“’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi”

Sapate 18/05/14

Sapate Tamai

Ngaahi Lesoni : Same 31 :1-5, 15-16 ; Ngaue 7 :55-60 ; 1 Pita 2 :2-10 ; Sione 14 :1-14

 

Himi: 612 (538)/ 484/(474)/ 485

 

Kaveinga: “’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi”

Sione 14: 3 “Pea neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’o moutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au; koe’uhii koe potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki. Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala”

 

Talateu

Hili ‘eni ‘ae fakapapau ‘a Pita kia Sisu ‘e tatau ai pe koeha ha fa’ahinga tukunga ka ‘e kei muimui pe “Pea tali ‘e Pita ‘Eiki koe ‘ikai te u lava ke muimui atu ki ai ‘i he taimi ni, koeha? Na’a mo ‘eku mo’ui teu li’aki ia ma’au” (13:37). Pea koe me’a ki he ‘afio’i ‘e Sisu ki he hee mama’o ‘ae fakamamafa ‘a Pita mei he ‘uhinga ‘oe muimui na’a ne taliange “Te ke li’aki koaa ho’o mo’ui koe’uhii ko au, ‘o? Ko au ee ‘oku ou talaatu, ‘e ‘ikai ‘aupito ‘u’ua ‘ae moa, kae ‘oua ke ke fakafisinga’i au, ‘o tu’o tolu malo” (13:38). Pea koe’uhii koe tukunga vaivai fu’u ko ia ‘oe mo’ui na’e ‘i ai ‘a Pita mo ‘ene kauako na’a ne fai ai ‘ae fakalotolahi ni ke ne to’o ‘ae mo’ui puputu’u mo manavahe kae fetongi’aki atu ‘aki ‘enau tui falala koe’uhii he neongo ‘e ‘alu/ pekia ka koe fakalotolahi ‘oe veesi malanga ‘oe Sapate ni “Pea neongo te

 u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’o moutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au; koe’uhii koe potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki. Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala”

 

Koe vete ‘oe potu tohi

‘Oku fai heni ‘e Sisu ha talanoa fakanonga ma’a ‘ene kauako kuo pau ke fou ai ki he kolosi – ko e tofa hanau “hala” ke nau fou ange ai kiate Ia pea mo e Tamai. Ka ‘oku hoko ‘a e fakanonga ‘oku fai ‘e Sisu, ke toki mātu’aki e’a mai ai ‘a e puputu’u honau loto, ‘o hā ia ‘i he ngaahi fehu’i na’e fai ‘e honau ni’ihi. Koe ta’ofi ‘e Sisu ‘enau mo’ui puputu’u pea mo manavahe he koe ‘ulungaanga tefito ia ‘oku mo’ua ai ‘ae kau muimui pea koe pau ke fakafisinga’i ia ‘e Pita koe to’onga faka’aho ia ‘oe kau muimu ‘o a’u ki he ngata’anga ‘o mamani. Pea koe’uhii koe teuaki mai he poo pe ko ia ‘a hono puke ia ‘e he kau sotia Loma pea hanga mai ‘ae pekalea, taukaea’i, tukuaki’i loi, ‘anuhi, kau’i maea’i, tuki fa’o pea mata ‘oe tao. ‘ofa’i ho fili, lau’i mai pe ka te ‘ofa atu, masiva, …. na’e toe humaki atu ai pe ‘e Sisu ‘ae fakaloto lahi ni “’Oua

 na’a tuku ke puputu’u homou loto; tui pikitai ki he ‘Otua, tui pikitai foki kiate au……Pea ‘iloange ha me’a te mou kole ‘i hoku hingoa te u fai ia koe’uhii ke fakalangilangi’i ‘ae Tamai ‘i he ‘Alo….Neongo pe koeha ha me’a te mou kole meiate au ‘i hoku hingoa te u fai ia”… ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

Koe tatala ‘oe mo’ui puputu’u

 

