Fakama'ala'ala 'Isileli Pulu 'uhinga fekihiaki lisi kanititeiti 'a e paati

 ‘Oku hoko atu ‘a hono fakaanga’i ‘e he tokoni sea ‘a e Paati Temokalati ‘a Tonga. ‘Isileli Pulu‘a e lisi ko ia ‘o e kau kanititeiti ne fanongonongo ‘e he  taki ‘o e paati, ‘Akilisi Pohiva ‘i he uike kuo ‘osi.

‘Oku toe fehu’ia ‘e Pulu ‘a kinautolu ne nau fa’u ‘a e komiti fili ko ‘eni ke fili mei ai ‘a e kau kanititeiti ‘o ne pehe na’e fili fakato’uako pea ne ‘ekea ko hai ko a na’a ne mama ‘e ia ‘a e lisi ko ‘eni ki he nusipepa Tonga.

Ko e lisi ‘okinautolu kau kanititeiti ke nau fe’auhi ‘i he fili ‘o e ta’u ni ne fanongonongo ia ‘i he Tu’apulelulu uike kuo ‘osi 12 ‘o Sune ‘e he taki ‘o e paati, ‘Akilisi Pohiva ka ne faka’ikai’i ia ‘e he sekelitali ‘a e paati, Sione Havea Taione mo Pulu, ‘o na pehe ‘oku te’eki ke fili ‘a e lisi ‘ofisiale ia ‘o e kau kanititeiti ‘a e paati.

Na’e pehe e Pohiva ko ‘ene lisi ne ‘osi tali ia ‘i ha fakataha ‘a e paati ‘i he Tu’apulelulu 12 ‘o Sune ‘a ia na’e lesisita ai ha kau memipa fo’ou.

Pehe ‘e Pulu ia ko e lesisita ‘o e kau memipa fo’ou ko ia ‘oku ta’e fakalao ia.

Ko e paati ko e sino ia kuo lesisita ‘i he maumalu ‘o e lao ki he ngaahi sosaieti fakatahataha ‘o ‘iloa ko e Paati Temokalati ‘a e ‘Otu Motu Anga’ofa pea ‘oku tuhu’i ‘e he lao ‘a  Tonga ko e kau memipa lolotonga pe ‘e ngofua ke nau alea’i ha toe memipa ke tanaki mai ki he paati pe tuku ki tu’a, ko e lau ia ‘a Pulu.

Ko e me’a ia na’a ku tala ai kia ‘Akilisi ke mau ngaue fakapotopoto pea mo ngaue fakataha pe mo e kau memipa lolotonga he ko kimautolu ia ‘oku memipa fakalao.

Na’e ‘ikai foki kau hake ki he fakataha ‘o e Tu’apulelulu 12 ia  ‘a Falisi Tupou, Sione Havea Taione, Semisi Tapueluelu pea pehe kia Dr Sitiveni Halapua.

 Ko e fakamatala kakato ‘eni ‘a ‘Isileli Pulu na’e ‘omi ki he Kaniva. Fakatokanga’i na’e to’oto’o ‘e he Kaniva Pacific ‘ene ongoongo ‘i he lea ‘Ingilisi mei he fakamatala ko ‘eni mo e konga ‘i ha ‘imeili pehe ki ha talanoa telefoni pea mo ‘Isi. Na’e faka’amu pe ‘a ‘Isi ke mau pulusi kakato atu ‘ene fakamatala faka-Tonga ko ‘eni.

Uesia e ngaue Komiti Fili Kanititeiti ‘a e PTOA

Koe’uhi koau ‘Isileli Pulu, na’aku fokotu’u ‘i ha fakataha ‘a e PTOA ke ‘oua ‘e tali ‘a e ola ‘o e fili na’e ‘omai ‘e ha toko 3 mei he Komiti Totonu ‘a e Tangata moe Temokalati (KTTT), ‘oku ou fai ai ‘a e fakamatala ni ‘iate au pe, ‘o ‘ikai ko ha’aku fakafofonga’i ‘a e PTOA.

Hili hano toutou vakai’i ‘e he PTOA ha founga ‘e lelei taha ke filifili ‘aki ‘ene kau kanititeiti ki he fili Fale Alea 2014, na’e iku leva ‘o tali ke ‘ave ki he KTTT kenau fakahoko ‘a e ngaue ni.  Koe ngaahi founga katoa ‘e 5 na’e fou mai ai ‘a e PTOA, pea na’e ‘ikai tali kotoa ‘a e founga ‘e 4 kimu’a, ‘o anga peheni. 1). Ke talatalanoa pe ‘a e kau Kanititeiti mei he ngaahi vahenga kanititeiti tokolahi, pe kohai ‘e holomui, ka na’e ‘ikai ke tali. 2). Ke fili tokotaha pe ‘e he Sea, ka na’e ‘ikai tali moia. 3). Ke savea’i ‘a e loto ‘o e kakai mei he ngaahi vahenga takitaha, ka na’e ‘ikai tali moia. 4). Ke takitaha campaign pe kae tuku ke fili tau’ataina ‘a e kakai, ka na’e kaniseli mo ‘eni ‘o ‘ikai tali. 5). Na’e fokotu’u leva ke ‘ave ki he KTTT, pea tali ‘e he fakataha PTOA. Na’e toe tali ‘e he PTOA ‘i he fakataha ‘o e ‘aho 8 ‘o Me, keu kau atu ‘i hoku lakanga koe Tokoni Sea fakataha moe Sea ‘o e PTOA ki he KTTT ke tokoni kiate kinautolu.

