'Oku 'ikai ke ne 'i heni ka kuo ne toetu'u mo'oni!

“MALANGA hono 2 SAPATE TOETU’U”
 
(05/4/2015)
 
Potu Folofola Sione 20: 13 “Pea me’a mai ‘a Sisu kiate ia, ‘e fefine koeha ‘oku ke tangi ai? Kohai ‘oku ke kumi ki ai?
 
Himi 377/468/414/585
 
Kaveinga: “‘Oku ‘ikai ke ne ‘i heni ka kuo ne toetu’u mo’oni!”
Talateu
Neongo hono fakama’opo’opo mai ‘e he Tohitapu ‘ae ngaahi fakamo’oni fakahisitolia mo fakalaumalie ki he mo’oni ‘oe toetu’u ‘ae ‘Eiki ka ‘oku kei hoko pe ia koe muna ‘ae mo’oni ko ia ki he toko lahi ‘o mamani. ‘Oku talanoa ‘ae taha ‘oe ngaahi tefito’i akonaki ‘oe mu’aki siasi ki he fakamo’oni ko ‘eni ‘i hono fakalea “…Pea ‘alo’i ia ‘e he taupo’ou ko Mele. Na’e feia ia ‘ia Ponitusi Pailato. Na’e kalusefai ia pea pekia pea telio. Na’a ne ha’ele hake ki Hetesi pea na’a ne toetu’u mei he pekia ‘i hono ‘aho tolu…” Koe mo’oni ‘oe toetu’u koe tefito’i  tama’i mata ia ‘oe tokateline ‘o ‘etau tui fakakalisitiane. He kapau na’e ‘ikai ha toetu’u pea taa ‘oku kaupo’uli kotoa ‘ae toenga ‘oe fakamo’oni ‘oe Tohitapu. Koe mo’oni ‘oe toetu’u ‘oku hulu atu ia ‘i hono fakamatala’i ‘e he’etau tokateline. Koe mo’oni ‘oe toetu’u ko ia ‘ae ivi ngaue ‘oe sino ha mai ‘o Kalaisi ka koe Siasi. Koe mo’oni ‘oe toetu’u ‘oku ‘ikai ko ha mo’oni ia ke fakamatala mei loto fonua loto ki tu’a fonua loto, ka koe mo’oni ia ‘oku fakamatala atu pe ia mei tu’a fa’itoka ki loto fonua loto. Pe koe mo’oni ko ia ko ia “kuo toetu’u ‘ae ‘Eiki pea kuo toetu’u mo’oni. Ka koe fakamo’oni ‘eni ia ‘oe haa na’e ha mai ‘i he fefine na’a ne tangi mamahi he fonua loto? “Pea pehee ‘e Sisu, ‘e fefine, koehaa ‘oku ke tangi ai? Pea kohai ‘oku ke kumi ki ai”…pea ko ia foki ‘etau veesi malanga.
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Koe fakakaukau ‘oe pekia moe toetu’u
‘I he fakakaukau ‘oe pekia moe toetu’u na’e kei fakamahino ai pe ‘e Sisu hono anga fakatokilalo mo faka’aki’aki mui (Humility). Na’e ‘ikai ke ne toetu’u pe pea ne uki ha fu’u laka ma’ana ki he loto kolo ‘o Selusalema ke fakamo’oni fakahaahaa atu ki he fu’u kau taula’eiki, kau fakamaau, fu’u kakai Siu ‘ae mo’oni ‘o ‘ene toetu’u na’a ne sinaki tala. Ka kia Sione koe mo’oni ‘oe toetu’u kia Sisu koe’uhii pe ke tau “tui” koe ‘Alo mo’oni ‘eni ‘oe ‘Otua. Ko e ha e me’a ‘oku hoko he Hili e Mate? Ko hono fakamatala Fakamatelie koe ngata’anga ‘o e Mo’ui? ‘Oku ‘i ai ‘ae lau ki ai ‘a Paula ‘ia Kolinito “Tau kai mo Inu e he ‘oku ‘apongipongi ‘etau Mate” (1 Kol15:32). Koe lau ‘ae tohi Koheleti koe tukufolau ‘eni ki he ta’e’iloa “Ko hai ‘oku ne ‘ilo: Pe ‘oku ‘alu ki fe he Hili e Mate…Ki ‘Olunga pe Ki Lalo? Ka ‘oku ai ‘a e Fakamaau ‘a e ‘Otua.” Ka koe ha ‘ae lau ‘ae kau tui ‘Otua ko kitautolu he ‘aho ni? Koe mate koe hu’u ‘ae fononga pea tuku folau ke nonofo mo Kalaisi ‘i he mo’ui ta’engata (Filipai). Ka koeha ‘ae lau ‘a Sisu ki he kakai ‘oku ‘ikai ke nau tui ki he talafungani ‘oe toetu’u “Pea pehee ‘e Sisu, ‘e fefine, koehaa ‘oku ke tangi ai? Pea kohai ‘oku ke kumi ki ai”…’io ‘oku ‘ikai ke ne ‘i heni he kuo ne ‘osi toetu’u mo’oni ia…
Ko e kau muimui ta’e tui ki he mo’oni ‘oe toetu’u
 
