Toe si’i pea a’u ki he ‘api ma’u

MALANGA SAPATE 01-12-2013
 
(mou kataki pe he ma’u loloa ka ‘oku ou mahu’inga’ia pe ke maama atu ki ha’o toki fiema’u ‘o hangee ko si’i feima’u hotau fanga tokoua heni….malo ka mou kataki hifo ai leva ‘o laulau loto lelei ‘etau malanga)
 
Ngaahi Lesoni: Saame 25:1-10; Selemaia 33:14-16; 1Tesolonaika 3:9-13; Luke 21:25-36
Himi 48/497/ 484/661/533/427/503/624/427
 
Veesi malanga Luke 21: 36 “Ka mou ‘aa pe, mo lotu ‘i he taimi kotoa pe, koe’uhii ke mou lava ke hao mei he ngaahi me’a ko ia fulipe ‘oku ene ke hoko; pea ke tu’u ‘i he ‘ao ‘oe Fanautama ‘a tangata”
 
Kaveinga: “Toe si’i pea a’u ki he ‘api ma’u”
 
Talateu
Kuo lahi fau mai ‘etau vavalo’i mo fika’i ‘ae “ngata’anga ‘oe mamani” (in according to Mayan theology). Pea kuo hoko ‘ene ta’e hoko ‘ae ngaahi vavalo moe kikite ko ia ke ne hanga ‘o “fakama’ama’a’i” mo “fakata’e mahu’inga’i” pea mo “fakakata’aki” ‘ae talanoa fakalilifu ni ‘ae pau ke hoko mai ‘aho ‘oe ‘Eiki. Pea ‘ikai ngata ai ka ‘oku hanga ‘e he fa’ahinga kakai kikite ko ‘eni ‘o fakahanganoa’i e kakai ke nau tokaange ki he vakili ki he “taimi ‘e hoko mai” kae li’aki mo tukunoa’i ‘ae me’a mahu’inga taha he mo’ui ni koe “mo’ui teuteu” ki he hoko mai ‘ae ‘aho ‘oe ‘Eiki. Pea ‘oku lau faingamalie leva ‘ae Fili/ Tevolo ke fakahanganoa’i ai ‘ae kakai koe’uhii ke ‘oua na’a nau nofo mateuteu (‘aa pe lotu) ke nau mo’ui ai, ka nau mate ai. Pea tali ‘e Sisu  “Ka mou ‘aa pe, mo lotu ‘i he taimi kotoa pe, koe’uhii ke mou lava ke hao mei he ngaahi me’a ko ia fulipe ‘oku ene ke hoko; pea ke tu’u ‘i he ‘ao ‘oe Fanautama ‘a tangata” ko ia hotau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
Koe ha ngaahi sio mei he Fuakava Motu‘a
Kuo lau 'e he teolosia Faka-Kalisitiane 'a e 'Aho 'o e 'Eiki, ke 'uhinga ki he 'Aho Fakamui (Last Judgment).  Kuo tau tokanga ki he fakakaukau ni 'i he tohi 'a e palofita ko 'Emosi, 'a ia ko e 'Aho 'o e 'Eiki ko ha taimi 'e hoko mai ai 'a e pule'anga 'o e 'Eiki 'o fokotu'u 'i mamani (5:18-20).  'Oku ui 'e 'Aisea 'a e 'aho ko eni ko e "`aho ma'a Sihova" pe ko ia kuo liliu 'e Molitoni 'i he vahe 2 'o 'Aisea ko e "fakailifia 'a Sihova." Kaekehe, kapau te tau fekumi ki ha fakamatala lelei felave'i mo e fakakaukau ni, 'e ma'u ia 'i he tohi 'a e palofita ko Sefanaia.  