’aku fakahaa pe ai, koe timi ‘a e Kele’a ‘oku ‘ikai temau kaunoa ai. Kou timi ‘a e PTOA, ‘e toki fili ia ki ‘Aokosi pe ofi kiai. Na’e ‘ikai temau toutou ‘asi kimautolu he FM 89.5, tukukahe kapau na’anau toutou taa’i mai ‘enautolu ha’amau comment he ‘uu houa lau ongoongo ‘enau letio. Ko hono mo’oni kuo fusi hake ‘e Mateni ‘a Sitiveni ‘o ha’i ki he letio ‘a Katalina, pea feinga’i ke fakatupu’iat’i ‘a e kakai, kenau kau fakataha moia hono fehi’anekina’i mo feinga ke taaufehi’a e kakai ki he Letio ‘a Katalina, pea pehe kia Sitiveni.

6. Tukuaki’I loi na’e tafulu’i au ‘i Tokomololo mo Pea. Koe mo’oni na’aku faikava ‘i Pea mo Tokomololo fakataha mo ‘Atalasa Pouvalu pea mo Airforce, (Tiuta ‘i Tonga High School). Koe ‘uhinga ‘eku sai’ia ‘ia ‘Atalasa, he koe talu ‘ene faiako, ‘oku te’eki ai kene kapekape’i hano kaunga faiako, pe tene liliu kakaa’i ha maaka ‘ene kalasi, kae laka hano foha he toenga e kalasi. Kaikehe, na’amau ‘uluaki faikava ‘i he hall ‘o e Siasi Tonga Tau’ataina ‘i Pea. Na’e talitali lelei kimautolu ai ‘e Na’a Ho Konga (Finau Hufanga) moe kau faikava, pea na’e ‘ikai tafulu’i au ia ‘eha taha. Koe fehu’i Mateni, kohai e hingoa ‘o e tokotaha na’ane tafulu’i au ‘i Pea? Koe me’a tatau pe na’e hoko ‘i he hall ‘o e SUTT ‘i Tokomololo he po tatau pe.  Na’e talitali lelei ‘aupito mautolu ‘e Rev. Heneli Vete, Mema & fanau Potungaue Talavou, pea na’e ‘ikai tafulu’i au ia ai ‘e ha taha. Ka ke talamai ange Mateni ‘a e hingoa ‘o e tokotaha na’ane fafulu’i au ‘i Tokomololo?

7. Fokotu’u ke fetongi ‘a Sitiveni Halapua.  Koe mo’oni ‘eku fokotu’u ko ‘eni, pea na’e makatu’unga ia ‘i he’eku tui kia Mateni ki he ‘ene fakaha he Kele’a ‘o e ‘aho 17 ‘o Fepueli 2014, (peesi 5).Na’e fakahaa ai ‘e Mateni na’e fakataha mo palani fakapulipuli ‘a Sitiveni, Sione Taione, mo Semisi Tapueluelu ke toe fakafoki pe ‘a Sitiveni ke Palemia ki he Palemia. Na’aku kau au he mamahi lahi ‘ia Sitiveni he taimi koia, pea a’u ‘ou fakaha hoku mamahi ‘i hoku faka’eke’eke moe Kele’a he Kele’a ‘aho 3 ‘o Ma’asi 2014 (peesi 11). Na’aku loto leva au ke fetongi ‘a Sitiveni, ‘e ha tokotaha fo’ou. Na’aku ‘eke pe kia Mateni pe ‘e haa ia, pea ne talamai, ‘e faingata’a ia kenau Fili Fale Alea fakataha mo ‘ene ongo tamai, ‘Akilisi mo Semisi, pea ‘ikai ngata ai ‘oku ne ongo’i maa ia he ko ‘Akilisi na’ane kole kia Sitiveni ke ha’u ‘o fili Fale Alea. Na’aku ‘alu kia ‘Ofa Pouono (Loea) mei Halaleva, pea poupou’i ‘e Mateni, ka na’e pehe ‘e ‘Ofa ia ‘oku te’eki maau ia, ka ’e fakakaukau pe kiai. Na’e ‘ikai leva keu toe hoko atu au ke kumi ha fetongi ‘o Sitiveni, hili ‘ema talanoa mo ‘Ofa Pouono. Lolotonga ‘a e vaha’a taimi ko ‘eni, na’e toutou fahataha hokohoko tu’o 3 ‘a e Paati mo fakafehu’i  ai pe kia Sitiveni, Sione & Semisi ‘a e ngaahi tukuaki’i mamafa ‘a Mateni, pea na’a nau faka’ikai’i kotoa tu’o 3 ai pe ‘a e ‘uu tukuaki’i mamafa koia, ‘o fekau’aki moe palani fakapulipuli, kae ‘uma’aa ‘a e issue ki he fefine na’e fa’ele. Na’e fakangata ai pe ha toe lau kiai ‘a e PTOA ‘o a’u mai ki he ‘ahoni, he na’e ‘ikai ha fakamo’oni kiai.