Na’e uhu hengihengi atu ‘a Mele mei Makitala ki he fonua loto pea ko hono taimi ‘oku kei fakapo’uli. Pea ‘oku ‘ikai mahino pe koe taimi ia na’e uhu ai ‘a Mele na’e kei po’ulii pe ko ia pe na’e kei fakapo’uli ‘ene tui he’ene fononga atu ki he maama ‘oe toetu’u. Na’a ne “Vakai tā kuo to’o ‘a e maka mei he fonualoto” (v.1). Koe fa’ahinga fakamatala ‘eni ‘oku fakalele loto pea taka ta’e tui ‘Otua. Na’e ‘ikai mahino kia Mele Makitala pea ‘ikai mahino foki ki he ongo ako pea mo Pita. Na’a nau fifili ki hono to’o ‘oe maka he ‘oku fakamatala ‘a Mele mei Makitala  “Kuo nau ‘ave ‘a e ‘Eiki mei he fonualoto, pea ‘oku ‘ikai te mau ‘ilo pe kuo nau tuku ia ki fē” (v 2). Te’eki ha fakakaukau ki he toetu’u ‘a e Mate:  Na’e a’u atu mo Pita mo e akonga ‘e taha: Sio ki ai ‘o tui (v.8)  ka koe tui pe ki he lau ‘a Mele kuo pulia hono sino mei fa’itoka kae ‘ikai koe toetu’u “Kuo nau ‘ave ‘a e ‘Eiki…..” Na’e mahino nai ki he kauako ‘ae folofola ‘a Sisu “Kuo pau ke ne toetu’u mei he pekia” (v.9). ‘E ala ‘uhinga ‘eni na’a nau nofo pe ‘i ‘api moli kae fuu hala? Na’e ‘ikai ‘aongaa koaa e fu’u muimui na’e fai? Kainga ko hono faingata’a’anga ‘eni ‘a ‘etau ta’e mahino’i ‘ae Folofola he te ne ‘omi kiate kitautolu ‘ae fa’ahinga fifili ni. Ka ta’e’ilo e folofola: ‘Ikai ha ‘amanaki ki he toetu’u ‘o e pekia- Ka ta’e’ilo e folofola: ‘Ikai ha ‘amanaki ki Tu’afa’itoka – Siasi: Tokanga ke lau e folofola ‘a e ‘Otua. Kau Faifekau tau tokanga ki hono ako’i pea mo fakahinohino’i ‘ae Folofola ke falala’anga ‘ae tefito’i ma’u’anga tala ‘oe kakai lotu koe hulu e Hala ki Tu’a fa’itoka. Pea ‘oku hanga ‘e Mele ‘o fakafofonga’i kitautolu ‘oku ‘ikai ‘uhinga malie ‘ae ngaahi folofola ‘ae ‘Otua he ‘oku ne fakamatala mai ‘ae ‘ikai ha ‘amanaki ‘ae mo’ui ki tu’a fa’itoka ‘a ia koe toetu’u ki he mo’ui ta’engata.
Koe mo’oni ‘oe toetu’u koe fakatafoki mei fa’itoka ki tu’a fa’itoka
Koe fakakaukau ‘oe toetu’u kia Sione koe “fakatafoki ‘etau mo’ui mei fa’itoka” kae “hanga kakato ki he tu’a fa’itoka.” Lolotonga e Tangi ‘a Mele “Tafoki kimui ‘o ne vakai kia Sisu ‘oku tu’umai, ka na’e ‘ikai te ne ‘ilo ko Sisu ia” (v.14). Kainga kia Sione ko ‘ene toki fakatafoki ‘eni ‘a Mele mei he hulu ‘ae hala ki fa’itoka kae hanga mai aa kia “Tu’a fa’itoka ‘io ko Sisu Toetu’u ia.” Kia Mele ko ‘ene tangi ko ‘ene kei sio ki fa’itoka… Pea “tafoki ia ki mui ‘oe vakai kia Sisu ‘oku tu’u mai….” Kainga koe naunau ‘eni moe ‘ulungaanga ‘oe ta’e tui ki he folofola pea moe mole ‘ae ‘amanaki. Pea pehee ‘e Mele ” ‘Eiki, kapau ko koe kuo ke ‘ave ia, talamai ‘a e potu kuo ke tuku ia ki ai, pea te u ‘ave ia ‘e au” (v.15). Pea leaange ‘a Sisu Toetu’u “Mele!” Pea tafokiange ‘ae fefine…” (v 16). “Mele/ kainga lotu/ famili….’ofaa aa mu’a ‘o tafoki mai aa?…Ta’u ‘eni ‘e fiha ‘etau fai e lotu moe malanga’i e pekia moe kei sio fa’itoka pe ‘etau ngaahi to’onga mo’ui? Kia Sisu moe halanga fo’ou… “Ko ‘eku ‘alu hake ‘eni ki he Tamai: ka ke ‘alu ki si ‘oku ngaohi tokoua ‘o lea ki ai ‘o pehee..Ko ‘eku ‘alu ‘eni ki he’eku Tamai, pea ki hoku ‘Otua ka ko homou ‘Otua” (v 17).  ‘
 