Kia Sisu koe tatala ko ia ‘ae mo’ui puputu’u mei he’ene kauako mo kitautolu he ‘aho ni kae fetongi’aki ‘ae “…tui pikitai ki he ‘Otua pea tui pikitai foki kiate au…” Koe fo’i ha’i ia ‘oku fakahevani he koe naunau kakato ia ‘oe feohi ‘oku fai ‘i he Langi (…intimate relationship with a person (God the Father). Koe ta’e manavahee ‘i he tui pikitai koe fo’i to’onga mo’ui fakalangi ia na’e kole/ fakalotolahi’i ‘e Sisu ‘ene kauako ke nau ma’u ia kimu’a pea nau toki mavae he kolosi. Kia Sisu koe potu ‘oku ‘alu ke teuteu ma’a kinautolu koe Kolosi he ko e sio fakamama’u ‘a Sisu, ‘oku fai ia ki he kolosi, he ko e “potu” ia ‘oku teu ke ‘alu ki ai, ka ‘oku ‘ikai ‘ilo ia ‘e he’ene kau ako. Pea ‘oku ‘uhinga pehē leva ‘a e fakamatala fakafiemālie ‘oku fai ‘e Sisu ‘i he ngaahi veesi ko eni. He ko ‘ene ‘alu ki he kolosi ke teuteu ha potu ma’a ‘ene kau ako/ moe

 kau tui pikitai ‘i he ‘api ‘o ‘ene Tamai he koe potu/ feitu’u pe ia ‘e taha ‘e feohi tu’uma’u ai moe ‘Eiki koe pau ke tau muimui kakato he naunau ‘oe Kolosi (tui pikitai). ‘Oku ‘ikai ngata pe ‘iate kinautolu kuo li’aki ‘enau mo’ui koe’uhii koe Kosipeli ka ko kitautolu foki kuo malava ke tau fakamolemole’i hotau ngaahi fili ‘oku nau faikovi mai hangee ko ia ‘oku ha talanoa malie ‘o Sitiveni (Ngaue 7:55-60). ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

 

Koe feitu’u ‘oku ‘alu ki ai ko Langi

Ko ‘eku ‘alu eni ke teuteu ha potu mo’omoutolu

 

Ki he fakahoha’anga malanga ni ‘oku ‘ikai ke u fakata’e’aonga’i ‘a Langi ko ha feitu’u (location/ time and space) he ‘oku lea pe ki ai ‘a Sisu ia he ngaahi Kosipeli he ko ia toko taha pe na’e ‘i he langi pea ko ‘ene fakamo’oni mai ‘ae lelei ‘oe feitu’u ko ia ““Kapau kuo u tala kiate kimoutolu ‘a e ngaahi me’a ‘o māmani, ka ‘oku ‘ikai te mou tui ki ai, pea te mou tui fēfē ‘okapau te u tala kiate kimoutolu ‘a e ngaahi me’a ‘oku ‘i he langi” (Sione 3:12). ‘A ia, ‘e makatu’unga ‘a e tui ‘a ha taha ia ki he ‘i ai ‘a Langi, ‘oka kuo ne tomu’a tui kia Sisu Kalaisi. Ka ki he malanga ni ‘oku kau ‘ae feohi fo’ou pea mo Sisu he feohi ia ‘oku fakalangi hono ‘uhinga. He ‘oku ma’a hoto loto pea fonu he fiefia he kai mamahi koe’uhii koe Kosipeli. Pea ‘oku ‘uhinga pehē leva ‘a e fakamatala fakafiemālie ‘oku fai ‘e Sisu ‘i he ngaahi veesi ko eni. He ko ‘ene

 ‘alu ki he kolosi ke teuteu ha potu ma’a ‘ene kau ako ‘i he ‘api ‘o ‘ene Tamai (v.2). Koe Langi kainga ‘oku ‘ikai ‘ilo’aki ia ha ngaahi me’afaka’ataa vaavaa pe ako lelei mo ivi lahi ka ‘oku ‘ilo’aki pe ‘a Langi ia ‘ae fa’a ‘ia Sisu ‘ae famili.

