Tau ngata heni pea tau kamata ai pe heni.

Kaveinga: “Tau ngata heni pea tau kamata ai pe heni.”
Veesi Malanga: Sione 19:30 “Pea ‘i he ma’u leva ‘e Sisu ‘a e vinika, na’a ne Folofola KUO ‘OSI, pea ne punou hono fofonga, ‘one tukuange hono Laumalie.”
Himi 1. 615, 2. 618, 3. 585
Talateu
 
Ko Matiu na’e sio ki he kuohili ‘o ne fakamo’oni ki he Fuakava Motu’a ‘ae talanoa ‘oku lolotonga hoko ‘i Kalevale he ‘aho ni. Ko Ma’ake na’a ne lau ki he hisitolia ‘oe ngaue ‘oku lolotonga hoko ni. Ko Luke na’a ne sio ki he fakalotu’i ‘o e kau Senitaile ‘i he kaha’u ‘aki ‘ae ngaue ‘oku lolotonga hoko ni. Ko Sione leva na’a ne fakafetaulaki’i ‘a e ngaue ‘a Sisu ‘oku lolotonga hoko ni mo e finangalo ‘o ‘ene Tamai.  ‘I Kalevale he ‘aho ni ‘oku ne faka’ilonga’i mai ha ongo kuonga ‘e ua ‘oe mo’ui ‘ae tangata. ‘Oku ngata ‘ae taha kae kamata ai pe moe taha. ‘Oku ngata ‘ae mo’ui kae kamata ai ha toe mo’ui. Koe ngaahi me’a kotoa na’e fakahoko ‘e he kau sotia Loma mo Pailato kia Sisu he uike ni neongo ko honau fatongia na’e vahea ma’a kinautolu ka ko ‘enau fakakakato ia ‘ae ngaahi palofisai kotoa na’e tuhu mei he maama Motu’a ki he ‘aho ni. Koe ‘aho ni ‘oku tau fanongo ai mei Kalevale ki he he’aki faka’osi ‘e Sisu ‘ae manava ‘ae tangata ngaue ‘ae ‘Otua. Ko ia na’e tuku ange ‘e Sisu hono laumalie ‘i he taimi 3 efiafi pea na’e fe’unga tonu pe ia moe taimi ‘oku fa’a tamate’i ai ‘a e Lami ‘o e fakamolemole angahala. Hange ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga. “Pea ‘i he ma’u leva ‘e Sisu ‘a e vinika, na’a ne Folofola KUO ‘OSI, pea ne punou hono fofonga, ‘one tukuange hono Laumalie.”
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku ngata pe ‘ia Sione ‘a e lau ki he toetu’u ‘a Lasalosi, pea ‘oku pehe ‘e Sione, na’e kau lahi ‘a e hono fakamo’ui ko ia ‘o Lasalosi ki he tu’utu’u ni ‘a e kau taula’eiki ke tamate’i ‘a Sisu na’a ‘osi ‘ae fu’u kakai ni he muimui kiate ia.  Ko Sione toko taha pe ‘oku ne hiki tohi ‘a e lea ni “‘Oku ou fie inua!” Pea ko Sione pe ‘oku ne hiki tohi na’a ne ma’u ‘a e ipu vinika. Koe kakato’anga koaa ia ‘o ha palofisai na’e fai mai ki ai? “Na’a nau ‘omi ‘ahu ma’aku me’akai pea ‘i he’eku fie inu koe vinika na’a nau fakainu’aki.” (Same 69:21). “‘Oku fie inu hoku laumalie kia ‘Elohimi ki ha ‘Otua mo’ui…” (Same 42:2). Koeuaine ko ‘eni na’a nau humaki atu ki ai na’e ‘ikai tatau ia moe uaine na’a nau tomu’a humaki kiate ia (Ma’ake 15:23). ‘Oku ‘i ai ha fakamatala koe uaine na’a nau tomu’a humaki kiate ia ko hono natula ‘oku tokoni ia ki hono fakafiemalie’i ‘oe mamahi ‘oe sino. ‘Oku fakamatala ‘a Ma’ake na’e ‘ikai ke tali ‘e Sisu ke ne inu he uaine ko ia pea matamata ko hono ‘uhinga ia kae tuku ke ne puke kotoa mai ‘ae kakato ‘oe mamahi ‘oe pekia ma’a na. Ko e uaine ko ‘eni ‘oku lea ki ai ‘a Sione he talanoa ni na’a ne ma’u ia pea hili ‘ene ma’u ia na’a ne folofola “Kuo ‘osi!
 
