Faʻao Lūsia ʻa Crimea holomui kautau Ukraine

‘Oku ‘ikai ha toe fakafepaki mei he kau tau ‘a Ukraine ki Lusia ‘i he’enau hu atu  ‘o kapa ‘a hono konga fonua ko ia ko Crimea.

Kuo nau holomui kae tukuange 'a Crimia ki he nima 'o Palesiteni Putin.

Ko ha fo’i laka ‘eni ‘a Lusia ne ne fiu ai hono talia e   fakaanga mo e fakatokanga meí he Puleʻanga Fakatahatahá ke nau holomui meí he anga fakaaoao ʻoku nau fakahokó ka ne  ʻikai ʻunua ʻa Lūsia ia he tutui atu pē ke tuʻu ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí.

Kuo ‘osi hilifaki ‘e he Pule’anga ‘Amelika mo ha fakataputapui lahi ki Lusia tu’unga he’ene huufi ‘a Crimea pea fakaha ‘e toe lahi ange ‘a e fakataputapui ‘e muiaki atu.

‘Oku tukuaki’i ‘e ‘Amelika mo e Pule’anga Fakatahataha pehe ki he ‘Iunioni ‘a ‘Iulope ’a Lusia ki hono mana’i e totonu ‘a Ukraine ke ne pule’i hono fonua. Ka ‘oku taukave ‘a Putin ko ‘ene hu atu ki Crimea ke malu’i ‘a e kakai Lusia ai.

 Crimea mo Ukraine

 ‘I he meimei ta’u ‘e 200 kuohili na’e pule’i pe ‘e Lusia ‘a Crimea talu ia ‘ene ma’u ‘a e fonua ni ‘i he 1783. Ka ne ‘oange ia ‘e Lusia ma’a Ukraine – ‘a ia ‘i he taimi ko ia na’e hoko ‘a Ukraine ko e konga pe ‘o Lusia- ‘i he 1954. Oku pehe ‘e he kau Lusia tokolahi ko e fo’i laka hala ia. Ka neongo ia ko  Crimea ‘oku pehe ko e peseti ia ‘e 58 ‘o hono  kakai fakakatoa ko e kakai Lusia ia, peseti ‘e 24 ko e kakai Ukraine pea peseti ‘e 12 ko e kau Tartars.

ʻOku tuʻu foki ʻa Crimea ʻi he Tahi ʻUluʻulí meí he fakatokelau-hahake ʻo Serbia, ʻa e kolo ko ia ne kamata mei ai ʻa e Tau Lahi ʻUluakí.    

Na’e hoko ‘a Crimea ko e fonua tu’u tau’ataina ‘o Ukraine ‘o fakalele pe ‘e ia hono pule’anga pea ‘i ai ‘ene Fale Alea ka ko e tu’utu’uni ki he ngaahi kaveinga lalahi he fonua ‘e pau pe ka fakangofua mai ‘e he pule’anga Ukraine.

Kapa ‘e Lusia ‘a Crimea

Ne hu  ‘a Lusia ki Crimea tu’unga ‘i ha nganga’ehu fakapolitikale he va ‘o e kakai Ukraine mo e pule’anga Ukraine pe  talu mei he ta’u kuo ‘osi ‘a ia ne  iku ki he mole ai ‘a e mo’ui ‘e mei 100 tupu pea makafokafo ‘a e 2000 tupu. Ko ha lingitoto ia tupu mei he ta’e fiemalie ‘a e kakai ki he palesiteni ‘o Ukraine ko Viktor Yanukovych.

Na’e ‘osi taka loto pe foki ha ta’e fiemalie lahi ‘i he kakai ‘o Ukraine ‘i he ngaahi tukuaki’i ‘o e taki ko ‘eni ki he’ene fakatu’utu’umalie ‘ana mo hono famili pehe ki hono ngaahi  nima ‘i he koloa ‘a e fonua.