Ko Langi kainga ‘oku talanoa ki ai ‘a Sione he’ene hiki Kosipeli koe potu kotoa pe ‘oku te “fe’ao tu’u ma’u ai moe ‘Otua/ fakafeangai ma’oni’oni…being with God all the days of my/ your life.” Koe fale ia ‘oe ‘Otua ko Kalaisi (1 Kolinito 3:16-17; ‘Efeso 2:20-22); Hepelu 3:2). Ki he kauako mo kitautolu ‘oku kei ma’u faingamalie he mo’ui ni ‘oku ‘ikai ke tau nofo pe koe tatali ki he’ene toe ha’ele ‘anga ua mai ke tau toki nofo ai ki he fale ‘oe ‘Otua ka kuo ‘osi toetu’u ‘a Kalaisi ia mei he pekia koe kamata’anga ia ‘etau feohi tu’u ma’u moe ‘Otua he kuo tau toe ‘ataa ki he mo’ui ta’engata koe’uhii ko ‘ene pekia (20:19-23). “Pea neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’omoutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au koe’uhii koe potu ‘oku au ‘i ai ke mou ‘i ai foki” (v 3). Kainga koe potu ko ia na’e ‘alu ke teuteu’i (1 Kalonikali 17:9)

 ma’a ‘ene kauako mo kitautolu ha’a tui pikitai kuo ‘osi lava ia he’ene pekia moe toetu’u. Ko ‘ene pehee ko ia “…ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au…” ‘oku ‘ikai koe ‘uhinga ia ki he’ene pekia pea toe toetu’u mai ‘o nau toe fetaulaki he na’e kei ta’etui pe honau tokolahi ki he mo’oni ‘oe toetu’u ka ‘oku ‘uhinga ‘a Sione ia ki he ‘aho ‘e toe ha’ele’anga ua mai ke ma’u atu pea fetaulaki pea feohi tu’u ma’u moe kau tui pikitai. ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

 

Koe taha ‘ae Tamai moe ‘Alo

“Feefee ‘ae ngaue fakataha ‘ae famili?”

 

Koe tali ko ia ‘a Sisu ki he ‘eke ‘e Tomasi ‘ae feitu’u “…’Eiki te mau ‘ilo feefee ‘ae hala?…” ‘oku ‘ikai talanoa atu ‘a Sisu ki he feitu’u (place/ geographical setting) ka ‘oku talanoa atu ‘a Sisu ki he tokotaha (in person) “Ko au pe koe hala, pea moe Mo’oni (he na’e kakato ‘iate ia ‘ae tala’ofa kotoa pe ‘ae Tamai) pea moe mo’ui; (he koe hokonga ia ‘o ‘Itaniti pea mo Taimi) ‘oku ‘ikai ha’u ha taha ki he Tamai ka ‘i he’ene fou ‘iate au” (v 6). Kainga koe hala  ko ia koe “Kelesi ia moe ‘Ofa ‘ae ‘Otua” ‘o ‘ikai tu’unga ‘i ha’atau ngaue ka koe huafa ikuna pe ‘o Sisu Kalaisi. Koe ‘ilo ‘oe Tamai koe ‘ilo ai pe ia ‘oe ‘Alo ‘o ‘ikai ko ha ongo taimi kehekehe ia ‘e ua “Ko ia kuo ne mataa au kuo ne mataa ‘ae ‘Alo.” Kia Sione koe ma’u ‘o Sisu ‘e he kau tui pikitai koe ma’u ai pe ‘ae Tamai moe mo’ui ta’engata. Kia Sione ‘oku ‘ikai ko

 ha ngaue taimi kaha’u ia ka ‘oku taimi lolotonga ma’u pe ia (1:18; Kolose 1:15; Hepelu 1:3). Ko hano lalanga ‘oe fekau’aki fakalangi ni koepau he’ikai ‘ataa ha taha ke fou ki he Tamai ta’elava ke kau ai ‘ae ‘Alo lolotonga ia ‘oku te’eki ke hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke ne tataki mo fakamahino/ fakalotolahi’i pea feohi tu’u ma’u mo kinautolu ‘oku tui pikitai (Ngaue 2). Ko ia ‘ae fakakaukau ‘oe “Taha/ Oneness” ‘i hono fakahaa kakato mai ko ia ‘ae Tamai ‘i he ‘Alo “Koe ngaahi lea ‘oku lea’aki kiate kimoutolu ‘oku ‘ikai te u lea’aki meiate au ka koe Tamai ‘oku ne fai ‘ene ngaahi ngaue he’ene nofo’ia au. Mou tui kiate au ko au ‘oku ou ‘i he Tamai moe Tamai ‘iate au…” (v 11). ‘Oku fakakainga’i ai heni ‘e Sisu ‘e pau ke tau taha ‘iate ia pe koe’uhii ko ia te ne malava ke fakainga’i mo fakahoa tatau ‘etau ngaahi to kehekehe ‘i he nofo famili. Kapau ‘e