Koe fuofua talafungani ki he mo’oni ‘oe toetu’u
Koe fuofua talafungani ia ‘oe Toetu’u na’e talaange ‘e he ongo ‘Angelo kia Mele “..‘e fefine koeha ‘oku ke tangi ai?” ‘Oku fakalea ‘e Matiu 28: 6 “‘Oua ‘e manavahe!...’Oku ‘ikai te ne ‘i heni he kuo toetu’u….” Koe tangi koe ‘ulungaanga maheni pe ia ‘oe kau fefine ‘oku nau ‘a’ahi ki he ngaahi fa’itoka ki honau ngaahi ‘ofa’anga. Ka ‘oku fakatupu fifili ko hono toe ‘eke’i ‘e he ongo Angelo pea mo Sisu foki ‘a ‘ene tangi. Pea ‘ikai ia ko ia pe ka koe fa’itoka ‘eni ia ‘oku tangi ai kuo fakaava ia? Kainga ‘oku kei ‘eke ni mai pe ‘e Sisu ‘ae fehu’i ni, kainga/ siasi/ famili koehaa ‘oku mou tangi ai? Kuo te’eki koaa ke mou tui ki he mo’oni ‘oe toetu’u pea moe hoko ‘a Kalaisi koe polopolo ia ‘oe kau pekia ‘i he ‘Eiki? Koe fakakaukau nai ‘eni ‘oe fai kui pe ‘ae tui moe lotu? Ki he ongo angelo pea kia Sisu foki kapau na’a nau fanongo pea tui kiate ia na’e ‘ikai fai ha toe tangi fakahela holo ‘i he ngaahi fa’itoka. Koe fehu’i ‘oe tangi ‘ae fefine ‘oku ne ‘omi ha fekau lahi mo kafakafa mo’oni. ‘Oku fehu’ia ai ‘ae anga ‘etau fai ‘oe lotu pe na’a ‘oku tau malanga’i pe ‘oe mo’oni ‘oe toetu’u’aki ha loto ‘oku tala’a mo puputu’u foki? Pea ‘oku ha mei he tali ‘a Mele ‘ae manavahe ke tui ki he mo’oni ‘oe toetu’u “Kuo nau ‘ave si’oku ‘Eiki, pea ‘oku ‘ikai te u ‘ilo pe ‘oku nau tuku ia ki fee? (v 13).
Kainga mahalo pe koe fa’ahinga kui ‘eni ‘oe mata ‘o Mele na’e tatau moe kui ‘oe mata ‘oe ongo ako na’e fononga he hala ki ‘Emeasi (Luke 24:15-16). Kainga na’a ne ‘i ai ke kumi ki he sino mate ‘o hono ‘Eiki kae fakafeta’i na’a ne fetaulaki ‘o fehangahangai mata ai mo hono ‘Eiki mo’ui. Pea pehee ‘e Sisu “Mele!” pea ‘aa ai hono mata ‘o sio kia Sisu pea ne pehee “Laponai!” Talu ai moe hoko ‘ae Angahala (Mele) koe fuofua toko taha ke ne fakamo’oni atu ‘ae mo’oni ‘oe toetu’u ki ha kakai kehe (kau ako) “Kuo u mamata ki he ‘Eiki…” Koe fa’ahinga mo’oni ia na’e ‘oku talaloto’aki he punake he himi 473 “La’a ‘o hoku laumalie neongo he po’uli ee, ha koe Sisu hoku loto, kuo ‘aho ai ‘ae tu’uapo.” Fakatatau kihe hiki tohi ‘a Sione kuo fuofua toko taha ke haa ki ai ‘ae mo’oni ‘oe toetu’u ko ha fefine na’a ne tuli mei ai ha fanga tevolo ‘e toko 7 (Ma’ake 12:9) pea na’a ne fakamolemole’i foki mo ‘ene angahala, pea ko hono hingoa ko Mele Makitaline. Ko Mele ‘eni na’e tangi mamahi he ve’e kolosi pea ne si’i muimui ai pe ki fa’itoka he telio ‘oe sino. Kia Sione na’e fuofua ha pe ia ki he angahala ke fakamo’oni mo fakakakato ‘ae  kaveinga  na’a ne hoko mai ai “koe angahala ke mo’ui.”
Koe fakamo’oni ‘a Pita ki he Toetu’u
(Ngaue 10:34-43)
 