8.  ‘Uhinga ‘eku fakaafe talanoa kia ‘Anisi Bloomfield. Koe mo’oni na’aku telefoni fakafuofua ki he 7:00 pm po Falaite, kia ‘Anisi ke ‘alu hifo ki he Loumaile Lodge, kemau talanoa ai mo hoka he koe’uhi he‘ikai ta’e ‘aluange kiai ‘a ‘Akilisi. Na’e talamai ‘e ‘Anisi keu toki ta ange he ‘oku nau inu kinautolu mo ‘Eti Palu & kau tama toutai loloto ‘i he Bar ‘i Tu’imatamoana. Na’e iku ‘ou mohe au, pea toki ta ange ‘a ‘Anisi ia kuo mei hoko e 11:00 pm. Na’aku lele leva ki Loumaile moe a’uange ‘a Anisi moe ki’i tama toutai ko Paula mei Fasi kuona fu’u kona. Na’amau hoka ai pe ‘o ‘ikai lava ha talanoa lelei ia, pea ‘ikai ‘asiange mo ‘Akilisi ia, pea koau na’aku hola Mateni, kae ‘ikai ko ‘Anisi. Ko ‘Anisi na’e hange pe haku tehina, ha na’ama takoto fakataha pe ‘o ako nofoma’u he falemohe tatau ‘i ‘Atele ‘o feunga moe ta’u ‘e 5. Pea na’e ‘uhinga ‘eku fie talanoa kiai keu ‘eke kiai pe koe mo’oni ‘a e ngaahi tukuaki’i ‘oku fekau’aki moia, ka na’e ‘ikai ma’u ha faingamalie. Kou ongo’i na’e ‘osi ‘ilo’i pe ‘e ‘Anisi teu ‘ekeange kiai pe koe mo’oni ‘a e ‘uu tukuaki’i ‘o’ona, pea fakamama’o holo ai pe ia meia au, ‘o a’u ki he ‘ene fokotu’u ki he PTOA ‘i ha fakataha na’e ‘ikai teu ‘iai, ke tuku au kitu’a mei he PTOA, he koau tokua ‘a e fo’i ‘apele pala he loto Paati. Kaikehe, kou kei faka’amu pe kema talanoa lelei mo hoku ki’i tehina ko ‘eni, he kou mate he ‘ofa lahi faufaua kiate ia.

9. Koe ‘uhinga na’e ‘ikai temau toe ‘alu ai ki ha Fakataha ‘a e Timi ‘a e Kele’a. He ‘oku mau kei tui pe, na’e ‘ikai ma’a mo fair ‘a e fili ‘a e KTTT. Taimi tatau kuo ma ‘osi fakataha tu’o 3 (‘Akilisi & ‘Isi) ‘oma felotoi kema talanoa’i mo feinga ke veteki ‘a e palopalema moe fefaikehekehe’aki ‘i he PTOA.  Ko hono sai ‘ema fakataha toko 2, he’ikai toe fetuku ongoongo hala holo ha taha ia ki he media. Na’e ‘osi tuku atu ai ‘a e Press Release Fika 2 ‘a e PTOA he uike kuo ‘osi, ‘o fekau’aki ia mo e fokotu’utu’u ngaue ‘a e Paati ‘o a’u ki he ‘aho 20 ‘o Siulai 2014. Kuo ma kamata ngaue  ki hono vakai’i ‘a e ni’ihi kuo toutou tukuaki’i mai ‘e he ngaahi media, pea kuo ma ma’u ha ngaahi fokotu’u lelei, fale’i fakapotopoto & poupou lelei mei ha kakai falala’anga ‘o e fonua, mo tu’apule’anga foki. Pea ‘oku ‘iai ‘a e fakalakalaka lelei moe fakatu’amelie ki he ngaue ‘oku hanga mai mei mu’a, neongo ‘ene faingata’a. ‘E toki tukuatu ‘a e ola koia ‘i hono taimi totonu moe feitu’u totonu ‘amuiange. Ka mou lotua mai ‘a e ngaue ‘oku fai, Malo.

                                                                                ————

  1. Hanu e kau Kanititeiti Tautahi he fili tomu’a ‘e he Kele’a ‘enau Lisi.

Ne si’i hanu vavale ‘a ‘Etuate Lavulavu mo Tupou Manuofetoa he na’e ‘osi tali ‘e he PTOA ‘ena tohi kole memipa mo kanititeiti loua mei Vava’u 16. Na’e tali mo Viliami Pasikala mei Vava’u 15, pea pehe kia Dr Pita Taufatofua mei Ha’apai 12, ka na’e fakafokifa pe kuo li’aki kinautolu ia, kae ‘asi mai e timi ia ‘a Mateni & Kele’a. ‘Oku iku lele tau’ataina ai pe ‘a e toko 4 ko ‘eni moe loto mamahi, he ‘oku nau ongo’i ‘oku fu’u unfair ‘a e Kele’a. Hala ‘ataa ha toka’i ‘e taha, pea koe fehu’i kia Mateni, pe kohai na’ane fili e Tautahi?