Kia Sefanaia, "'Oku ofi 'a e 'Aho 'o e 'Eiki" (1:7, 14).  Pea ko e lea tefito ia 'o e ngaahi palofisai kotoa pe.  'I he vahe 1:7, ko e 'aho 'o e 'Eiki, ko e 'aho 'o e feilaulau ki he 'Otua, pe Ko e 'aho 'o e huhua houhau, Ko e 'aho 'o e 'efihia mo e ta'omi, Ko e 'aho 'o e maveu mo e anganoa, Ko e 'aho 'o e po'uli mo e kaupo'uli, Ko e 'aho 'o e loa mo e po'uli matolu, Ko e 'aho 'o e ifi talupite…'a e faka-lali-pakolafaka'efihi 'a e kakai…te nau laka hange ha kui…pea 'e malingi atu honau toto 'o hange ko e efu…honau kakano hange ko e kinoha'a (1:15-18). Mei he fakakaukau ko eni, ko e 'Aho 'o e 'Eiki, ko e 'aho 'e ngaue mo lulu'i kotoa ai 'a e mamani.  Ko e fehu'i ketau fifili ki ai: Ko e ha hano 'aonga 'o e 'amanaki ki he kaha'u kapau 'oku nofo taha 'a e tokanga 'i ha 'aho pehe ni, 'a ia kuo 'osi tu'utu'uni'i pe 'a e me'a te tau iku ki ai?
Kapau 'oku to e 'i ai ha 'uhinga fufu ia 'a e kau palofita ki he'enau fakakaukau ki he 'Aho 'o e 'Eiki, ko e ha leva ia? Ki he kau palofita, 'oku 'ikai ko ha 'aho pau eni ia kuo fai ha 'ilo ki ai; ko e 'aho 'o e tau, 'a ia 'e hoko fakafokifa mai ai 'a e 'Otua, fakataha mo e ngaahi 'elemeniti 'o natula, hange ko e matangi mo e fatulisi.  'I ha fo'i momeniti pe, 'e fakangata ai 'e he 'Otua 'a e kau angahala mo 'enau ngaahi kovi, kae fokotu'u 'i he mamani ha totonu fo'ou (new mispat) 'a ia 'e tu'u 'o ta'engata.  Nofo 'a e fakakaukau 'ia kinautolu faikovi, kae 'ikai ko e kotoa 'o e mamani. Na'e 'ikai ko 'enau fai palofisai ke faka'ikai'i 'aki 'a e mahu'inga 'o e ngaue fakamo'ui 'a e 'Otua 'i he kuohili.  Ka na'e makatu'unga 'i he haa mai kiate kinautolu kuo fakafiefiemalie 'a e kakai, pehe ki he'enau lau kuo fe'unga pe mo kakato 'enau toutou fakamanatu 'i he'enau ngaahi katoanga lotu 'a e ngaahi ngaue 'a e 'Otua.  Ki he kau palofita 'oku 'ikai fe'unga ia.  'Oku kei fiema'u ke fakahaohaoa'i 'a e ngaahi ngaue 'a e 'Otua 'i he'enau mo'ui.  Ko hano 'ilo'i mo'oni 'a e 'Otua, kuo pau ke a'usia 'e he kakai 'a e kaha'u mo e ngaahi me'a 'e hoko mai.  'E tu'unga mei he'enau a'usia ko ia 'a 'enau 'ilo 'oku te'eki fe'unga mo kakato 'a 'enau fakafeangai 'oku fai.   Pea 'e toki langa mei he mahino ko ia 'a 'enau tuli ki he mo'ui ma'oni'oni.
 
Koe Luke moe fakafehu’i ‘oe taimi?
 
