Oku sivi kotoa 'ae anga 'etau ngaue heni pea toki fai ai 'ae fakapale'i

Malanga Sapate 16/11/14
 
(…kataki pe ‘o to’o pe ha fakakaukau mei heni ke tokoni atu kiate kinautolu ‘oku teu malanga….fakamanatu atu ‘oku fu’u loloa ‘ena ia ki he malanga….malo)
 
Ngaahi Lesoni : Same 123 ; Fakamaau 4 :1-7 ; 1 Tesolonaika 5 :1-11 ; Matiu 25 :14-30
 
Ngaahi Himi: 427/ 510/522/ 520/ 511
Veesi malanga Matiu 25:21 “Pea meʻa mai ʻe heʻene ʻeiki, Malo, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō; kuo ke lototō ʻi hoʻo pule ki ha ngaahi meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke pule ki ha ngaahi meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEiki.
Kaveinga: “‘Oku sivi kotoa ‘ae anga ‘etau ngaue heni pea toki fai ai ‘ae fakapale’i”
Talateu
 
Kuo tau situ’a mai mei he talanoa ki he kau taupo’ou poto moe kau taupo’ou fai fakavalevale pea mo hono ofongi ai pe ‘ae pau ke tau mateuteu ki he hoko mai ‘ae ‘Eiki Ta’ane….Koe ‘aho ni ‘oku ne ‘omi ai ‘ae fakakaukau tatau ‘oe pau ke tau teuteu ki he taimi ‘e hoko mai ai ‘ae tangata’eiki na’e ‘a’ana ‘ae ngaue ke sivi hakili ‘etau ngaue na’e tuku falala mai ke fai. ‘Oku ne fakataataa ‘oe pule’anga ‘oe ‘Otua heni ‘o fakatatau ki ha tufa taleniti. Koe taha na’e nima pea ua ‘ae taha pea taleniti ‘e taha ‘ae toko taha. Koe talanoa ‘oe tufa taleniti koe faka’osi ia ‘oe ngaahi talanoa ‘a Sisu ki he’ene kauako ‘o fekau’aki moe pau ke nau “mo’ui mateuteu/ watch” ki ha ‘aho ‘e hoko fakafokifaa mai ai.‘Oku ‘i ai e kakai ‘e tali pea moe kakai ‘e ikai tali hangee koe to ‘ene folofola ki he kakai kuo nau taau ke tali ki he pule’anga hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga “”Pea meʻa mai ʻe heʻene ʻeiki, Malo, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō; kuo ke lototō ʻi hoʻo pule ki ha ngaahi meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke pule ki ha ngaahi meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEiki.
 
Koe vete ‘oe talanoa
 
‘Oku fakatokanga’i kitautolu heni ‘e Sisu ke tau tokanga ange ki he ki’i me’a si’isi’i ‘oku ala ma’u ‘oku ‘i ai pe hono tapuaki. Koe ki’i mata’i ika ‘e 2 moe ma ‘e nima ka na’e makona ai pea toe ha toko nimaafe. Koe fakataataa ‘oe tui ki he ki’i tenga’i musita ka na’e tupu ia ‘o hoko koe lahi taha he ngaahi ‘akau fua pea ke ne malava ‘e he ki’i tui ko ia ‘o hiki ha mo’unga ‘o lii ki tahi. Ko hono fakamalo’ia ‘e Sisu ‘ae ki’i peni taha ‘ae uitou koe lelei taha ia ‘oe ngaahi me’a ‘ofa ke foaki ki he temipale he ‘oku ne fakamahu’inga’i ‘ae ‘osi’osingamalie. Koe ngaahi me’a ni kotoa ‘oku ne fakamanatu mai neongo ‘ene taha pea toe si’isi’i mo ta’e mahu’inga ka ‘oku fonu mo kakato pe ai ‘ae ngaahi faingamalie kotoa (loaded with possibilities!) pe ‘oku ma’u ‘e he taleniti ‘e 5 moe ia na’e 2.
 
Koe ha ‘ae taleniti?
 