Koe lea “Kuo ‘osi / Grk: tetelestai: means “it is accomplished,” “it is fulfilled,” or even, “it is paid in full.”). Koe “Fakakakato“- Koe “Faka’osinga“- Koe “Fakaa’u“- Koe “totongi ‘osi.” Koe “Fakakakato” ‘o ha ngaue na’e kamata’i”-Koe ngaue kuo “Lava.” ‘Io ko ha taimi pe ‘eni na’e kotofa talu mei mu’a ke ne pekia ai (Sione 4:34; 17:4).Kuo ‘osi!” Ko ha ki’i kupu’i lea nounou taha ka koe kakato’anga ia ‘o ha fu’u ngaue lahi taha kuo fai ‘i taimi. Kia Sisu ko ‘ene fakamo’oni ‘eni ki he’ene Folofola “…Ko au kuo u ha’u koe’uhi ke nau ma’u ‘ae mo’ui pea ke nau ma’u ‘o lahi ‘aupito” (Sione 10:10). Kia Sione koe lea ni “Kuo ‘osi” ‘oku ‘uhinga ia kuo ne fakakakato kotoa ‘ae ngaahi fiema’u ‘ae Tamai koe “Faiako“, Fakamo’ui mahaki” moe Malanga.” Kia Sione kuo ‘osi fakapatonu hono fofonga ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua pea he’ikai pe ha toe mafi ‘i he lalo la’aa ni ‘io pea na’a mo fa’itoka ke ne ta’ofi ai Ia mei he Pule’anga ‘oe ‘Otua.
 
Na’e fakamavae kitautolu ‘e he Angahala mei he ‘Otua pea na’e hanga ‘e he toto ‘oe monumanu ‘o fai hotau fakalelei mo fakafoki mai ‘ae meesi ‘ae ‘Otua. Ka koe’uhi ko hotau natula’i angahala kuopau ai ke tau tu’u malele ma’u pe ki he angahala. Kainga he’ikai kei kosi’aki mo pulu hono lilingi honau toto ke fai’aki ‘etau fakalelei moe ‘Otua kae taumaia ‘e ‘osi. Na’e toki hoko mai ha taha ‘io ‘a Sisu Kalaisi koe ‘Alo ‘oe ‘Otua mo’ui ke ne feia aa ha feilaulau ta tu’o taha ‘aki hono lilingi hono ta’ata’a he Kolisi ‘i Kalevale ke lava ai ‘ae fakamolemole angahala ‘a mamani kotoa. “‘Oi na’i toto ne mahua ke palutu ai ‘ae maama angahala …’oi na’iAlo he ‘Otua hota faito’o hono ngaahi taa…”(Himi 531). Koe “na’i toto” koe fo’i tuluta toto pe ‘e taha ka neongo ‘ene taha matee pe ka ‘oku malava ke palutu kotoa ai ‘ae fu’u mamani angahala. Koe “na’i ‘Alo ‘oe ‘Otua” koe foha pe ia ‘e taha matee ‘oe ‘Otua pea neongo ‘ene taha matee ka na’e malava ke faito’o kotoa ‘aki hono ta’ata’a ‘a mamani kotoa. “…pea ne punou hono fofonga ‘one tukuange hono Laumalie..” ‘Oku ha mei he fakamatala ‘a Sione na’e ‘ikai pekia ‘a Sisu tupu mei ha’anau fakapoongi ia ka na’a ne toki tau’ataina pe ke foaki hono laumalie ‘i he’ene taimi pe ‘a’ana ki he ‘Otua (Sione 10:11, 17-18; 15:13). Koe fakamatala ‘a Luke “Pea kalanga le’o lahi ‘a Sisu ‘o ne pehee..’E Tamai ‘oku ou tuku hoku laumalie ki ho nima…pea ‘i he’ene lea pehee na’a ne hokotaki” (Luke 23:46; Same 31:5).
 