 ma’u lotu pe ‘ae Fa’ee ia moe fanau kae mohe pe mo li’aki lotu ‘ae Tamai…pe lotu fakafamili ‘ae fa’ee moe fanau kae mohe pe ‘ae Tamai (toki tuku faikava/ konaa) ‘e lava fefe ai ke a’usia ‘e he famili ha lelei ‘oe faai taha moe ngaue fakataha ki he lelei fakalukufua ‘ae famili? Koe faaitaha’anga pe ‘oe famili ko Kalaisi Sisu ‘oku tauhi kotoa ki ai ‘ae famili. Pea neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’o moutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au; koe’uhii koe potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki. Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala” ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

 

Koe pau ‘ae tala’ofa ‘ae Tamai

“’Oku feefee ‘etau tauhi lea ngaahi Tamai?”

“Pea neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’o moutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe,…” Koe malohinga ‘oe tui pikitai koe tala’ofa kuo humaki mai ‘e Sisu. ‘Oku ‘ikai ko ha tala’ofa ‘eni ‘a ha kautaha noo/ kautaha langa ke to hake pea to hifo pea meimei pea mo tau toki sio pe!…’Ikai koe tala’ofa ‘eni ‘a “Ko au pe ‘ae HALA moe MO’ONI pea moe MO’UI.” Kuo lahi pe ha ngaahi Tamai kuo nau pa’usi’i ‘ae falala ‘a hono uaifi pea ‘amu atu ‘ae falala ‘ae fanau. Na’a ke palomesi ha liliu ke tuku ho’o konaa pea moe to’onga mo’ui hala pea ke toe konaa pe mo fakamamahi….Na’a ke palomesi he’ikai te ke taa ho uaifi ka ke toe taa pe. Na’a ke palomesi te ke totongi kotoa ho’o mou mo’ua’aki ha’amou ki’i seniti na’e ma’u pea ke ‘alu koe ‘o faka’auha he konaa moe ta misini moe Fafanga e kau tou’a! Na’a ke palomesi ko ho uaifi pe ‘oku ‘i ho loto pea toki ma’u hake ha’o

 fetu’utaki fakapulipuli (affair) mo ha fefine kehe. ‘Oku kainiloto kitautolu ngaahi Tamai ‘i he’etau lea loi. Koe masiva taha kuo hoko ki ha famili koe “mole ‘ae falala ‘ae Fa’ee moe fanau ki he mafai tataki moe tauhi ‘ae Tamai.” Koe fe’ia ‘ae me’a ‘oku mahu’ingaange ko ‘etau fiema’u fakaekitautolu…. pe koe tauhi ‘etau lea ki he’etau fanau moe uaifi?  ‘Oku ‘ikai ha famili ia ‘e tolonga mo maau he fa’ahinga to’onga mo’ui ko ia ka koe maveuveu pe moe fakaafe’i mai ‘ae ‘auha ki ho loto fale. Talamai ‘e Sisu “Ko au pe ‘ae HALA moe MO’ONI pea moe MO’UI” pea teu toe ha’u ke ma’u kimoutolu ma’ana koe’uhii koe potu ‘oku ‘i ai ke ‘i ai foki mo ‘ene fanau. ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

 

“…Koe’uhii koe potu ‘oku ou ‘i ai ke ‘i ai foki…”

 

Ngaahi Tamai koefee ‘ae feitu’u ‘oku ke taki ki ai ho famili? ‘Oku lahi ‘aupito ‘ae ngaahi talanoa melie ki ha ngaahi Tamai na’a nau mamahi’i honau ngaahi fatongia pea lote’aki ‘ae mo’ui talangofua ki he Folofola. ‘I he ‘aho ‘o e ofi ‘enau mate ‘oku nau fai ha ngaahi tukutukulaumea moe talatalaifale faka’osi malie pea fakalotolahi foki ki he famili kotoa ‘ae lelei moe taau ‘oe feitu’u ke nau fou kotoa ki ai…koe’uhii koe fa’ahinga mo’oni/ lelei kuo ne ‘osi a’usia ‘ae fiefia ‘oe teu ke haa atu ki he feitu’u ko ia (pule’anga fakalangi) ke a’usia foki ‘e he toenga ‘oe famili. Kainga/ Ngaahi Tamai he’ikai lava ke tau ‘iloa ha me’a pehē he kuo te’eki ai te tau a’usia ia. Kae mālie he kuo ha’u hatau taha tonu mei ai, ke ne fakamatala tonu kiate kitautolu ‘a e ngaahi me’a ‘oku kau ki he Langi” (Sione 3:13). ‘Oku ‘ikai ko ha me’a ke puputu’u ai ‘a honau loto, ‘oka