Na’ama fakataha leva moe Sea peau fokotu’u kiai, ke fakakau atu ‘a e Tokoni Sea ‘o e KTTT Lepolo Taunisila, pea mo Faifekau Tevita Koloamatangi he ki’i Komiti Fili ko ‘eni, he na’e ‘osi fakahaa ‘e Finau Tutone ia he’ikai kau ia. Na’aku fakaongoongo leva ki hano fiema’u au ‘e he Sea pe KTTT, kae ta koee kuo fuoloa ‘a ‘enau fa’a toutou fakataha toko 4 ‘a kinautolu pe ia  talu mei he konga kimui ‘o ‘Epeleli 2014, kae ‘ikai ha’aku ‘ilo ‘aku kiai. Na’e ‘ikai teu fu’u tokanga lahi kiai, he nau ‘amanaki pe mo falala ‘e fai tau’ataina pe ‘enau ngaue he koe kakai falala’anga. Na’e toki mono mai ‘e he Sea ha tatau ‘o e Lipooti mei he KTTT, ‘i he ‘aho 11 ‘o Sune 2014, hili ia ha mahina kakato ‘e taha, mei he ‘enau fuofua fakataha.

Koe ngaahi ‘uhinga ‘eni na’aku fokotu’u ai ke ‘oua e tali ‘e he PTOA ‘a e ola ‘o e fili mei he KTTT ‘oku peheni.

  1. Koe ngaahi founga fili kotoa pe mei he 1 ki he 5 na’amau alea’i, na’e tali kotoa pe ia ‘e he PTOA ke fakahoko, pea toe iku pe ia ‘o kaniseli ‘e he PTOA pe. Ko hono kaniseli ‘o e founga ‘e 4 kimu’a na’e faingofua pe ia, he na’e fokotu’u atu pe ia ‘e ha taha ke kaniseli ha founga, pea ko ‘ene poupou’i pe, pea kaniseli leva ia. Koe founga pe hono 5 na’e kehe ‘aupito. He na’e lolotonga ‘eku fokotu’u atu he’emau fakataha he ‘aho 10 ‘o Sune pea poupou’i ‘ehe ni’ihi ‘o e kau memipa ke kaniseli e founga 5 he kuo namunamu kumaa, pea ‘asi ‘uli, unfair & filifilimanako, kuo ta tepile e Sea ia mo kaila  “ he’ikai kaniseli ia, pea teu pipiki ma’u pe au ki he lisi na’e ‘omai mei he Komiti Fili “. Na’e mahino he’ikai toe liliu loto e Sea, pea koe ‘uhinga ia na’e toe ‘ave ai ‘eku fokotu’u ki he fakataha hoko, ‘o hoko ai ‘a ‘eku to kehekehe mo ‘Ipeni Siale.
  2. Ka kimui pea fakaha e ola ‘o e fili mei he KTTT he ‘aho 11 ‘o Sune, kuo tomu’a fakaha ‘e he Kele’a ia ‘o e ‘aho 9 ‘o Sune ‘o pehe “ Kuo ma’u ‘e he Kele’a ha fakamatala falala’anga koe timi koia ne fili ‘e he Kele’a ma’a Tongatapu mo ‘Eua koe timi tofu pe ia kuo fili ‘e he Komiti Fili ‘a e Paati.” (p.7). Na’e toe hoko atu ‘a e Kele’a ‘o pehe, “ Kuo mau (Kele’a) ‘osi ma’u ‘a e fakaha koe ni’ihi koia na’amau fili, koe ni’ihi pe ia na’e ‘osi fili ‘e he Komiti ‘a e Paati “ (p.21).
  3. Taimi tatau pe na’e toe lele’i mai ‘e he nusipepa Taimi ‘o Tonga ‘aho Falaite 06 – Tu’apulelulu 12’o Sune ‘a e fo’i timi tatau pe kae fakalea ia ‘o pehe “ Kuo ma’u ‘e he nusipepa ni ha fakaha mei he taha ‘o e kau taki ‘o e Paati Temokalati ‘o e ‘Otumotu Anga’ofa (PTOA) kuo fili ‘a e toko 17 kenau hoko koe kau Kanititeiti ‘o e Paati…”(p.6). Na’aku email kia Kalafi Moala ‘o kole kene fakaha mai ‘a e hingoa ‘o e tokotaha taki ko ‘eni pea ne tali mai ‘eia “ Kataki pe ‘Isi he’ikai teu lava ‘o fakaha atu kohai e taha koia na’e lea pehe, he na’e confidential “