Koe tefitoi fehu’i mahu’inga taha henii pe koeha e me’a ‘oku ne fakafofonga’i e taleniti heni? Koha taleniti nai hangee ko ha’ate pooto’i (skills) ha fa’ahinga va’inga pe ngaue? Pe ko ha pa’anga? Koe “taleniti/ talent (Greek: talanta) ‘oku ‘uhinga ia ki ha me’a ‘oku ‘i ai hano mamafa/ weights.” Hangee nai koe kopa/ copper/ siliva pe koula. Ka koe taleniti anga maheni moe kakai ‘oe kuonga ‘oe talanoa ni koe “siliva” pe “taleniti Siliva” fakafuofua ki he $1,000 ki ha taleniti ‘e taha. ‘E malava leva ke tau sio fakafika koe taleniti ‘e 5 koe $5,000 pea $2,000 ki he taleniti ‘e 2 pea $1,000 ki he taleneiti ‘e taha. Fakatatau ki he ngaahi fakatotolo tokua ‘oku tatau ‘ae mahu’inga ‘oe fo’i taleniti ‘e taha mo ha vahenga (average salary) he ta’u ‘e 3. Sai kapau leva ko ia pea natula pehe ni: Koe taleniti ‘e 5 ‘oku mahu’inga tatau mo ha’ate vahe he ta’u ‘e 15 pea ta’u ‘e ono (6) ‘ae taleniti ‘e 2 pea ta’u pe ‘e taha ‘ae taleniti ‘e taha (1). Koe me’a ko ee ke tau manatu’i koe ngaahi talenti ni koe foaki kotoa pe ia hangatonu mei ha Pule lahi (owner/ ‘Otua).
 
Koe founga hono tufa?
 
Koe taha ‘oku konga mahu’inga he talanoa ni na’a ne foakiange ‘ae ngaahi taleniti ‘o fakatatau ki honau n ngaahi “mafai takitaha/ according to his ability.” ‘Oku toe mahu’inga pe foki ke tau fakatokanga’iange ‘ae mahu’inga ‘enau taki taha pe honau ngaahi malohinga pe mafai takitaha. Na’e ‘ikai ke tufaange ‘ae taleniti ia ke hulu pe si’isi’i honau ngaahi mafai ka na’e tufa ‘o fakatatau pe ki honau ngaahi mafai takitaha….Fair enough! ‘Oku fakamahu’inga’i ‘e he malanga ni ‘ae ongo ki’i kupu’i lea ni he faka’osinga ‘oe veesi 14 “…ʻene koloa/ his property.” Koe fakakaukau ia ‘e taha ‘oe lea taleniti heni ke vahevahe ki he’ene kau tamaio’eiki. Koe koloa/ properties koe koloa ia ‘ae ‘Otua pea ‘oku ‘uhinga ia ‘oku ne fa’iteliha ke tufa ‘o fakatatau ki honau ngaahi mafai taki taha. Taimi tatau ‘oku ne ma’u ‘ae totonu ke pule’i, ‘eke mo sivi ‘enau ngaue he ko “‘ene koloa.” Koe taleniti ko ‘eni ‘oku ‘ikai ke tufa tau’ataina ia hangee nai ko ha ngaahi talenti fakaenatula (sipoti/ ngaue etc), ka ‘oku foaki pe ia ki ha taha ‘oku ne lolotonga mo’ui’aki mo ngaue’aki ‘ae mo’ui fakatamaio’eiki ki hono ‘Eiki. Ki ha kakai pehee ‘oku ne toki loto vela mafana leva ke tufa ki ai ‘a “‘ene koloa.” To them he is willing to distribute his property.
 
fakatatau ki heʻenau mafai taki taha…
 
‘Oku ha mahino mei he talanoa ni koe taleniti ni matamata ‘oku ‘ikai sio ia ki he fakakaukau ‘oe sipoti pe ngaahi a’usia fakaenatula kehe. Ka ‘oku ne tufa ‘ae taleniti ‘o “fakatatau ki honau ngaahi mafai/ malava” pea koe toki taimi ia ke kau mai ai ‘ae mafai fakaenatula kuo tau lave ki ai (sipoti/ fai hiva/ ngaue etc)/ ….talents are clearly not natural abilities but are actually distributed on the basis of natural ability.    Koe toko taha na’e ma’u e taleniti ‘e nima (5) na’e ‘osi ‘afio’i ‘e he ‘Otua ‘oku lahi hono mafai fakaenatula malava ke ngaue’i ‘ae nima ko ia. Koe me’a tatau ‘e fai ki he ua he’ikai ‘omi ki ai ‘ae mafai ia ‘oe nima malava ka ‘e ‘omi pe ‘o fakafuofua ki hono mafai fakaenatula ‘oku ne malava pea pehee foki moe taleniti ‘e taha foki. Pe koeha pe ‘ae lahi moe si’i honau ngaahi taleniti taki taha ka ‘oku mahino pe ‘oku ‘ikai talanoa mai ia he mafai fakaenatula (natural abilities) neongo na’e makatu’unga hono tufa kehekehe kinautolu mei lahi moe si’i honau ngaahi mafai fakaenatula malava/ natural gifts possessed.
 