 
Koe fakakaukau ‘oe Tohi Ngaue 10: 34-43) ko hono ofongi ‘e he Senitulio ko ia ko Koliniusi ‘a Pita ‘ae fakakaukau ‘oku lea ki ai ‘ae Same 118:1″Fakafeta’i kia Sihova he ‘oku tolonga ‘o ta’engata ‘ene ‘alo’ofa.” He na’e ‘amanaki ‘a Pita na’e fakangatangata pe ‘ae Pekia moe Toetu’u ‘a Sisu ma’ae kakai Siu pe mo kinautolu na’e muimui ai. Na’e ‘ikai ha’ane ‘amanaki ‘e faifaiange ha ‘aho mo ha taimi ‘e a’usia ai ‘e he Senitaile moe Angahala ‘ae momona ‘oe lotu ko ‘enau fakamo’oni ki he toetu’u.  Pea toki pehee ‘e Pita “…ta ko ‘ene toki mahino mai kiate au ‘oku ‘ikai filifili manako ‘ae ‘Otua, ka neongo pe koe fe’ia ‘ae kakai, ka ‘ilonga ‘a ia ‘oku ‘apasia kiate ia ‘oku ngofua ke ne a’u mai kiate ia.” Ko hono fakamatala foki ia ‘oe Senitulio ko ‘eni ko Koliniasi “koe tokotaha lotu mo’oni pea ‘apasia ‘Otua…” (v 1). ‘Oku hoko atu moe feinga ‘a Pita ke ne fakamo’oni’i mai ‘ae mo’oni ‘oe toetu’u ‘aki ‘ae ngaahi fakamo’oni fakahaahaa. “Pea ko kimautolu koe kau fakamo’oni ‘oe ngaahi me’a na’e ‘i he fonua ‘oe kakai Siu kae ‘uma’aa ‘a Selusalema ‘a ia foki na’a nau fakapoongi he’enau tautau ia ‘i he kolosi…Koe Toko taha ko ia na’e fokotu’u ‘e he ‘Otua ‘i hono ‘aho tolu ‘o ne tuku ke ne matu’aki haa ‘o ‘ikai ki he kakai kotoa pe ka ki he kau fakamo’oni na’e sinaki fili ‘e he ‘Otua, ‘a ia ko kimautolu, koe tu’unga me’a na’a mau kai mo inu fakataha mo ia hili ‘ene toetu’u mei he pekia” (Ngaue 10:39-41).
 