 nau ka māvae mo Ia. Ka ko e me’a ke ne poupou honau loto, ke tui pikitai kiate Ia, pea tui pikitai foki ‘Otua.

 

Kuo lahi ‘aupito ‘ae ‘ikai ‘ilo ‘e he mali moe fanau ‘ae potu/ feitu’u ‘oku ‘alu ki ai ‘enau Tamai. He ‘oku puli pe ia kuo te’eki too ‘ae la’aa pea toki ha’u pe ia kuo meimei hengihengi ‘aho mei he faikava/ kalapu/ konaa/. Pea mohe ia ‘oku ‘alu e fanau ki he ako pea ‘aa hake ia ‘o tuli’i ‘ene ngaue kuo te’eki foki mai ‘ae fanau mei he ako. Pea foki mai ia kuo mohe ‘ae fanau ia pea teu hopo atu ia ki he faikava moe papu moe ha fua….Tamai koe fe’ia ko aa ‘ae hala ke ‘alu ai ho famili ‘i ho fatongia koe taki ‘oe famili? “Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala”. ‘Oku ‘i ai ha iku’anga fakamamahi ki he ngaahi si’i Tami kuo nau mo’ua pe mamahi pe mate mei he ngaahi faingata’a na’e totonu ke ‘oua te nau mo’ua ai…’ae konga ‘ae sino tupu mei he konaa…’ae mo’ua ‘ae sino tupu mei he ngaahi mahaki ‘oe mo’ui ta’e faitotonu ki he uaifi

 (fe’auaki)….’ae hee ‘ae ‘atamai (addicted) ki he ngaahi va’inga fakalaukai (ta misini, bingco, pea fiekaia pea ta’e totongi e ako ‘ae fanau…mo’ui fakapikopiko mo mohe ‘ae Tamai tupu mei he faikava moe konaa kae ‘ikai malavalava hono fatongia tauhi.

 

 

‘Oku toe ‘amo atu kainga he ngaahi loto fale ‘oku takimu’a ‘ae Tamai he fetuku mai ‘ae beer moe kavamalohi moe ngaahi faiva ‘uli ki hono ‘api ke feau’aki ‘ene fiema’u kae hoko ia koe fu’u luo fakamala’ia kuo ngangana kotoa hono famili ki he ngaahi mamahi kona ‘oe mo’ui ni pea moe mate ta’engata. Loto lahi e fanau ke nau hopo ki hala ‘o fai honau loto pea iku ai ki he ngaue popula pea moe fa’ele ta’u iiki ‘ae fanau.  Koe taha ia ‘oe ngaahi talaloto ‘ae tamasi’i he taha ‘oe ngaahi pilisone ‘oe fonua ni. Ko ‘eni ia koaa ‘ae hala ‘oku tau tataki ki ai hota famili??…’E ‘eke kia hai ‘ae mole ‘ae faingamalie moe kaha’u ‘eta fanau koe tupu mei he’eta tataki hala ‘ae famili? Kia Sisu “…koe’uhii koe potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki. Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala.” Kuo ne fakamahino ai, tā ko e ‘api ‘o ‘ene Tamai, ko e potu ia ‘e

 fai ai ‘a e feohi tu’uma’u ‘o ta’engata mo e Tamai. Ka ko e hala ki ai, ko Sisu pe, “ ‘io, ‘a e Sisu ko ia na’a mou kalusefai’i” (Ng.2:36). Seuke, tā ko e Mo’oni pe ‘a Sisu, he ko e Mo’oni ‘oku ne fakahinohino kitautolu ki he Tamai, ‘a ia ‘oku tu’u ‘o ta’engata. Ngaahi Tamai koe fee ‘ae potu ‘oku ke ke lolotonga ‘i ai pe ‘alu ki ai ‘oku ‘ikai ke ‘ilo ki ai ‘ae toenga ‘oe famili?…’Ae feitu’u ‘oku ‘i ai ‘ae famili pea na’e totonu ke ke ‘i ai ka ‘oku ke ‘i ha potu kehe koe? …..Ko fe’ia ‘ae feitu’u ‘oku ke lolotonga tataki ki ai ho famili he taimi ni?  Ki he mo’ui ta’engata pe ki he mate moe ‘auha ta’engata? Pea neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’o moutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au; koe’uhii koe potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki. Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala” ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