Na’e fehu’i ‘e he kauako ha faka’ilonga ki he ngaahi me’a kuo ne lea’aki ‘o fekau’aki moe teu hoko mai ‘ae ngata’anga (21:7) pea koe tali ‘eni ‘a Sisu ki he’enau fehu’i ko ia. “Ka mou ‘aa pe, mo lotu ‘i he taimi kotoa pe, koe’uhii ke mou lava ke hao mei he ngaahi me’a ko ia fulipe ‘oku ene ke hoko; pea ke tu’u ‘i he ‘ao ‘oe Fanautama ‘a tangata” ‘Oku lea heni ‘a Sisu ia ‘o fekau’aki mo ‘ene toe ha’ale mai ‘i ha fa’ahinga langilangi/ Kololia na’e ‘ikai mei he mamani ia pe fa’u atu ‘e ha tangata ka mei he ngaahi me’a “…’oku hoko hifo mei he langi..” (v 26). ‘Oku ‘ikai lea heni ‘a Sisu ki ha’ane hoko mai koe mu’aki pe polopolo ia ‘oe kau toetu’u ka ‘oku ne lea ki he ngaahi me’a ‘e hoko ki he mamani ‘i he taimi ‘e hoko mai ai ‘i hono kololia lahiange ia. Koe taha ‘oe ngaahi faka’ilonga ‘e fai ia mei natula koe liliu honau fa’unga mo fakanatula ki he natula moe to’onga fo’ou hangee koe tuku ‘e he mahina ‘ene huhulu kae liliu ia ‘o toto pea ngangana ‘ae ngaahi fetu’u mei honau ngaahi nofo’anga… (Matiu 24:29)…“…pea ‘e ngatoto ‘ae ngaahi malohinga ‘oe langi” (v 26)/ (Loma 8; 2 Pita 3)…Koe fu’u ‘u’ulu ‘ae tahi moe lalahi ‘oe ngaahi peau (Same 46:2-4; ‘Aisea 17:12). Koe ngaahi lea fakapalofisai pe foki ‘eni ia mei he kau tangata ‘oe fuakava motu’a hangee ko Sioeli mo ‘Aisea (‘Aisea 13:10; Sioeli 2:10-11).
 
Koe fekau ke mou ‘aa pe:
 
Kainga ‘oku ‘i ai pe moe fa’ahinga ‘aa ia ‘oku ‘ikai koe faka’ilonga ia ‘o ha nofo mateuteu ki he fe’iloaki moe melie ‘oe kaha’u. Ka koe fa’ahinga ‘aa ‘eni ‘oku ne fakamatala’i mai ‘ae manavahe mo tailili. ‘Oku toko lahi ‘aupito ‘ae fu’u kakai ‘i mamani ‘oku nau ‘aa pe he ngaahi ‘aho lahi, pea a’u ki he uike ‘o ‘ikai malava ke ma’u ha mohe. Pea na’e makatu’unga ia he ngaahi me’a ko ‘eni. ‘Oku ne puke ‘i he fa’ahinga mahaki hangee koe ‘Eitisi pe Kanisa…‘Ikai lava ke taa hono mo’ua ki he pangikee…to ‘ae feinga ako…toe hiki ‘ae ‘ofa ‘ae mali ia ki ha taha kehe…feinga ke fufuu’i ha’ate hia (eg: feitama ‘oku te kei ako pe)…ngalivale koe’uhii ko ha’ate ngaue kaakaa kuo ma’u….Fakakaukau’i ha fa’ahinga hia (kaiha’a etc…) ke fakahoko. ‘Oku ‘i ai pe kainga moe fa’ahinga ‘aa koe’uhii ko ha koloa lelei kuo te ‘inasi ai pea ‘oku fiefia ai ‘ae loto. Kainga koe loloange ‘ae fu’u list palopalema koe loloange ia hoto taimi ‘aa. Ka koe fee ko aa ‘ae fa’ahinga ‘aa ‘oku tokanga mai ki ai ‘a Sisu he talanoa ni? Koe lea “..’aa/ awake (grk: gregoreite,) heni ‘oku ngaue’aki ‘e Sisu ‘oku natula tatau mo ia na’a ne lea’aki kia Pita, Semisi mo Sione he ngoue Ketisemani ke nau “…‘aa pe mo le’o…” Koe ‘aa ‘oku ‘i ai hono ngafa koe “lotu mo ngaue.” Koe fekau ‘eni pea ‘oku ‘i ai hono pole pea mo hono pale. Ko hono pole he ‘oku fepaki ia mo hotau natula ka koe kitaki ki he ngata’anga ko ia hono pale koe “hao mei he ngaahi fakamamahi ‘oe ‘aho ko ia.” Pea ‘oku hanga leva ‘e he mahu’inga’ia ko ia ‘o fekau’i ia ke ne ‘aa pe ‘o lotu mo le’o ‘o tatau ai pe koeha hono fuoloa mo faingata’a.
 