Kia Pita ko hono faka’ata lahi’i mai ‘ene ‘oe fo’i ‘imisi ‘oe Pekia moe Toetu’u ‘a Kalaisi kuo fakamo’oni ai moe Senitaile ki he tolonga ‘o ta’engata ‘ae ‘alo’ofa ‘ae ‘Otua. ‘Oku ‘ikai koe Senitaile pe koe Siu ka ko ia pe ‘oku “tui” ki he toetu’u te ne a’usia ‘ae tolonga ‘o ta’engata ‘ae ‘alo’ofa ‘ae ‘Otua (Same 118:1; ‘Efeso 6:9; Kolose 3:25; Semisi 2:1,9; 1 Pita 1:17). Ko ha fo’i fakama’opo’opo mahino mo faingofua ‘eni ‘a Pita ka koe ma’unga tala lelei ma’a Ma’ake ‘a ‘ene fakahaa’i kakato mai ‘ae ‘uhinga ‘oe pekia moe toetu’u ‘a Kalaisi “Ta koe akonaki ia na’a ne tuku atu ki ha’a ‘Isileli, he’ene fakahaa ‘ia Sisu Kalaisi ‘ae ongoongo lelei ‘oe melino koe ‘Eiki mo’oni ia ‘oe kakai kotoa pe” (Ngaue 10:36). Ta koe fakamo’oni ‘oe toetu’u koe me’a ia ‘ae kakai kotoa pe. Koe fekau leva ‘oe toetu’u ma’ae kakai kotoa pe ko e fanongonongo ki he kakai kotoa pe kuo polo’i ‘e he ‘Otua ha toko taha ke ne hoko koe “fakamaau ‘oe kau mo’ui moe kau pekia” ‘a ia ko Sisu Kalaisi hono hingoa (2 Tiomte 4:1; 1 Pita 4:5). Pea “‘oku fakamatala ‘ae kau palofita kotoa pe ki he toko taha ko ia ‘o pehee, “‘ilonga ha taha ‘oku tui pikitai kiate ia ‘oku ne ma’u ‘ae fakamolemole angahala koe’uhii ko hono Huafa.” (Ngaue 10:42-43; Matiu 28:18-20; Ma’ake 16:15-18; Luke 24:47-48). Kainga kapau pe te ta toki hama ‘i he fu’u monu’ia ni pea ko ho’o taua pe ia fo’ui ne fai. Koe fakaafe ‘oe toetu’u ‘oku ma’ae taha kotoa pe he feitu’u kotoa pe he taimi kotoa pe, kehe pe ke ke “Tui ka ke mo’ui.”
 
