Katoanga Kolisi Tutuku Liahona/Saineha 2014 , Vahenga USA

Ne lava lelei ‘a hono fakahoko e katoanga fakata’u ‘a e kautaha kolisi tutuku  Liahona/Saineha Alumni Association ‘o e vehenga Amelika ‘i he efiafi ‘aneafi ‘i Honolulu , Hawaii.   Ko e katoanga ko ‘eni ne kamata ia ‘i he efiafi Pulelulu ‘aho 9 o Siulai uike kuo ‘osi ki he efiafi Sapate ‘aho 13.

Fakaafe Fakalangilangi

Ne fakakoloa ‘e Ha’a Moheofo ‘a e katoanga ni ‘o me’a tonu ai e Tama Pilinisi,  Prince Ata koe fakaafe fakalangilangi ia ‘o e katoanga.  Koe konga ‘o e  kau fakaafe ne nau me’a muimui folau mai mei Tonga’eiki:  ko e ‘Eiki Sea ‘o e Falealea ,  Lord Fakafanua, pea pehe foki ki he ‘Eiki Kovana ‘o Vava’u ,  Lord Fulivai, pea mo e  Fakafofonga Falealea ‘o e Vahenga Tongatapu 2 ,  Hon Semisi Sika ,  koe Palesiteni Lahi ia ‘o e kautaha Kolisi Tutuku Liahona/Saineha.

Polokalama ‘o e Katoanga

Ko e katoanga ne kamata’aki e hulohula fakafe’iloaki , Welcome Dance ne fakahoko ia ki he Dole Cannery Ballroom i loto Honolulu.  Hoko atu ki he ‘ilo ho’ata ne fakahoko ia ki he Kualoa Park pea moe hulohula ‘i he efiafi tatau pe.  Ko e malanga’i ‘o e ‘aho ne fakahoko ia ‘i he ho’ata Falaite fakataha moe ‘ilo ho’ata.  ‘I he efiafi Falaite ne fakahoko ai e hulohula lahi ,  koe Ball fakalangilangi ia oe katoanga ki he ballroom ‘o e hotele talaa mo lahi taha ‘i  Waikiki, ko e  Hilton Hawaiian Village Hotel pea ne fakafuofua ne tefua ha kakai ofi ‘i he tahaafe ‘i he efiafi ko ‘eni.  Ko e efiafi makehe ‘eni ko e ‘ikai ngata pe he ‘eikisia ‘a e ha’ofanga ka ko e  faka’ei’eiki ‘a e hoihoifua  pea mafana a e tokotaha kotoa ne nau ‘i he ballroom ‘o e Hilton Hawaiian Village ‘i loto Waikiki ‘i he hulohula ball faka’ei’eiki ko ‘eni.  ‘I he ‘aho Tokonaki ,  aho 12 ne fakahoko kotoa a e ngaahi polokalama ‘a e katoanga ki Laie ki he kolo Polinisia ‘a ia oku ‘iloa ko e Polynesian  Cultural Center.   Ko e mata’ikoloa mahu’inga ia ki he Kolisi Tutuku koe lava ke me’a tonu a e Tama Pilinisi ‘i he kotoa ‘o e ngaahi ilo ho’ata moe ngaahi fakasosiale fiefia ‘o e  efiafi.   Ko e efiafi Sapate ne fakahoko ai ha fireside ,  koe polotu faka’osi ia  a  e fuu katoanga tokolahi mo fakamafana ‘a e kautaha tutuku o Amelika ki he falelotu Tapanikale o Honolulu.  Ne hiva ai e ongo hiva lalahi a e kolisi tutuku me i Honolulu pea moe kuaea ‘e taha mei Salt Lake City , Utah.  

Vahenga USA

‘Oku fe’unga moe ngaahi vahe (chapters) ‘e 100 tupu ‘i Amelika mo honau kau ako tutuku ‘e lauiafe tupu.  Ko e ngaahi vahe lalahi (districts) ‘o Amelika oku i he ngaahi state ia ‘o California, Utah, Hawaii.  Koe ngaahi states pe foki ‘eni oku tokolahi aupito ai hotau kakai Tonga.   Pea toki tanaki atu e toenga ‘o e ngaahi vahe iiki (chapters) oku ‘i he toenga o Amelika hange ko Texas, Arizona, Nevada, Washiton, Oregon, Missouri, Colorado, Alaska, Florida  mo e toenga o Amelika.  

Taimi ‘o e Katoanga

Ko e katoanga ‘a e Kolisi tutuku oku fakahoko fakata’u 3 ia pea oku fakahoko kotoa pe ia ki Tonga.   ‘A ia ko e katoanga fakamuimui ne fakahoko he 2012 pea koe katoanga hoko e fakahoko ia he ta’u kaha’u, 2015.   ‘I he vaha’a oe fakata’u tolu,  ‘oku takitaha fakahoko pe ‘ene katoanga ‘i honau ngaahi fonua.  Oku fakahoko pe a Amelika i ‘Amelika pea Australia pea mo New Zealand  hona taki taha fonua.  Ko e katoanga lahi ‘a e kolisi tutuku ‘i he ta’u kaha’u ‘e fakahoko ia ‘i he uike ‘uluaki o Siulai ,  taimi tatau mo e Hilifaki Kalauni.  ‘Oku fiefia ‘a e kautaha kolisi tutuku Liahona / Saineha ke fakahoko honau fatongia ki hono tokoni’i fakapa’anga e ako ‘a e masiva pea ‘i he taimi tatau ,  laukau ‘aki honau Tonga ‘i he taimi kotoa ‘oku nau foki mai ai ki Tonga ni ke fe’iloaki mo vakai ki honau ngaahi  kainga, famili, maheni moe kaungaako.  

Tu’unga Fakapa’anga ‘a e Kolisi Tutuku

‘Oku fe’unga moe paanga ‘e 3 miliona tupu a e sino’i pa’anga  a e kolisi tutuku Liahona/Saineha pea oku fakahu kotoa ia ‘i he ngaahi pangike fakakomesiale ‘i Tonga ni pe.   Ko e tupu fakata’u ‘oku ma’u ai e inasi tokoni ki he polokalama a e ako moe sikolasipi ‘a ia oku ‘i he paanga ‘e tahakilu tupu ‘i he ta’u.  Fakatatau moe fakamatala ‘ a e Palesiteni , Semisi Sika ,  ne ‘ikai toe fai ha vahe ‘inasi ki he ngaahi vahe talu mei he kamata e tolalo faka’ekonomika fakamamanilahi.   Ko e kotoa e silini kuo  foaki he ngaahi katoanga ko ‘eni kuo fakahoko  ki mui ni mai,  ‘oku fakahoko ia tu’unga pe he mafana  a e kau ako tutuku mo honau ngaahi vahe takitaha.  Oku hokohoko atu pe a e tanaki paanga a e kolisi tutuku moe faka’amu  ke to e tokolahi ange a e ni’ihi oku tokonia fakapa’anga ‘e he kolisi tutuku.