Ko e taumu’a ia ke tupu tautautefito ki he taimi ‘oku mama’o ai ‘ae ‘Eiki ‘oku ‘o’ona ‘ae taleniti. He koe me’afua taau ia ke ne tala ‘ae fua moe mole ‘io ‘ae lahi moe si’i. Na’e ‘ikai ke foakiange ‘ae taleniti ia ke nau pule mo fa’iteliha ki ai. ‘Ikai! Neongo na’e tufaange kiate kinautolu ka ‘i he taimi tatau koe koloa ko ia ‘oku kei ‘i he malumalu pe ia ‘oe Pulelahi he ‘oku ne lolotonga mama’o mei he’ene ngaue’anga /benefit of the absent Lord. Na’e ‘ikai ‘aupito ke fai ha’anau aleapau ke nau fa’iteliha pe ki ha’anau me’a ke fai’aki ‘ae ngaahi taleniti hangee ko ia na’e fakahoko ‘e taleniti ‘e taha. Mahalo na’a tonuange ‘ae lea “pule le’ole’o/ Acting” koe le’ole’o pe ‘ae koloa ‘ae Pulelahi ka ‘oku ‘ikai ko ha’ane koloa.
 
Koe kau Tamaio’eiki
 
Koe kau sevaniti/ popula/ tamaio’eiki…. koe kau pule ai pe ia ki he koloa ‘ae pule lahi (slave was a manager of the owner) tautautefito ki he taimi ‘oku mama’o ai ‘ae pule lahi mei he’ene ngaue’anga. ‘I he mamani ‘oe talanoa ni na’e fa’a ngaue fakapule pe ‘ae kau Tamaio’eiki/ slaves (managerial roles) ‘i ha ngaahi taimi. Pea ‘oku ha ia ‘i he talanoa ni ko hono hanga ‘e he Pule lahi (‘Otua) ʻo ne tuku kiate kinautolu (kau tamaio’eiki) ʻene koloa. “Ko e toko taha naʻa ne ʻange ki ai ʻa e taleniti ʻe nima, pea ua ki he toko taha, pea taha ki he toko taha; ʻo fakatatau ki heʻenau mafai taki taha; pea ne ʻalu 16 leva ki muli.”
 
Koe fakapikopiko / Laziness
 
Koe taha foki ia ‘oe founga na’e malu ai ‘enau pa’anga he mamani ‘oe talanoa ni mei hono fa’a ‘ohofia ‘e he kau tau Loma ko hono “keli ‘o tanu ‘ae pa’anga.” Koe founga ‘ena na’a ne pehee ‘e malu ai ‘ae pa’anga ‘ae koloa’ia ni. Koe manavahe koe fili mo’oni ia ‘oe malava ‘o ha ngaue ‘o kakato pe ikuna. Na’e ‘ikai ha’ane toe taimi ia ke fakakaukau’i pe anga feefee ke ngaue’i ‘ae koloa ni. Pea ko ha’ane feleleaki holo koe fakasio ha fa’ahinga pangikee ke ala fakahuu ai ‘ikai! Koe fo’i miniti pe ia ‘e 5 hono keli’i e luo pea tanu ai ‘ene taleniti ‘e taha pea tokotokoto ai pe. Na’a ne taukave koe tangata “faingata’a (harsh) / fai fakamaau (judgemental) ia. Pea na’a ne ngaue’aki leva ‘ene taukave ko ia ‘ae tangata faingata’a mo fai fakamaau ke matamata ‘oku ‘ikai ko ha taha faitotonu ‘ae Pule lahi (faithful), ko ia ai ‘e leleiange ke ne ‘alu ai ‘o tanu pea ta’e ngaue’i ‘ae taleniti ‘e taha na’e foakiange. Ko natula totonu pe ‘eni ia ‘oe kakai taleniti ‘e taha ko ‘enau kumi ‘uhinga fakapoto (clever excuse) ke nau talangata’a ai ki he finangalo ‘oe ‘Otua pea mo tukuaki’i foki moe ‘Otua. Kapau kainga he’ikai te tau ngaue’i ‘ae ngaahi me’a’ofa pe taleniti ‘ae ‘Otua te tau ala tukuaki’i ‘ae hoko mai ‘ae ngaahi faingata’a koe ola ia ‘oe nunu’a ‘etau fai talangata’a ki he finangalo ‘oe ‘Otua.
 