Koe fakamo’oni ‘a Paula ki he toetu’u
 (1 Kolinito 15:19-26)
 
 
‘Oku feinga ‘ae ‘Apositoli ni ke tomu’a tali ‘ae fehu’i “Na’e mei feefee kapau na’e ‘ikai ha toetu’u? Na’e ‘ikai ke manavahe ‘a Paula ke ne ‘omi ‘ae tafa’aki ‘e taha ‘oku ilifia taha ki ai ‘ae kau fakamo’oni ki he toetu’u koe tafa’aki ‘oe “kapau na’e ‘ikai fai ha toetu’u?”…” Pea kapau kuo ‘ikai fokotu’u ‘a Kalaisita koe kula noa pe ho’omou  tui, pea ‘oku mou kei ‘i ho’omou angahala pe…pea ta ko kinautolu na’e mohe ‘ia Kalaisi na’a nau ‘auha” (v v 17,18). Paula ‘oku ‘e feefee leva ‘ae kakai na’a nau fakamo’oni ki he toetu’u ka kuo nau ‘osi pekia? Pea toki pehee ‘e Paula “Kapau kuo tau ‘osi ‘ae mo’ui ko ‘eni mo ‘etau fakatu’a kia Kalaisi, pea ko hono ngata ia, ta koe tu’u tamaki taha kitautolu ‘i he kakai kotoa pe.” Paula ‘oku ongo fakamamahi ki he’emau mo’ui pea taka fakaholomui ‘a ’emau tui. Me’a ni Paula ‘oku ‘ikai mo ha toe ‘amanaki’anga? 
 
Pea toki fakamo’oni mai ‘a Paula kainga/ siasi/ famili “Kuo fokotu’u ‘a Kalaisi mei he pekia koe polopolo ‘oe fa’ahinga kuo mohe..” Kataki Paula ‘oe toe fakaongo mai mu’a ‘ae talafungani ni? ‘Ae haa koaa??? “Kuo fokotu’u ‘a Kalaisi mei he pekia koe polopolo ‘oe fa’ahinga kuo mohe…He koe me’a ‘i he fou mai ‘i ha tangata ‘ae mate, pea fou mai ‘i ha tangata foki ‘ae toetu’u mei he pekia…’Io hangee tofu pe ‘oku mate kotoa pe ‘ia ‘Atama pehee foki ‘e fakamo’ui hake kotoa pe ‘ia Kalaisi” (v 22). Kainga na’e fakamahino fakatokateline ‘e Paula ‘ae natula ‘oe toetu’u koe’uhii ko ‘etau manavahe ko hotau kakano angahala ni. Na’e fakamahino mai ‘e Paula koe kakano tangata pe na’e fou mai ai ‘ae mate ‘ia Sisu pea koe kakano tangata ai pe foki na’e fokotu’u ai ia mei he pekia. Kia Paula koe talafungani ia koe ‘ikai pekia mo toetu’u’aki ‘e Kalaisi hono natula ‘Otua kakato koe’uhii he’e ‘ikai hano malava ‘e ha tangata ia ke toe toetu’u. Ka ko hotau monu’ia’anga ko ‘ene malava’aki hotau kakano ke mo’ui ai foki moe angahala. Ko ‘eni ‘ae talafungani ‘oe toetu’u kainga “Ta kuo fakaka’anga moe fili fakamui ‘a mate.” Kainga kuo fongia ‘a mate ‘o liliu koe ikuna. “‘E mate kofa’a ho ikuna na? ‘E mate! Kofa’a ho huhu na? Koe huhu ‘oe mate koe angahala, pea koe malohinga ‘oe angahala koe lao. Kae fakafeta’i ki he ‘Otua he’ene tuku mai ke tau ikuna ‘i hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Koe talafungani ‘oe toetu’u ma’ae kakai kotoa pe! Kuo toetu’u ‘ae ‘Eiki, pea kuo toetu’u mo’oni!”
 