Ka ne toki mahua ki tu’a  e kataki ‘a e kakai ni hili e fakafisi ‘a Yanukovych ke ne fakamo’oni  ki ha aleapau ‘a Ukraine mo e ‘Iunioni ‘a ‘Iulope ‘i he ‘aho 22 Novema 2013. Ko ha alea ‘eni ko e konga e feinga ke fakahu atu ‘a Ukraine ke kau kakato ki he ‘Iunioni ‘a ‘Iulope ko ha me’a na’e tui ‘a e kakai ‘o e fonua ‘e lelei lahi ki Ukraine.

Ko e ta’e fiefakamo’oni  ‘a Yanukovychi na’e iku hake ai heni ha fu’u kakai ‘e toko 100,000 (taha kilu) ‘o nofo teniti ‘i Kiev ko e kolomu’a ‘o Ukraine ke fakaha loto ai kae ‘oua leva kuo fakamo’oni ‘a  Yanukovych he aleapau ko ‘eni mo e ‘Iunioni ‘a ‘Iulope.

Faingata’a’ia Yanukovych

Ka ne ‘i ai e fo’i pole lahi heni kia Palesiteni Yanukovych ‘o ka fakamo’oni ki he aleapau mo e ‘Iunioni ‘Iulope koe’uhi he na’e fiema’u ia ‘e he aleapau ke ne tuku ange mai mei Pilisone ‘a e Palemia ki mu’a ‘o Ukraine pea ko e taki ia ‘o e fa’ahi fakaanga ko e fefine ko Yulia Tymoshenko.

Ko e fefine ‘eni ne na fili mo Yanukovych ‘i he 2010 ‘o ikuna’i ‘e Yanukovych ‘aki ‘a e peseti pe ‘e 3.  Ka na’e ‘ikai taimi e mahino kuo ikuna ‘a Yanukovych he fili ko ia kuo puke ‘a Tymoshenko ‘o fakahu ko e tukuaki’i ki he‘ene ngauehala’aki hono mafai ‘o fakamo’oni ia ki ha konituleki mo Lusia ki he kasa.

Ko e fo’i fakahu ‘eni na’e fakaanga’i lahi ‘aupito ‘e ‘Amelika mo ‘Iulope ‘o pehe na’e tonu ke tautea’aki pe ‘a Tymoshenko ‘a ‘ene to ‘i he fili kae ‘ikai ko hano toe ‘ave ki he fakamaau’anga pe ko ha fakahu pilisone. Kaekehe na’e iku tautea ngaue popula ‘a Tymoshenko ‘i ‘Okatopa 2011 ki he ta’u ‘e 7 pea tapui ‘i ha ta’u ‘e tolu ke ne toe ma’u ai ha lakanga fakapule’anga.

‘Oku sio leva ‘a Yanukovych ‘o ka tuku ange ‘a Tymoshenko ki tu’a hange ko e fiema’u ‘a e ‘Iunioni ‘a ‘Iulope ‘e matu’aki kau kovi ia kiate ia ‘i he ‘amanaki fili ‘o e  2015 he ‘e iku ikuna’i ai ia ‘e Tymoshenko. Manatu ne na kehekehe’aki pe ki’i fo’i peseti ‘e 3 ‘i he fili ‘o e 2010 pea kanoni’aki kuo ‘i ai ‘a e loto mamahi ‘a e kakai ‘iate ia talu mei he ta’u kuo ‘osi.

Ka ne a’u e tu’unga ‘o e moveu fakapolitikale he fonua ki ha tu’unga ne fili fakaha loto ai ‘a e Fale Alea ‘o Ukraine ‘i Fepueli ‘o paasi ke tuku kitu’a ‘a e palesiteni he ‘aho 22 Fepueli. Na’e toe paasi ai ke faka’ilo ‘a Yanukovych ki he hia ki he ha’a tangata ‘o fekau’aki ‘eni mo e ngaahi fakapo lolotonga ‘a e ngaahi fakaha loto ne lele mai he fonua talu mei he 2013. Na’e tukuaki’i ko e ngaahi fakapo ko ‘eni ‘a ia ne mei lahi ko ha kau fana sinaipa ne nau fana ‘o mate ai ‘a e mei toko 100 kae lavelavea ‘a e toko 2000 tupu ko e fai ia ‘e he ngaahi  nima pe ‘o Yanukovych. Na’e toe paasi ai ke fakahoko foki mo e fili palesiteni hono hoko ‘a Ukraine ‘i Me 2014.