‘Ikai ngata ai, ko ‘Anisi na’e tu’o 2 pe ‘ene ma’u fakataha, pea na’ane fakahaa pe ‘e ia he ‘uluaki fakataha, ka ‘ikai fili ia ‘e he PTOA, ‘e lele tau’ataina pe ia mei tu’a. Ko Latu Malolo na’e ha’u mei Vava’u ki he ‘enau retreat, kae te’eki ma’u ‘e ia ha fo’i fakataha ‘e taha maate. Na’e hili pe ‘enau retreat pea nau pulia ‘o ‘ikai ha’amau toe fesiofaki. Koe fe leva e fiema’u ke tu’u fakataha e PTOA?

Fakatokanga’iange, na’e lolotonga e fakataha ia ‘a e toenga ‘o e PTOA he po koia ‘i Fale Alea, kiha founga ‘e fai’aki e fili kaniteiti, kae ‘i Liku’alofa e tautahi ia mo Mateni & Kalafi ‘o fokotu’utu’u e kau kanititeiti ‘a e PTOA, ta’e‘ilo kiai e toenga ‘o e kau memipa kanititeiti kehe.

  1. Kape’i “ Valengangau” ‘e he ‘Etita Kele’a Mateni Tapueluelu ‘a e Fakafofonga, ‘Isileli Pulu.

Na’e mo’utaaufu’ua pea faka‘ohovale kia ‘Isileli Pulu ‘a e telefoni ange ‘a Mateni lolotonga ‘a e Fale Alea ‘i he ‘aho 23 ‘o Sune 2014, taimi 2:00 pm, ‘o kapekapeange “valengangau“ kiate ia. Na’e pehe ‘e ‘Isi koe talu ‘ene Fale Alea, ‘oku te’eki ai kene fetaulaki mo ha taha ‘ulungaanga pehe hange ko Mateni. He na’e ‘ohovale pe ia he tatangi ‘ene telefoni mobile, ‘one tali hake kuo kape valengangau ange ‘a Mateni ia kiai. Pehe ‘e ‘Isi na’a ne sio hifo koe fika ‘o Mateni (7710000), pea ne text leva kiai na’a longoa’a, he na’e lolotonga lele ‘a e Fale Alea he taimi koia, pea koe anga ‘eni ‘ena fetext‘aki.

Mateni: “E ‘Isi, valengangau, fiepoto, talimai keu tali atu he Letio ho vale ngangau“ (telefoni).

(Koe toenga ‘ena fetalanoa’aki ‘i lalo, na’ana fe-text’aki kotoa pe)

‘Isi : Koeha ho palopalema ‘oku ke kape vale ngangau mai ai kiate au?

Mateni: Tali mai keu tali atu he letioo ho vale ngangau.

‘Isi: Ki’i fakamokomoko hifo pea ke kuikui kau fai ha’ata lotu, OK?

Mateni: ’Ilo ho palopalema ko ho lotu loi, pea ‘oku ke sio lakanga. ‘Oku ou sio atu pe ho la’e ‘o a’u ki ho mui’i ’ulu.

‘Isi: ‘Oku ‘ikai teu sio lakanga au pea ‘amusia koe ‘oku ke lotu mo’oni mo ma’oni’oni.

Mateni: ‘Oku ou fiema’u koe keta polokalama he letio he efiafi ni. ‘Oku ou tali atu ke tuku e Fale, kou ‘osi puka keta polokalama mo koe. Kou sio atu pe ‘o ava ho ‘uto…pea teu lea au kake fanongo ke huu ha me’a ki ho ‘uto.

‘Isi: He’ikai teu ‘alu atu au ki ho’o fiema’u he kou mo’ua au, pea ‘oku hala mama’o ho’o lau mo ho’o fakakaukau. Folo ha’o fo’i ’akau toto ma’olunga pea ke ki’i kui ee. OK?

Mateni: Ha’u ‘o sio hoku lalo mango, teke ‘ilo au ‘oku ou fakamalohisino faka’aho.

Na’e fakangata ai ‘e ‘Isi ia ‘ene toe text kia Mateni, pea na’e lele ‘a e Fale Alea ia ‘o toki ngata he 11: 00 pm he po koia. ‘I he ‘aho hoko pe, na’e hiki hake ‘a Mateni ‘o text mo lau kia Falisi Tupou kae kimu’a atu ai, na’ane text ‘o lau kia Sione Taione. Na’a ne ‘osi kapekape’i he telefoni kimu’a atu ‘a Dr Halapua he teu paloti e VONC, pea pehe ‘e ‘Isi Pulu ‘oku hange kiate ia ‘oku ‘iai ‘a e palopalema faka’atamai ‘o e ‘Etita ni, pea ‘oku totonu pe ke faka’apa’apa’i si’ono palopalema.

Lau heni: Ikai ke u mavaeua au mo ‘Akilisi: ‘Isi Pulu