Koe ngaahi me’a ‘oku tau hanganoa ai
 
Ko e fuofua taimi ke faka’ali’ali ai ‘ehe ‘Otua ‘ae natula ‘oe fakakaukau ni ‘a ‘eni na’e hoko he taimi ‘o Noa ‘ae femo’uekina ‘ae kakai he mo’unofoa he ngaahi ‘oho fononga ‘oe mo’ui. Pea lolotonga ia kuo talangofua ‘a natula (Lomaki) kene fakaa’u ‘ae mafi ‘oe ‘Otua ‘i he’ene palomesi ma’ae si’i kakai na’e “Teuteu” ‘io ‘a Noa mo hono famili. Matamata kia Matiu koe fo’i faingata’a tatau ‘oku hoko hotau kuonga mo ia na’e hoki he kuonga ‘o Noa ‘ae fo’i angahala ‘oku ‘ui koe “Hanganoa” he’enau ngaahi ngaue faka’ahoo mo “femo’uekina” pea mo “sio faka’ilonga” (Senesi 7:17-24). Koe taimi kotoa pe ‘oku tau hanganoa ai pea tau manatu ‘oku tau ‘ihe taimi ‘o Noa ‘o toki hahaka hake kuo tomui kuo mu’a mai e Lomaki moe Fakamaau ‘ae ‘Otua (imminent judgment) ‘o faka’auha kitautolu na’e ‘ikai ha’atau teu ‘e faii (1 Pita 3:20-21). Tokanga ki he talaTaimi 'ae 'Otua!
 
‘Oku tau femo’uekina he ngaahi ‘aho ni hono tuli’i ‘ae vave ‘oe ngaahi fakalakalaka. ‘Oku tau feinga’i ke tau muimui’i ma’u pe ke tau tomu’a ma’u ‘ae ngaahi model fo’ou ‘i he vala pe me’alele moe ha fua. Pea hanga leva ‘e he fa’ahinga ta’au fakamamani mo sivilaise ko ia ‘oku fakahanganoa’i kitautolu mei he nofo teuteu ki he hoko mai ‘ae ‘Otua. He ‘oku fanau’i ‘e he ngaahi to’onga ko ‘eni ‘ae ngaahi ‘ulungaanga te ne lava ke te hanganoa ai pe. Hangee koe mo’ui fakavahavaha’a he ‘oku ne fakaili ‘ae mo’ui kovi koe manumanu he ‘oku ‘ikai ke u loto ke toe laka ha taha ‘i he teunga ‘ete ki’i tama pe me’alele fo’ou he model 2013. Kainga koe Fakatokanga ‘a Sisu Luke 21:34 “Ka mou lamasi kimoutolu na’a ‘iloange ‘e mafatukituki homou loto, koe me’a ‘i he fa’a kai, moe fa’a inu moe fa’a loto mo’ua ki he mo’ui ni, pea lapasi kimoutolu ‘i he ‘aho ko ia ‘o hangee ko ha helepuna.” Ko hono fakakoloa ia ‘oe ‘ikai ke tau ‘ilo’i hono houa mo hono taimi ke ‘oua na’a tau “Hanganoa he feau ‘ae ngaahi holi hotau kakano” mo “Fakatoupikoi ke tui ki he Kosipeli” he  toka teuteu ki he “fakamaau ‘ae ‘Otua” ‘io kau tau femo’uekina hono teuteu hotau ngaahi Laumalie ke hoa moha ‘ahoo pehee “Ko ia ke mou le’o…” “Tu’u kuo ifi talupite he kapiteni ‘oe tau; ‘Aa mei he mohe Laumalie vave ho teu ‘o ‘ai mahafu…” (Himi 480:3).
 