Hola Palesiteni holomui Ukaraine

Neongo na’e ta’e fieto ‘a e palesiteni ni o tala he’ikai hifo mei hono lakanga ka na’a ne iku ‘o hola hake ki Lusia pea ‘oku ne lolotonga unga atu ‘eni ai.

Taimi tatau kuo holomui ‘a e kau tau ‘a Ukraine mei Crimea kae tuku atu a e fonua ki Lusia. Kuo tali ‘e he Fale Alea Lusia ke lau ‘e Lusia ‘a Crimea ko hono konga ia ‘o’ona pea na’e fai ‘a e fili fakaha loto ki ai  ‘a e kau Crimea pea ko hono ola ia ko ‘enau fili ke nau foki pe ‘o fakamalumalu ‘i Crimea.

Ko Crimea foki ko e kolo ia ʻoku ʻiloa ʻa hono toutou puleʻia ʻe he ngaahi fonua kehekehe ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuo hilí. ʻI he tukufakaholó ko Crimea ko e ʻapi ia ki he kāinga Crimea peá mo e kakai Sīfiá (Scythians) ʻo kau e konga naʻe puleʻi mei Kalisi.  

ʻI he lolotongá ni ʻo fakatatau ki he tohi kakai ʻo e 2001, ʻoku feʻunga e toko lahi ʻo Crimea mo e toko 2,033,700 pe uamiliona tolumano toluafe fitungeau. ʻOku laka hake leva ʻi he vaeuá ko e kau Lūsia ia pe 58.32% pe kakai ia ʻe toko 1,180,441, ko Ukraine ʻoku 24.32% pe toko 492,227, kau Crimea Tartars leva ko e 12.3% pe ko e toko 243,433, pea ʻoku ʻi ai mo e kau Belarusia 1.44%, kau Tartars 0.54%, kau Armenia 0.43%, kau Siu 0.22%, kau Kalisi 0.15% mo e kiʻi niʻihi toko siʻi kehekehe pē.

Ko e mahuʻinga ʻo Cremia

‘Oku tuʻu ʻa Cremia meí he Tahi ʻUluʻulí ʻo ne hoko ko e lepaʻanga ʻo e fefolauʻakí ʻo nau hū ai ki he Fakahahake ʻo e Metileniané., Palakana (Balkans) mo e Hahake Lotolotó. Pea ʻoku ʻiloa ʻi he hisitōliá ko e Cremia ʻa e kolosiʻanga ʻo Kalisi motuʻa mo e kau Vaikingi (Vikings) kae pehē ki Ukraine mo Lūsia. Naʻe hoko e taulanga Cremia ko e fefakatauʻakiʻanga ia ʻo e ngaahi fonua ʻo ʻIulope mo e ngaahi fonua ki he hahaké.

ʻOku koloaʻaki foki ʻe Cremia ʻa e ngaahi maʻuʻanga kasa fakanatula lotofonua mo ngātai pea ʻoku nau hoko kotoa kinautolu ki he ngaahi fakatafenga ki Ukraine.

Ko ia ko e ala atu ko eni ʻa Lūsia ki Cremia ʻoku ʻikai ko ha kiʻi meʻa siʻisisʻi ki Ukraine.

Mei he ‘etita:

[widgets_on_pages id = “Wid One”]

ʻOku kakato foki ʻi he taʻú ni ʻa e taʻu ʻe 100 pe senituli ʻo e Tau Lahi ‘a Mamani hono ʻUluaki. Ko e ʻuluaki foʻi mahafu naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo e tau ne a’u ki he  laulaui miliona e mo’ui ne ne ‘ave – naʻe fanaʻi ia ʻi he ʻaho 28 ʻo Siulai 1914 mei Austro-Hungarian  ko e tala tau ki Serbia. ‘E ‘oatu ‘e he  Kaniva ‘a e hisitolia ‘o e tau lahi ni ‘i ha ngaahi uike mei heni ko e konga pe ia hano talanoa’i ‘a e teu fakamanatu 'o e tau fakahisitolia ni.