Kuo tuku mai ‘e he Sosaieti Fakalakalaka ‘a e kau Tonga ‘i Nu’u Sila ‘enau timi o ha kau kanititeiti ki he Fale Alea ‘o Tonga ki he fili ko ‘eni ‘oku hanga mai mei Novema.
Ko hano teka'i 'eni 'e he sosaieti ni 'a e fo'i pulu fakatemokalati o e fokotu'u kanititeiti ki he fili ki Fale Alea 'o e ta'u ni i he funga 'enau tui ko e ta'u fili 'eni ia 'e ikuna hano fili'i 'o e palemia 'o Tonga 'e he taki o e paati temokalati, 'Akilisi Pohiva.
‘Oku toki kamata ‘a e lesisita ia 'o e kau kanititeiti ‘i ‘Okatopa ‘o fakatatau ki hono fakaha ‘e Pita Vuki ko e CEO ia ‘a e ‘ofisi Faifili ki he Kaniva neongo oku ngofua pe 'a e kemipeini ia he taimi ni. Kuo pehe ai 'e he sosaieti Nu'u Sila ko e timi fakaangaanga pe 'eni kuo nau fili ka oku nau siofi 'aupito 'a e kau fakafofonga fo'ou 'oku hu mai.
‘Oku makatu’unga a hono fili ‘o e timi ‘a e sosaieti mei Nu’u Sila ‘i he’enau tui ‘oku totonu ke kei pukepuke pe kau fakafofonga na’e fili ‘e he kakai tui temokalati ke nau fakafofonga’i ‘a e paati 'i he 2010.
Ka oku nau fakatooki ‘e kinautolu a e kau fakafofonga kuo nau ‘osi heke ‘o nofo ki he pule’anga ‘i he’ene a’u mai ki he taimi ni 'o nau fakatata'aki 'a Sangstar Saulala mo Siosifa Tu'utafaiva.
‘Oku faka’amu ‘a e kau taki ‘o e sosaieti ni ke hanga ‘e he Paati Temokalati ‘o faka’apa’apa’i ‘a e kau fakafofonga kanititeiti na’a nau ngaue’i ‘a e paati mei he 2010.
‘Oku toe faka’amu ‘a e sosaieti mei Nu’u Sila ke ‘oua ‘aupito na’a hanga ‘e he mitia ‘o fokotu'utu'u ‘a e kau kanititeiti ma’a e paati 'o tautefito foki ka oku 'ikai fakamahino e he mitia ko ia ko e ha e tu'unga 'o ha'anau fili 'o ka fai.
‘Oku toe tui ‘a e sosaieti mei Nu’u Sila foki ‘oku totonu ke ‘oange ‘e he Paati a e faingamalie taupotu taha ma’a enau kau fakafofonga lolotonga ki Fale Alea tautefito kia kinautolu kuo fa’a ‘ohake ‘i he politiki ‘a e ngaahi nusipepa ke fai ha'anau lau 'i ha founga ma'a mo palanisi ki he ngaahi me'a kuo fa'a tukuaki'i ai kinautolu. 'E kau ai 'a e fekumi 'a e paati ki he vahenga 'o e kau fakafofonga ko ia ke ‘omi ha’anau lau ki he ni'ihi ko 'eni pea toki fai ha tu’utu’uni pe te nau kei hoko atu pe ko hanau fetongi kinautolu 'i he fili ko 'eni.
'Oku teu fokotu’u foki 'a e Fale Alea he mahina kaha'u ke alea'i 'a e patiseti 2014/15 pea ko e teemi faka’osi ia o e kau fakafofonga lolotonga he ta’u ‘e 4 kuohili talu mei he 2010
Kuo fakamahino 'e he sosaeti 'e toe ala liliu e ngaahi hingoa ko ‘eni kuo fili mei Nu’u Sila i he lisi ko 'eni 'i ha tapuni 'a e Fale Alea.
Ko ha fakataha ‘eni na’e tataki ‘e he Palesiteni, ‘Alani Taione pea pehe ki he tokoni, Viliami Soane ‘i he faka’osinga uike ko ‘eni ne toki ‘osi ‘i Manurewa.
Ko e hingoa ‘o e kau kanititeiti mo e vahenga kuo fili'i mei Nu'u Sila.