Koe vaivai’anga ‘oe taleniti ‘e taha ko ‘ene toe nofo ‘ana ia ke savea’i mo faka’uhinga’i ‘ae tu’utu’uni ‘ae Pulelahi kiate ia. Lii atu ‘e ia ‘ene a’usia ta’e ngaue tanaki atu ki ai mo ‘ene fakapikopiko tokua ‘oku ngali poto ai ‘ene ta’e fai ha me’a. ‘Oku ki’i lahilahi e kakai pehee ni hotau ngaahi siasi. Koe le’o lahi atu he lea ka koe taimi ke ngaue’i ai ‘ene lea pea fiu kumi ia pea ‘e toki ‘asi pe ia he taimi ‘oku lava ai e ngaue na’a ne le’o lahi ai. Koe lau matangi fai mei fale nai ‘eni? Taha ‘oe ngaahi me’a’ofa lelei taha kuo fa’a lea’aki ‘e ha kakai koe foakiange ‘e he ‘Otua hano mali faka’ofo’ofa mo fanau faka’ofo’ofa mo poto foki. Taha ‘oe ngaahi talaloto ‘ae ngaahi me’a’aofa kuo nau lau ia koe taleniti foakiange ia ‘e he ‘Otua ko ha’anau sipioti lelei (natural abilities)  pe pooto’i he ngaahi me’alea kehekehe ‘oku ‘aonga ki he ngaue ‘ae Siasi pe ko ha toe tokoniange……
 
Ko hono fakahuu / Investments ‘oe taleniti
 
Kainga koe ngaahi taleniti kotoa pe kuo foaki mai ‘e he ‘Otua ko hono kaveinga ke tupu ai ha mo’ui ke ‘ilo ‘a Kalaisi. Koe tupu ‘oku talanoa ki ai ‘a Sisu heni koe tupu ma’a hono pule’anga. ‘Oku ‘ikai ke fa’a faingamalie mo faingofua ke ma’u ha tupu ma’ae Pule’anga ‘oe ‘Otua he taimi ‘oku tou fou atu ai he ngaahi hala hanga Tamaki. ‘Oku faingata’a ke tau fa’a fakamo’oni ki he ‘Eiki he taimi ‘oku tau fehangahangai ai moe masiva/ mahaki’ia pea moe mate foki. Ko hono mahu’inga ia ke tau ‘ilo ‘ae ‘uhinga na’e ‘omi ai kiate kitautolu ‘e he ‘Otua ‘ae taleniti ‘e nima, ua moe taha ‘o fakatatau ki hotau ngaahi mafai taki taha. ‘Oku ‘ikai ‘ahi’ahi’i kitautolu ‘o hulu ‘i hotau ngaahi mafai malava fakaenatula. Ko kitautolu Tonga ‘oku ‘omi pe hotau ngaahi taleniti ‘oku tau mafai ke tauhi ma’oni’oni mo mo’oni. Ko kinautolu he ngaahi fonua hahake lotoloto ‘oku ‘omi ‘e he ‘Otua ia ‘ae ngaahi taleniti moe mafai malava fakaenatula ke nau fehangahangai moe mate fakama’ata koe’uhii koe mateaki ki he tui totonu. Ko e tupu ‘oe taleniti ki he Kalisitiane ko ‘etau loto to’a ke fakahaa’i ‘etau tui mo fakamo’oni ki hotau ‘Eiki ‘o tatau ai pe koeha e tukunga (….Such opportunities are moments of decision when we must choose to play it safe and get what we can for ourselves, or risk our reputation or even our life in order that God may have what he wants.) Koe fehu’ia lahi foki ‘ae hoko mai ha ngaahi ‘ahi’ahi pehee ni ” Koe hoko nai ‘ae faingata’a ni  ke kau lelei kiate au pe koe hoko mai ‘eni ia ‘iate au ke langilangi’ia (tupu) ai ‘ae ‘Eiki?
 