Fakatokanga’i ange na’e ‘asi hokohoko mai ‘a e ‘uu lau’ita ‘o Penisimani Fifita (Tt. 9) ‘o a’u mai ki he Kele’a ‘aho 9 ‘o Sune, pea kei lau kovi mai pe ‘a e tokotaha ko Lihai Lui ka Falisi Tupou ‘o ui ko FALALISI ‘i he Tohi ‘Etita ‘o e Kele’a tatau pe (p.29). Na’e hili ‘eku fakaha ki he Sea ‘oku ou ngalikehe ‘ia he lisi mei he KTTT, na’e fakafokifa pe kuo mafuli ‘o Peesi 1 mai ‘a e lau’ita ‘o Falisi Tupou, ‘o ne fetongi ‘a Penisimani Fifita ‘i he Kele’a ‘o e uike hoko pe, ‘aho 16 ‘o Sune. Koe fehu’i leva ‘eni, na’e toki ‘ilo’i fakakuu nai ‘e he Kele’a  pe KTTT ‘oku saiange ‘a Falisi ‘ia Penisimani?. Kuo kalusefai nai ‘a Penisimani (‘Atele), kae hu mai ‘a Falisi (Toloa) ke ne ki’i fakafehalaaki si’i ha hu’uhu’u ‘e fai, telia na’a ‘asi ngali kovi ai ‘a e fili tomu’a ‘a e Kele’a? Koeha ha fu’u anga kovi ‘a Penisimani na’e toki fetongi fakavave’i ai ia ‘i ha lau ‘aho si’i pe, pea fakaha mai e ola ‘o e ngaue ‘a e KTTT?

Kuo ma’u ha fakamatala falala’anga na’e ‘ikai koe fakakaukau tau’ataina pe ‘a e toko 3 he KTTT, na’e fai’aki ‘a ‘enau ngaue.  Pea koe ngaahi fehu’i leva ‘eni ki he Komiti Fili.

1 .Koe mo’oni na’e fokotu’u atu pe ‘e he Sea ‘o e PTOA ki he Komiti Fili ‘a e hingoa ‘o e ni’ihi ‘e fie ngaue moia ‘i Fale Alea.?   

2. Kou faka’apa’apa kia Siale Fihaki, ka koeha ha fakatonuhia ‘a e Komiti Fili kia Siale ‘i he ‘ene kei kau ki he Komiti Fili, ka koe memipa lolotonga ia ‘o e PTOA.?

3. Koeha ha fakatonuhia ‘a e Komiti Fili ki he ‘ikai kau ‘a Lepolo Taunisila (Tokoni Sea ‘o e KTTT) pe ko Faifekau Tevita Koloamatangi ki he Komiti Fili, he ‘oku ngaue fakataha pe ‘a Dr ‘Ungatea ia (Puleako) mo Rev. Simote Vea (Tiuta Lahi) ‘i he Tupou High School?

4. Kou faka’apa’apa kia Rev. Simote Vea ka koeha ha fakatonuhia ‘a e Komiti Fili kia Simote, ki he ‘enau mavahe mo ‘Aisake Tu’iono he teu fili ‘i he 2010 ‘o kemipeini ma’ae Labour Blue Network ‘o tu’u fakafepaki mai ki he PTOA?.

5. ‘Oku hao nai ‘a e fili fakapone, fakasiasi, moe fakaako mei he founga fili ‘a e Komiti Fili? Hange ko hono to’o fakatu’upake ‘o Penisimani kae fetongi vave ‘e Falisi?, pea li kitu’a ‘a Sunia kae mono hake ‘a Tevita Lavemaau?

5. Koeha ha fakatonuhia ‘a e Komiti Fili kia Semisi Sika, ‘i he‘ene kei kau he lisi ‘a e Komiti Fili (performance based), kae tuku kitu’a ‘a e ni’ihi ‘o e kau fakafofonga lolotonga na’anau kalusefai ‘o ‘ikai tali ‘a e fakaafe Minisita mei he Pule’anga lolotonga?

Faka’osi, ‘e tuku atu ‘e he PTOA ‘i he kaha’u vave mai, ‘enau Press Release Fika 2 (PR 2/2014). ‘E fekau’aki ia moha tali ki he ngaahi tukuaki’i ‘o e kau Fakafofonga lolotonga, ka koe kau memipa ‘o e PTOA.

Faka’apa’apa atu,

‘Isileli Pulu.

(Fakafofonga Fika 4, Kakai ‘o Tongatapu)