- TongaTapu 1 – ’Akilisi Pohiva
- TongaTapu 2 – Semisi Sika
- TongaTapu 3 – Sitiveni Halapua
- TongaTapu 4 – ‘Isileli Pulu
- TongaTapu 5 – ‘Aisake Eke
- TongaTapu 6 – Posesi Bloomfield
- TongaTapu 7 – Sipola Havili
- TongaTapu 8 – Sione Havea Taione
- TongaTapu 9 – Falisi Tupou
- TongaTapu 10 – Semisi Tapueluelu
- ‘Eua 11 – Sunia Fili
- Ha’apai 12 – Mo’ale Finau
- Ha’apai 13 – Samuela Fangaloka
- Vava’u 14 – Piveni Piukala
- Vava’u 15 – ‘Anisi Bloomfield
- Vava’u 16 – ‘Ipeni Siale
17 Niua 17 – Taukei Ahomana
“‘Oku mau falala kakato ke toe hoko atu ‘ae kau fakafofonga lolotonga kuo nau ‘osi fakamo’oni’i he meimei ta’u ‘e 4 ‘enau tu’u ma’u ki he ‘etau paati. ‘Oku mau hounga’ia he faifatongia ‘ae fakafofonga Ha’apai 13 (Uliti Uata) ka kuo pule ‘a natula pea ke kei hoko ‘a e fau mo e fau,” ko e lau ia ‘a e palesiteni ‘Alani Taione ki he Kaniva.
“’Oku mahu’inga ke tau faka’apa’apa’i ‘a e kau fakafofonga temokalati na’e fili ‘e he kakai mei he 2010. Ka 'oku nau to nounou 'oku toe fiema’u ke ‘ave pe kinautolu ki he kakai ‘i he fili ko ‘eni ke nau toe vakai’i kinautolu pe ‘oku nau kei taau pe ko hano fetongi kinautolu,” ko Taione ia.
“’Oku mahino ‘a hono ta palasia ‘e he nusipepa ‘a e kau fakafofonga ‘e ni’ihi ‘oku ‘ikai ke nau tui tatau, ka ‘oku vaivai ai ‘a e teke ki ha temokalati kakato ‘i he ta’u ‘e 4 ko ‘eni 'a ia ‘e kakato ‘i Novema talu mei he 2010.
"Oku mau tui ko e ta'u 'eni 'o e Paati he kuo o'o mo'oni hono ngauei hala'aki 'e he pule'anga ko 'eni e mafai mo e ivi 'o e fonua," ko e lau ia 'a e Sosaieti mo pehe 'e Taione 'oku mahuinga fau ke tonu ha fili 'e fai 'e he Paati ki ha kau kanititeiti ki he ta'u ni kae lava ke nau pule'anga.
Na'a ne pehe 'oku mahino lelei e fu'u ivi 'o e Paati 'i he fili ne toki 'osi mo e falala ki ai 'a Tongatapu mo Ha'apai ka oku 'i ai 'a e matavaivai 'oku 'asi mei he'ene founga ngaue 'a ia 'oku fiema'u ke nau fakalelei'i ia he vave taha tautefito ki he kei lava ke heke 'a e kau fakafofonga neongo 'enau tukupa ke mate ma'ae paati he taimi kemipeini.
Na’e toe 'ohake foki i he fakataha ko ‘eni ‘a e Sosaieti he uike kuo 'osi 'o pehe te nau muimuii atu pe ‘a e teu fili pea mo kumi ha founga ke lava ke nau tanaki kotoa ai ‘a e le’o ‘o kinautolu kotoa ‘i Nu’u Sila ni ‘oku ‘ikai kau ‘i he sosaieti ke nau kau ‘i hono fili ‘o e timi ko ‘eni ko ha kau fakafofonga 'oku nau tui ke hu ma'a e temokalati ki Fale Alea he fili ko 'eni.
"Ko e 'ikonomika 'a Tonga 'oku kei ma'anu ia i he pa'anga 'oku tau li atu mei muli ni pe a'oku totonu ke tau fakaha 'a hotau le'o ki ha kakai ke nau o 'o fakalele 'a e pule'anga," ko e lau ia 'a Taione.