‘Oua te tau toe fakahoa e lahi hotau taleniti
 
‘Oku ha mahino mei he talanoa ni na’e ‘ikai toe mole taimi ‘ae taleniti ia ‘e 5 mo ia na’a ne ma’u ‘ae 2 hono toe fakakalakalasi hona kehekehe pe kohai ‘oku lahi pe mo si’isi’i. Koe vaivai’anga lahi ‘eni ‘etau fai ‘ae lotu ko ‘etau toe nofo hifo ke fakafaikehekehe’i hotau ngaahi taleniti. ‘Oku ou mahu’inga lahi ange ‘iate koe he ‘oku ou nima au ka ke ua koe pe taha. ‘Oku mahu’inga mo hulu ange hono tokangaekina hoku mahu’inga he koe Doctor au ka koe neesi pe koe pe Faifekau au ka koe Setuata pe koe. ‘Oku hoko lahi heni ‘etau fai e me’a koe “lau ngaue” ‘ae me’a ‘oku mafai ki ai pea moe me’a ‘oku ‘ikai lava ‘e taha. Koe taleniti ni koe foaki ange ia ‘e he ‘Otua ‘oku ne ‘afio’i ‘a loto mo tu’a ‘o fakatatau ki he “mafai taki taha”.  Kapau na’e ‘osi ‘afio’i ‘e he ‘Otua te ke fai lele’i hono ngaue’aki ‘ae taleniti ‘e nima moe ua na’a ne foaki atu pe. Fiefia pe he me’a ‘oku ke ma’u he taimi ni. ‘Oku ‘ikai kovi pe ta’e’aonga ha ngaue ‘oka oo moe loto topono…moe loto hounga’ia…moe loto fiemalie …ngaue’i ia ke toe ma’u mai mo ha taha. ‘Oku fakalanga mei heni ‘ae mo’ui ‘afungi ko ‘etau toe nofo ke fakahoa hotau ngaahi mafai taki taha na’e foaki mai ‘e he ‘Otua (psychological games about who had the most talent), kohai ‘oku nima mo ua mo taha pe. Koe kaveinga (issue) ‘oku ‘ikai koe nima moe ua moe taha ka koe “ngaue’i” ke “tupu” ‘ae taleniti ko ia. Koe ongo tefito’i fakakaukau ia koe “falala” ‘ae Pule lahi ki he’ene kau Tamaio’eiki pea moe “ngaue’i” ‘ae falala kuo fai mai ke langilangi’ia mo fiefia ai ‘ae Pule lahi. Neongo koe taha ka koe taha mei he ‘Otua. Kuo ‘osi kakato kotoa pe ai ‘a hoto palani ke tau a’usia fakataha moe taleniti ‘e nima moe ua ‘ae fiefi’anga ‘o hotau ‘Eiki. God’s gifts are always generous. Even the one talent gift was a generous gift. 
 
Koe tautea ki he taleniti ta’e ngaue’i ke tupu
 
‘Oku faka’ali’ali heni ‘e he ‘Otua ‘ae founga ‘oe tautea ‘e mamata kotoa ki ai ‘ae mamani he ‘aho fakamaau totonu ‘ae ‘Otua (exercise judgment and punishment) “Ko ia mou toʻo ʻa e taleniti meiate ia, pea tuku kiate ia ʻoku maʻu ʻa e hongofulu. 29 He ʻilonga ha taha ʻoku maʻu ha meʻa ʻe ʻange ki ai mo ha meʻa, pea te ne hulu atu: Koe fo’i mo’oni fakamamani lahi ‘eni koe lahiange e me’a ‘oku ke ma’u koe lahiange ia ‘ae ngaahi faingamalie ‘oe mo’ui ni kiate koe ke ke ma’u he te ke mafai ke fai pe ha me’a ‘oku ke loto ki ai….Pea hoko atu ‘a Sisu “ka ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu, naʻa mo e meʻa ʻoku ne maʻu ʻe toʻo meiate ia. Koe fakamamahi lahi ‘eni ki he tangata ni he ‘oku ‘ikai ngata hono toe to’o ‘ae taleniti na’a ne kei kau’aki pe piki’aki ki he Pulelahi ka ko hono toe tautea’i. Koe fehu’i leva koeha leva hono toe ‘aonga ‘oe mo’ui ki ha tangata ni? 30 Ka mou li ʻa e tamaioʻeiki taeʻaonga ki he poʻuli ʻo tuaʻā. Ko e potu ia ʻe toki hoko ai ʻa e tangi mo e fengai ʻitaki ʻo e nifo. Ko Matiu ‘oku ne lea’aki tu’o 12 ‘ae fakataataa ‘o Heli “….poʻuli ʻo tuaʻā he ‘oku nau ‘i loto’aa koe’uhii ko Kalaisi ‘iate kinautolu…. Ko e potu ia ʻe toki hoko ai ʻa e tangi mo e fengai ʻitaki ʻo e nifo…Ko loto’aa ‘oku ‘ikai ke teitei hoko ai ‘ae tangi moe fenga’itaki ‘oe nifo he ko hono ‘ulungaanga ia ‘o’ona koe fiefia moe ‘Eiki na’e ‘a’ana kinautolu (Hevani). Koe potu fakapo’uli pea fenga’i taki e nifo pea tangi ‘oiaue ko Heli. Te tau kei fakapikopiko ai pe he talangofua ki he ‘Eiki ‘oe ngoue’anga?  ‘Io ko ha ki’i tui si’isi’i pe mo taha kae kakato kuo ne ‘ave kita ki he fiefia’anga hono ‘Eiki. ‘Oku feefee ‘etau ngaue’i hotau ngaahi ui he ‘aho ni? ‘Oku tau hohoi ki ai pe ‘oku tau fakapikopiko? ‘Oku tau fa’a ongo’i nai ha taimi ‘oku tau fo’i hono ngaue’i hotau ngaahi ui?
 