Koe ngaahi me’a ke tau tokanga taha ki ai
 
“Ka mou ‘aa pe, mo lotu ‘i he taimi kotoa pe, koe’uhii ke mou lava ke hao mei he ngaahi me’a ko ia fulipe ‘oku ene ke hoko; pea ke tu’u ‘i he ‘ao ‘oe Fanautama ‘a tangata” Koe taumu’a ‘oe ‘aa pe mo lotu ke tau hao ai mei he ngaahi ‘ahi’ahi ‘e hoko mai. Kainga ‘oku ‘ikai ha mafai tatali ia ‘o ha taha ke ikuna’aki ‘ae ngaahi ‘ahi’ahi ni. Pea ‘oku ‘ikai lava ia he’etau lotu fuoloa moe ma’u tu’unga. Koe ‘uhinga ‘ae uki ni ke tau “’aa pe mo lotu” koe tefito’i malava’anga pe ia ‘oe mo’ui fa’a tatali ki he ‘aho ‘oe ‘Eiki. Ko ‘ena kuo ne folofola’aki mai ko hotau huhu’i ‘ena ‘oku ha’u he ko ia pe taha te ne malava ke fakahaofi koe mo au mei he fu’u fakamanavahe ‘oe ‘aho ko ia. ‘Oku totonu foki ke tau malanga’aki pea ke tau oo atu ki mamani ‘o malanga’aki ‘ae pau ke nau tui mo fakatomala pea ‘aa pe mo lotu. He koe’uhii kainga ‘oku fu’u kei toko lahi ‘aupito ‘ae kakai ‘o mamani ‘oku ‘ikai ‘aupito ha’anau teki pe taha ‘oku ‘unu mai ha taimi ke hoko kiate kinautolu ha fu’u mamahi fakalilifu pehee ni. ‘Oku totonu kainga ke ‘oua mu’a na’a tau manavahee hono talaki pe fai ‘ae ngaue ni ‘o tatau mo ‘etau ta’e manavahee ki he teu hoko mai ‘ae ‘aho ko ia. ‘Oku tau siokita pea ta’e’ofa he’etau manavahee mo fakapikopiko ke tala ‘ae fekau ni ki hotau ngaahi tokoua ‘oku nau kei ‘a’eva he ngaahi malie ‘oe mamani.
 
 
 
 ‘Oku fokotu’u mai ‘e Dr. Moulton ‘ae ngaahi fehu’i ni ke tau tali he himi 423 “Pea te tau tofanga, 'I ha lelei pehe, Kae tuku ta'etokanga, He kainga 'oku he? 'Oku tau ma'u ha maama; 'Oku tau ma'u 'Otua; Kae mate kinautolu, He mate 'angaua (v 5).   'Oku nau fafa atu, He hala tae'iloa, Ta'e hanau tuhulu, Po'uli pe kotoa. 'Oku nau ngalo hifo, 'Oku nau 'efihia, 'i he pupu'a mate. He hakau mala'ia. Kainga vakai aa ki he mamafa ’oe fekau kuopau ke tau tala. Kainga vakai aa ki he tukunga mo’ui ’ae kakai ’oku ’ikai ’aupito ke nau ma’u ’ae faingamalie ’oe ”’aa pe mo lotu!” Te tau fehulunaki? Te tau nonofo noa? Mo fakaongotuli, He'enau fakafoa? 'Oku tau kaunga toto, 'Oku tau kaunga hia, Mo kaunga 'amanaki, Mo kaunga mala'ia (v 7). Kainga ko ’eni ia hotau fekau mei he ’Otua ”Tau 'oho 'o hamusi, Tau li ha maea e: Foaki 'etau pa'anga, Mo toutou lotu pe. Na'a hoko mai he 'aho, He 'aho he 'Otua, 'O 'eke 'e he 'Eiki, 'Koma'a ho tokoua?"
 