Ko e sosaeti
Ko e sosaieti ko ‘eni na’e ‘uluaki ui ia ko e Sosaieti Nu’u Sila ki he Liliu Fakapolitikale ‘i Tonga pea toki liliu ki he Soaieti Fakalakalaka 'a e Kakai Tonga 'i Nu'u Sila. Na’e mahino ‘aupito ‘a hono tali lelei ‘e he taki ‘o e Paati, ‘Akilisi Pohiva mo e kau fakafofonga tui temokalati mei Tonga ‘a e ngaue 'a e Sosaieti ko ‘eni mo 'ene teke ki he feinga liliu fakatemokalati a Tonga talu hono fokotu’u ‘i he 2005.
Ko e ngaue ma’ongo’onga fakamuimui taha a e sosaieti i he'enau ngaahi kaveinga ki he lelei fakalukufua ma'a e fonua ko ‘enau haea ‘a Loea Mataitini Fotu, ko ha loea Tonga 'i Nu'u Sila ni ke ne tokoni’i kinautolu 'i ha fakatonutonu fakalao 'i Aokalani ni ke ta’ofi hono tu'uaki fakatau atu 'e he tu'i kuo ungafonua ‘a e ‘api ko ‘Atalanga 'i he 2010.
Na’e ola lelei ‘a e feinga ko ‘eni ‘o tu’utu’uni 'e ha fakamaau'anga ‘i Nu’u Sila ni ke ta'ofi 'oua na'a fakatau ‘e he tu'i 'a e ‘api he ko e koloa ia ‘a e pule'anga Tonga.
Ko e sosaieti 'eni na'a nau tataki mo fakalele 'i Nu'u Sila ni e savea fakaha loto 'a e Komiti Faka-Fale Alea na’e tataki ‘e he Pilinisi Tu’ipelehake kuo pekia i he 2006 pea tokoni ki ai 'a Dr Sitiveni Halapua ke vakai'i pe 'oku loto 'a e kakai ki ha liliu fakatemokalati pe 'ikai.
Ko e taimi ia ne kei Pataloni ai ‘a Dr ‘Okusitino Mahina kae Fale’i ‘a Toketa Linita Manu’atu pea palesiteni 'a Tu'iono Liava'a kae angi 'a Viliami Soane.
Kotoa ia ko 'Alani Taione ne 'uluaki palesiteni 'i hono fokotu'u 'o e sosaieti he 2005 tukukehe e ne taaimu'a pe ia 'i mu'a ai 'i hono taki'i 'o e ngaahi fakaha loto poupou mei Nu'u Sila ni ki hono teke 'o e feinga liliu temokalati 'a Tonga. Ko 'ene ngaahi ngaue kotoa ko ia ne tu'unga ai hono fokotu'u 'o e Sosaieti ni.
Kae kehe ko e ola 'o e savea ko 'eni a e Tu'ipelehake 'a ia na'e a'u ki he ongo Niua ha'u 'i Nu'u Sila ni 'alu ai ki 'Aositelelia mo 'Amelika ko e loto 'a e peseti 'e 90 ke fakahoko leva 'a e liliu fakatemokalati 'i he 2006.
Na'e pau ke fakahu 'a e lipooti ko 'eni ki Fale Alea he 2006 ke fakapaasi mei ai ka ne iku ke ta'ofi 'e he pule'anga 'o Feleti Sevele ke 'oua na'a fakahu ki he Fale i ha ngaahi 'uhinga.
Na'e muimui atu 'i he ta'ofi ko ia ha valau fakafonua 'o hoko atu ai mo hono tutu 'o Nukualofa 'i he ta'u pe ko ia.
'Oku tui 'a e kau 'analaiso 'o e ngaahi mea fakapolitikale 'a Tonga, na'e hoko hono ta'ofi ko 'eni 'o e lipooti ke fakaa'u ki he Fale ke tafihu ai 'a e kakai poupou mo tui ki he liliu fakatemokalati 'o tutu 'a Nuku'alofa he 'aho 16 'o Novema 'o e 2006.
Na’e lahi mo e ngaahi tokoni kehe foki ‘a e sosaieti kau ai ‘enau taki a e ngaahi fakahahaloto ‘i ‘Atalanga ‘i he uaafe tupu ‘i he feinga ai pe ki he poupou’i e feinga ke liliu fakatemokalati ‘a Tonga 'a ia 'eni oku kei kavekavea'u ai 'e paati temokalati.