Koe fakamalo ‘ae ‘Eiki
 
Koe lea ‘eni ‘ae ‘Otua ka ‘oku ne folofola’aki ki ha taha ‘ae lea ni “malo si’i tamaio’eiki lelei mo loto too!” pea ‘oku ‘uhinga ia koe “ngaue kuo kakato” pea koe kakato ‘ae ngaue ko ia he ‘aho pe ‘ete lulu moe ‘Eiki ‘oe ta’u he matapa ki he fiefia’anga hono pule’anga. Ko me’a si’isi’i na’a ke loto too ai (ngaahi faingata’a ‘oe talangofua ki he finangalo ‘oe ‘Otua) kuo ke lava’i ‘e koe ke ke pule ki he me’a ‘oku lahiange ‘a ia ko hono pule’anga. ‘Oku talanoa mai ki ai ‘ae Tohi Hepelu 12:2 “ʻo tau sio fakamamaʻu atu ki he Takimuʻa ʻi he tui mo hono Fakaaʻu, ʻio, ʻa Sisu; ʻa ia, ko e meʻa ke ne maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate ia, ko ia naʻa ne kataki ʻa e mate kalusefai, naʻe ʻikai te ne tokaʻi hono fakamāʻi, pea kuo ne nofo hifo foki mei he toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo e ʻOtua.” Koe ki’i kupu’i lea pe setesi nounou ka koe fiefia ia ‘oku ta’engata. Koe kupu’i lea ‘eni ‘oku nofo ‘ae Kalisitiane ‘o ‘una ki ai he ‘aho ‘oe ‘Eiki… “Malo, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō“Well done, good and faithful slave… hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo 22 ʻEiki….enter into the joy of your master…. Receive the crown of glory” Koe fakamo’ui ia koe me’a’ofa ‘ata’ataa pe ia ‘ae ‘Otua ka ‘oku ‘ikai tupu ia mei ha’atau ngaue’i hono pule’anga he koe “Kelesi pe ‘oku tau mo’ui ai” ‘Oku tau fai pe ‘ae ngaahi me’a totonu ‘oku finangalo mai ki ai ‘ae ‘Eiki.
 