 
 
Ko hotau fakatau’ataina mei he nofo manavahe
 
 
Koe ngaahi talanoa kotoa ko ‘eni ‘o fekau’aki pea moe ngaahi naunau ‘oe teu hoko mai ko ia ‘oe ‘aho ‘oe ‘Eiki ‘oku mahino pe ia kihe Kalisitiane pe. Kae lolotonga ‘etau nofo’aki tatali ki he houa moe miniti ko ia kuopau ke tau fehangahangai ai moe ngaahi faingata’a mo fakamanavahee fau ki he’etau vakai hangee ko ia kuo lea ki ai ‘ae talanoa ni. Ka ‘oku tau monu’ia he ‘oku ‘ikai li’aki kitautolu ai ‘e he ‘Eiki ke siofia ‘ae fakalilifu ‘o ‘ene hoko mai. Pea pehee ‘e Sisu “Pea ‘i he kamata hoko ‘ae ngaahi me’a ko ia, mou hiki homou ‘ulu, ‘o hanga hake; he ‘oku ofi ai homou huhu’i” (v 28). Kia Sisu kuopau ke ne lea’aki ‘e ia ‘ae fakaloto lahi ni he ‘oku ne ‘osi ‘afio’i lelei ‘ae tukunga mo’ui ‘oku ‘i ai ‘ene kauako ‘ae “manavahe” ki he faingata’a ‘oe mo’ui tatali ki he ‘Eiki. Pea neongo ai pe te tau mate ki mu’a ‘i he hoko mai ‘ae ngaahi faka’ilonga fakamanavahee ni, ka ‘oku tau kei manavahee ai pe ke fesiofaki moe malu ‘oe mate he ngaahi miniti faka’osi ‘etau mo’ui.
 
 
Ka ‘oku totonu foki ke tau fiefia pea tuku ‘aupito moe manavahe neongo ‘ene faingata’a fau. Ko hono ‘uhinga he kuo ‘osi totongi ‘e Kalaisi ia ‘etau angahala. Pea ‘oku tau ‘ilo leva te tau ‘i he ‘Eiki ai ma’u ai pe neongo ‘ae fu’u fakamanavahe. Ka neongo ‘etau fekuki ma’u ai pe moe mo’ui manavahee ki he teu hoko mai ‘ae ngaahi me’a ni ka ‘oku ‘ikai ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ha’atau tui ke ne fakamo’ui kitautolu. Ko ‘etau mo’ui manavahee ko hono fakamanatu mai ia koe tangata kitautolu. Kae fakafeta’i kuo tala’ofa mai ‘a Sisu he’ene ‘afio’i hotau vaivai “Pea ‘i he kamata hoko ‘ae ngaahi me’a ko ia, mou hiki homou ‘ulu, ‘o hanga hake; he ‘oku ofi ai homou huhu’i.” ‘Oku hangee koe nofo’aki tatali ‘ae fanau ki he hoko mai ‘ae Kilisimasi mo hono ngaahi fakafiefia ‘ae fiefia ‘oku nofo’aki tali ki ai ‘ae kalisitiane he hoko mai ‘ae ‘aho ‘oe ‘Eiki. Kainga ko ‘eni ia ‘ae me’a te ne fakanonga’i kitautolu koe hoko mai ‘ae ngaahi faingata’a ni ‘oku tuku taha pe ‘etau tokanga ki he ‘Eiki mo ‘ene ngaahi fakahinohino. Tau femo’uekina pe he lau ‘etau Folofola pea fai ki ai. Tau femo’uekina pe fe’ofa’aki moe ngaue fakataha ki ha’atau lelei. Pea ‘i he’etau fai ia ‘oku mole leva ‘etau manavahee ka tau taimi lahi ke tau teuteu ke tali ‘a hotau Huhu’i. Neongo foki ‘ae pau ke mole pea mo liliu ‘ae me’a hono kotoa pe ka koe me’a ki he “Folofola ‘ae ‘Otua” ‘oku pehee ‘e Sisu “Ka ko ‘eku ngaahi lea ‘e ‘ikai ‘aupito mole.”
 