Koe ngaue kuo lava ni ko hano fakakakato ia ‘ae palani fakalangi ‘ae ‘Otua ma’ae fa’ahinga ‘oe tangata ko hano toe fakafoki mai ‘e he ‘Otua ‘ae tangata kiate ia ‘o fakafou he pekia hono ‘Alo ko Sisu Kalaisi. “Kuo mole ‘ae tofi’a hota ‘api ‘i he langi toe fakatau ‘e ia ‘o ne ‘ofa’aki mai…’ofa e ka ko ha ‘ofa!” Koe ‘uhinga nai ia ‘o ‘ene manava faka’osi mai ki mamani he Kolosi…Na’a ne folofola mai “Kuo ‘osi” ‘io koe le’o ‘oe ikuna ‘o ha ngaue neongo koe le’o ‘oku hu’i’aki ‘ae mamahi moe to’e. Kainga neongo koe lea ni ‘oku fou he to’e moe ‘oi ka ‘oku hangee koe hu’amelie ‘oku mahulu atu he honi ‘ae folofolo ifo hono laumalie he kuo “Lava” pea kuo “‘Osi” ‘ae ngaue na’e tuku mai…’Io kuo mo’ui ‘a mamani ‘iate Ia. ‘Oku ‘ikai ko ha le’o ia ha taha kuo ne teu ke mate ka koe le’o ia ‘o ha toko taha ‘oku teu atu ia ki he mo’ui. ‘Oku lea ki ai ‘a Sione 10:17-18 “Koe ‘uhinga ia hono ‘ofa’i au ‘e he Tamai koe’uhi ‘oku ou ‘atu ‘eku mo’ui kau toe to’o ia…Tala’ehai koe fa’ao ia ‘e ha taha meiate au ka ko ‘eku ‘atu ia ‘e au. ‘Oku ou fa’iteliha ki hono ‘atu pea ‘oku ou fa’itelihia ki hono to’o. Ko ai ‘ae tu’utu’uni neu ma’u mei he’eku Tamai…” Ko hono toe momoiange ‘e Sisu hono Laumalie ki he Tamai ko ‘ene fakamahino mo’oni ia kuo ne fakakakato kotoa ‘ae ngaahi fiema’u ‘ae Tamai. ‘I he taimi tatau kainga kuo tali lelei ‘e he Tamai moe feilaulau kuo faiange ‘e he ‘Alo pea koe fakamatala fe’unga ia ke ne sila’i ‘ae Kovinanite moe Tamai ke ne toe fokotu’u ia mei he pekia hili ‘ae ‘aho hono tolu.
 
Koe kalanga ‘oe le’o ‘oe ikuna he talangofua… “Na’e tamate’i hono anga kakano ka na’e fakamo’ui hake ‘i hono anga laumalie” (1 Pita 3:18). ‘Oku tau ma’u ‘ae tui ‘ia Sisu toko taha pe kae ‘ikai mei ha tokateline fe fa’unga ‘o ha Siasi. Hangee koe lea ko ia ‘ae Seila kia Paula mo Sailosi “…Koe ha ‘eku me’a keu fai keu mo’ui ai?…Pea na pehee kiate ia…”Tui falala ni ki he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi pea te ke mo’ui ‘a koe mo hono fale..” (Ngaue 16:31-32). ‘Ikai ha’ane toe me’a ke fai ka koe “Tui pe” pea ke mo’ui. Koe fakamolemole moe Fakamo’ui koe ongo ‘ulungaanga pau ia ‘o ha taha ‘oku ne ma’u ‘ae tui kia Sisu Kalaisi. Kainga koe “tui” ko ‘eni ‘a ‘eni pe ‘oku talanoa ki ai ‘a Sione ‘oku tau ma’u ai ‘ae mo’ui fo’ou ‘ia Sisu Kalaisi (Loma 4:6). Koe “Fakamo’ui” koe me’a’ofa ‘ata’ataa pe ia ‘ae ‘Otua ‘aki ‘ene Kelesi pea kuo kakato ‘io “kuo ‘osi.” Kainga tau angimui he tala loto ‘ae ‘Apositolo “Kuo mole ‘ae ngaahi me’a ‘o ono ‘aho..uee kuo tau hoko kotoa pe ‘o fo’ou”
Fakaakonaki
Koe ha ‘etau fakamanatu ‘oe pekia ‘oe 2015?
 