 

Fakakaonaki

Si’i ngaahi Tamai ‘oku uki ‘e he Kosipeli ‘ae laumalie ‘oe fakamo’oni’i ‘ae taha ‘o fakaangatatau ki he taha ‘ae Tamai mo Sisu. Koe taha foki ko ia ‘oku fakasipinga he ‘aho ‘oe fefuakava’aki ‘oe mali pea koe taha ai pe ko ia ‘oku uki ki ai ‘a ‘etau fakama’opo’opo hotau ngaahi famili ki he tauhi na’e fai ‘ehe ‘Otua ki hotau ngaahi famili. Koe malohinga hotau ngaahi famili kuo hili mai ia ‘ehe ‘Otua ki hota uma talu mei ‘Iteni ke tau hoko atu ‘ae fatongia tauhi ‘io kuopau ke tau kai ‘ae ma mei he pupuha hotau mata. Koe malohinga ‘oe fekau ko ia he’ikai toe fakamo’oni’i ia ‘i ha’ata ngaue ka koe pau ke tau Tui falala ki he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi pea ke tau ma’u ‘ae mo’ui pea tau hoko koe kau Fakamo’oni tokolahi ma’a Kalaisi ki hotau kaunga tamai he pilikimi ‘oku tau fai ni. Tau foki ki he ‘Eiki ngaahi Tamai he ‘oku te’eki ke tau tomui ki he fakahinohino ‘ae Laumalie

 Ma’oni’oni…koe lelei’anga ia hotau ngaahui famili pea koe fakafoki’anga ia ‘ae fiefia na’e totonu ke ma’u ‘e he famili. ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi.

 

Fakama’opo’opo

 

Ko e me’a ‘oku fakakoloa ‘i he fakahā mai ‘a e ‘Otua ‘ia Sisu, ko e ‘ikai ke mate ai ‘a hotau fa’ahinga ka tau mo’ui ai. Ko e me’a na’e hu’ufataha ki ai ‘a e fakamatala ‘a Sisu, ko ‘ene fakamahino, na’e ‘uhinga ‘a ‘ene ha’u, ke tau ma’u mo’ui ‘iate ia. Ka tali ‘e ha taha ‘a e ngaahi lea ‘a Sisu, ko ‘ene tali tofu pe ia ‘a e folofola ‘a e Tamai. Pea ka tali ‘e taha ‘a e folofola ‘a e ‘Otua, te ne tali ‘a e folofola ‘a Sisu. Ka tui ‘e ha Tamai kia Sisu, ko ‘ene tui aipē foki ia ki he Tamai (v.11). He ‘oku ‘ikai ko e ngaahi folofola pe ‘a e ‘Otua ‘oku fakafou mai ‘ia Sisu, ka ko e ngaahi ngāue foki ‘a e Tamai, ‘oku fai ‘e Sisu. Ka ai ha Tamai/ famili ‘e tui ki he ‘Otua ‘ia Sisu pea ko eni ‘a e tala’ofa “Pea neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo’o moutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate au; koe’uhii koe potu ‘oku

 ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki. Pea koe potu ‘oku ou ‘alu ki ai ‘oku mou ‘ilo hono hala ‘ia Sisu Kalaisi…. ’Oku pau hotau nofo’anga koe’uhi ko Kalaisi …ko ia ‘ae koe melino’anga moe fiefia’anga ‘oe nofo famili….’Emeni.

 

Talamonu atu ki he ngaahi fofonga’i Tamai kotoa pe he paenga ni….lau ai pe ‘etau folofola pea faka’ilong’i’aki ‘ae uike famili ni pea moe Sapate Tamai ‘aki ha’a mou lotu fakafamili…..’ofa atu

 

Kavauhi