 
Fakaakonaki
 
 
 ‘Oku toki fa’a motu pe ‘ae tu’a ‘oe kameli he la’i mohuku faka’osi ko ia ‘oua ‘e fa’a tuku ‘ae taimi faka’osi ‘ae kaiha’a ‘akau kene fakatonuhia’i’aki ‘etau ta’e mateuteu he koe kaiha’a ‘akau koe polopolo ia ‘oe fuofua tangata kene tui ki he pekia koe fakamolemole’anga ‘ae angahala ‘ae tangata. Kainga ‘oku lolotonga pe ‘etau mo’ui ‘oku ‘a mate kitautolu pea te tau mafakafuofua fefe ai hono taimii? ‘Oku fokotu’u mai ‘e Sisu ‘ae taimi heni koe “’aa pe mo lotu” Ko hono fakakoloa ia ‘oe ‘ikai ke tau ‘ilo’i hono houa mo hono taimi ke ‘oua na’a tau “Hanganoa” mo “Fakatoupikoi” he  toka teuteu ki he “fakamaau ‘ae ‘Otua” ‘io kau tau femo’uekina hono teuteu hotau ngaahi Laumalie ke hoa moha ‘ahoo pehee “Ko ia ke mou le’o…” “Tu’u kuo ifi talupite he kapiteni ‘oe tau; ‘Aa mei he mohe Laumalie vave ho teu ‘o ‘ai mahafu…” (Himi 480:3).
 
Fakama’opo’opo
 
 Kainga ‘oua ‘e fakakaukau ‘e hoko ‘a natula koe faka’osinga ia ‘oe ngaahi kuonga he ‘oku ne fakamanavahee’i kitautolu. Koe mamani na’e kamata’aki pe ia ‘ae “Folofola ‘ae ‘Otua” pea ko hono faka’osi ‘e kei faka’osi’aki pe ‘ene Folofola ‘ia Sisu Kalaisi “Pea ne Folofola mai, KUO FAI, Ko au koe ‘Alifa moe ‘Omeka koe kamata’anga moe ngata’anga.” Kainga neongo kotoa ‘ae ngaahi me’a ni ka ‘oku tau fiemalie pe he ‘oku tau matu’aki malu mo’oni he na’a tau kamata moe ‘Otua pea ko hotau faka’osinga ‘e kei ‘i he malumalu pe ‘oe tokanga ‘ae ‘Otua. Kuo fuoloa mai ‘eni moe nofo tatali ‘ae mamani ki he ‘aho ‘oku tala ni. Ko ‘ene fuoloa ‘ene ta’e hoko mai ‘oku ‘ikai koe kaveinga ia ‘etau ‘aa pe mo le’o. Ko hotau kaveinga pe koe “aa pe mo lotu mo vakavaki ki he mafuhinga ‘oe mamani ke ‘oua na’a faifaiange kuo lapasi kitautolu ai ‘e he Fili pea toki hoko mai ‘ae ngata’anga. Hei’ilo pe ko e hā hono fuoloa ‘o ‘ene tu’u he “matapā”, na’a toe ‘ai mo ha ta’u ‘e uaafe kehe, ka ‘oku ‘ikai lau lōloa pe nounou ‘a e lau taimi ‘a Langi, ka ‘oku lau fakavave pe mo taimi lolotonga ma’u pe. Koe me’a ‘oku fakamamafa’i ‘e Sisu heni ‘oku ‘ikai ko hono ‘eke’i mo fika’i ‘ae Taimi ka koe “Teuteu” ki he taimi ko ia ‘ae me’a pau taha ‘e hoko mai. Kaungaa mamahi moe Hau, Ka ‘osi leva ‘etau tau, te tau fu’u fiefia; Te tau ‘i hono tafa’aki, ‘i he taloni ‘oe langi, ‘o kaunga –hau mo ia”…’Emeni!
 
Kavauhi