‘Oku fekau’i kitautolu ‘e Sisu ‘oku ‘ikai koe ‘ofa pe ki he ‘Otua pea ngata ai ka ‘oku tau kamata ai ‘e tau ‘ofa foki ki hotau ngaahi kaungaa’api (Ma’ake 12:29-31). Kainga na’e ikuna ‘a Sisu he na’e huluange ‘ene ‘ofa’i kinautolu he taaufehi’a moe loto kovi na’a nau tukuaki’i ‘aki ‘a Sisu. Kainga koe feitu’u ‘oku ui kitautolu ki ai ‘e he ‘Otua koe feitu’u ia ‘e kakato ki ai ‘ene ngaue. Koe ngaue ko ia pe’e fou atu he fiefia pe mamahi, faingofua pe faingata’a ‘io pe koe mate pe mo’ui ka koe’uhi koe Kosipeli pea tokua ‘oku tau toki ma’u kakato ai ‘ae fiema’u ‘ae ‘Otua ki he’ene ngaue hangee ko Kalaisi. Kia Sione ‘oku ‘ikai ‘aupito koe lea “Kuo ‘osi” koe ngata’anga ‘o e mamahi ka koe kamata’anga moe kakato’anga ‘o e fiefia. Kia Sione Koe Lea “Kuo ‘Osi” koe tapuni ia ‘o Taimi kae fakaava ai pe moe matapa fo’ou ki ‘Itanit. Ki he Sentulio na’e ngata ai pe he ‘aho ni ‘ene ta’etui kae kamata heni ‘ene tui moe fakamo’oni koe ‘Alo mo’oni pe ia ‘o e ‘Otua. Na’e ‘ikai tene toki fakamo’oni mei he feitu’u kehe ka ‘ihe taimi pe ko ia he lalo Kolosi ai pe ko ia he ‘aho ni pe. Kainga tau fakangata mu’a heni ‘etau fakavaha’aha’a kae kamata mu’a ai pe he ‘aho ni ‘etau nofo mo mo’ui fe’ofo’ofa ni mo hotau ngaahi kaungaa’api. Tau fakangata aa mu’a heni ‘etau taufehi’a fakasiasi kae kamata aa mu’a heni ‘etau fe’aonga’aki mo fe’inasi’aki? He ko ia ‘a e tu’utu’uni fo’ou na’e manava’aki faka’osi ‘e Sisu ki he’ene kau ako “Koe me’a pe ia ‘e taha teu ‘ilo ai kimoutolu ko ‘eku kau ako kapau te mou Fe’ofa’aki.” Kainga ‘oku ‘apa’apa ngofua kiate kitautolu ‘etau ‘unu’unu ki he ‘Otua koe’uhii kuo ‘osi fai ‘e Sisu ia ma’a kitautolu ha fakalelei mo ha hifoaki ma’olunga. Kuo ne ‘osi fakamolemole’i ‘e ia hotau vaa na’e tokatamaki ki he ‘Otua. Koe ‘uhinga ia ‘ene folofola he ‘aho ni “Kuo ‘osi! Ka tau kamata aa heni ‘ae mo’ui fo’ou moe ‘Otua. Koe ha ‘a e ‘aonga ‘oe pekia moe toetu’u kia koe? Ko ‘ene ‘aonga mo ta’e’aonga ko koe pe teke lava ‘o tali lelei. Tau situ’a mei he ‘aho ni kuo ‘ave kotoa ‘etau to nounou ke tanu ai leva ‘i tanunga popo ‘isa ‘i Kalevale ” Pea tau ngata he ka tau kamata heni”
Fakama’opo’opo
Kuo ‘osi“…’io… “Na’e fai ai pe ‘e he ‘Otua ‘ia Kalaisi ‘ene fakalelei ‘a mamani mo hono finangalo ‘o ‘oua te ne lau kiate kinautolu ‘enau ngaahi angahala; pea ne hilifaki kiate kimautolu ‘ae lea ‘oe fakalelei.” (2 Kolinito 5:19). Koe ha ‘oku tau lau ai ‘ae ‘aho ni koe “Falaite lelei?” Kainga ‘oku tau tui kotoa pe koe Falaite kovi ia ki he kakano ‘o Sisu he’ene mamahi ka koe “Falaite lelei” ia kiate kitautolu ‘oku tui he koe ‘aho ‘eni na’e fai ai hotau “Fakamo’ui.” Kainga Tau ngata aa heni ka tau kamata fo’ou aa heni moe ‘Otua! “Kuo ‘osi!..Koe fakaafe mei loto tatau…! “Mamani mou ha’u ‘o ma’u atu ‘ae “Mo’ui” ‘iate au.! Mou ha’u aa ‘o kamata hee ‘ae ‘Ofa ‘ae ‘Otua pea tau kamata fo’ou moe ‘Otua!..’Io kuo maau e me’a kotoa ma’au toe pe ‘eni koe ke ke ‘ofaa aa ‘o ha’u!…’Emeni!
OFA KE MOU MA’U HA ‘AHO FAKAMANATU PEKIA MOE TOETU’U FONU HE KELESI’IA MOE MELINO FOKI……………..
KAVAUHI