 
Koe akonaki
 
‘Oku mahino mei he talanoa ni ‘e ‘i ai e taimi loloa ‘e mama’o ai ‘ae Pule lahi mei he’ene ngoue’anga. Koe fakamatala ‘eni ‘e Sisu ‘ene teu atu ‘ene pekia moe toetu’u pea ha’ele ‘o ‘afio he nima to’o mata’u ‘oe Tamai. Ko hono taimi ke foki mai ai ‘oku ‘ikai ‘ilo ki ai ha taha. ‘Io ko ‘ene foki mai ke fakafokiange ‘ene koloa pe taleniti meia kinautolu na’e tuku falala ki ai. Taimi tatau ‘oku ne toe hoko pe koe ‘aotita (Audit) ‘ae founga tauhi ‘ene koloa. ‘Io kuo lava ‘eni ‘ae ta’u ‘e 2014 mei he pekia ‘a Kalaisi pea mo ‘etau tatali ki he’ene toe ha’ele mai. Ka ki he fakahoha’a malanga ni koe taimi loloa ‘eni na’e lau ki ai ‘etau talanoa na’e ki’i mama’o pe folau ai ‘ae tangata’eiki ‘oe ngoue’anga ni. Ka ki he fakahoha’a malanga ni kuo vave pe ‘ene toe ha’u. Kuo tau mamata he ‘aho ni ki he ngaahi faka’ilonga pea kuo hoko mo’oni moe ngaahi lea ‘ae Tohitapu. Pea koe ‘uhinga pe ‘ene toe ha’u ke sivi ‘etau tohi ngaue….’io ‘e sivi kotoa ‘ae anga ‘etau ngaue heni…..’Oku fakatokanga mai ‘a Paula “He kuo pau ke tau matuʻaki eʻa kotoa pe ʻi he ʻao ʻo e fakamāuanga ʻo Kalaisi; koeʻuhi ke taki taha maʻu hono totongi ʻo e ngaahi meʻa naʻa ne fai ʻi he sino, ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa ne fai, ʻene lelei pe kovi.” (2 Kolinito 5:10).
 
‘I he maama pehee ‘ae talanoa ni ta ‘oku ‘ikai tokanga mai ‘ae ‘Eiki ia ke vakai ‘etau ngaahi taleniti mo ‘etau ngaahi koloa fakaemamani. Ka ‘oku tokanga mai ia ki he founga ‘oku tau tauhi’aki ‘ae “me’a ‘ofa lahi taha” kuo foaki ki mamani…’ae me’a’ofa koe “fakamo’ui ma’a mamani“…’ae foaki si’ono foha ma’a hotau maama lusa…pea tau tonu ai ke tau hao ai ki he langi “16 He naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmani, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu pe taha ne fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”Pea meʻa mai ʻe heʻene ʻeiki, Malo, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō; kuo ke lototō ʻi hoʻo pule ki ha ngaahi meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke pule ki ha ngaahi meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEiki. Ka ‘i he foki mai ‘ae tangata’eiki ni ke vakai mo sivi ‘ene koloa /manage his financial empire, ‘oku ou fokotu’u atu ke ‘omiange ia ki ha taimi te tau tutu’u atu ai he ‘ao ‘oe fakamaau’anga ‘oe ‘Otua ke sivi ‘eta ngaue na’e tuku falala mai ke fakahokoange. ‘Oku ke pehee he taimi ni kapau ko koe ‘eni te ke kau he fakamalo’ia pea hu ki he fiefia’anga?  
 
Fakama’opo’opo
 
 
Koe lava’anga ‘oe ngaue’i ‘oe taleniti heni ko ‘ena “tui ‘e malava.” Na’e fai e fehu’i kia ‘Alekisanita koe lahi ‘e he taha ‘ene kau seniale pe koeha ‘ae ‘uhinga na’a ne malava ai ke ikuna’i ‘a mamani? Pea ko ‘ene tali “By not delaying” na’e ‘ikai toe ‘i ai hano taimi tatali ka ko hono taimi tau’i pe hono fili ke a’usia ‘ene kaveinga. Na’e ‘ikai toe li’aki ha faingamalie pe ‘aho hono ngaue’i ‘e he taleniti nima moe ua ‘ae tutupu ‘ae taleniti pe koloa ‘a hono pule lahi. Na’e ‘ikai ke na fakapikopiko pe tauhele ‘ulu pe kaakaa hangee koe taleniti ‘e taha ka na’a na fai ‘osi kia velenga hono ivi moe mafai fakaenatula kehe pe ke ‘i ai ha tupu mo ha fua ‘ena utu ta’u ‘e fai. Pea meʻa mai ʻe heʻene ʻeiki, Malo, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō; kuo ke lototō ʻi hoʻo pule ki ha ngaahi meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke pule ki ha ngaahi meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEiki….‘E ai ha fu’u fakataha ‘e fai, Te ke ‘i ai? pe te u ‘i ai? Ko e kau Helo ‘o Atonai. Te ke ‘i ai? pe te u ‘i ai? Fai ai ‘a e sivi he Tau Lelei, Anga kotoa ‘o e ngaue heni, Toki fai ange ‘a e fakapale’i. Te ke ‘i ai? pe te u ‘i ai? ….’Emeni…..
 
Kavauhi