 
Fakaakonaki
 
Koe fekau ‘eni na’e fekau’i ‘e Sisu ‘ene kauako ki ai pea kiate kitautolu foki “…Ko kimoutolu koe fakamo’oni ki he ngaahi me’a ni...” Kainga tau fakamatala ‘ae fakamo’oni kae ‘oua ‘e fai’aki ko ha’atau to’onga malualoi mo matamata lotu kae fai’aki ‘ae ivi ngaue mai ‘oe laumalie ‘oe ‘Eiki toetu’u. Ko ‘etau to’onga mo’ui lelei fakalotu koe toki fakamo’oni fakahaahaa ia ‘oku ne fakamo’oni kotoa ki he ngaahi me’a ‘oku lea ki ai ‘a Sione he talanoa ni. Ko ha’atau feinga ke ‘ilo mo ‘eni ‘e mamani ‘ae mo’oni ‘oe ‘Eiki toetu’u ko ha’atau tomu’a sio hifo pe kiate kitautolu mo ‘etau to’onga mo’ui he ‘oku fakamatala ai pe ‘ae matavaivai moe malohi ‘ae fakamo’oni ‘oku tau fai ni. Kainga ko ‘etau hoko koe fakamo’oni ki he ‘Eiki toetu’u ‘oku malava ke ‘aa hotau mata ‘o tau toe ‘ilo lahiange ai ki he ngaahi fu’u ngaue mana ‘ae ‘Otua ‘oku lolotonga fai ‘i hotau mamani. Koe’uhii kuo toetu’u mai ‘a Sisu ko ia ai ‘oku pau ‘aupito ‘ae ‘a pongipongi ma’a kitautolu pea pau ai pe foki moe mo’ui ta’engata ma’a kitaua. Koe’uhi kainga ko e mo’ui ‘a hotau ‘Eiki toetu’u ‘oku molia atu ai pe mo ‘etau nofo manavahe’ia ki he mate mo fa’itoka. Pea koe’uhii koe mahino ‘oku ne puke puke moe kaha’u pea ‘oku‘uhinga malie leva moe mo’ui ‘oe lolotonga kiate kitaua. Koe ngaahi monu’ai ‘oe toetu’u he kuo ‘ikai ke toe lau ‘e Sisu ‘ene kauako ko hono ngaahikaume’a (Sione 15:15) ka kuo ne lau kinautolu ko si’ono ngaahi tokoua “ka ke ‘alu ki si’oku ngaahi tokoua ‘o lea ki ai ‘o pehee….ko ‘ene Tamai pea ko ‘etau tamai…pea ko hono ‘Otua ka ko hotau ‘Otua. Kainga kuo hoko ‘etau tui ki he mo’oni ‘oe toetu’u koe me’a ke ne fakakau ai kitautolu na’e ‘ikai totonu ke kau ai ki he famili ‘oe ‘Otua. Koe monu’ia’ange ia ‘etau fakamo’oni mo tui ki he toetu’u ko hono hiki hake ‘e he ‘Otua ‘ae mafana moe vaofi ‘o ‘etau feohi tu’u ma’u mo ia ki he mo’ui ta’engata.
 
 
Koe hala fo’ou kainga koe fononga mei “fa’itoka ki he ‘api ‘oe Tamai.” Kainga koe ‘aonga ‘oe Toetu’u ‘a Sisu ko ‘ene “tofa mai ha faingamalie ma’a taua ki he mo’ui ta’engata.” Kainga koe hala ‘eni ma’ae kakai kotoa pe pea ‘oku ‘ikai ha toe fakakalakalasi ka ke fai tui pe (Ma’ake 8). Te ne toe ha’ele mai ke ‘ave kitaua na’e tui ki he’ene pekia moe toetu’u ki he fu’u ‘api masani kuo teuteu mai ‘e he Tamai. ‘Oku tau Manatu ki he’ene lea he po hono lavaki’i “”Ko ‘eku ‘alu eni ‘o teuteu ha potu mo’omoutolu. Pea neongo ‘oku ou ‘alu ‘o teu ha potu mo’omoutolu, ka ‘oku ou toe ha’u pe, pea te u ma’u kimoutolu kiate Au; koe’uhi ko e potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki” (14:2e-3)  Hangee ko ia kuo mou mea’i na’e hoko foki ‘a Selusalema koe senita ia ki he lotu ‘oe mamani ko ia koe’uhii koe ‘i ai ‘ae Temipale. Kia Sione koe fakamo’oni ki he mo’oni ‘oe toetu’u ‘oku ‘ikai fakangatangata ki ha feitu’u ka ke fai ia he faingamalie moe faingatamaki ‘io he mo’ui lelei moe mamahaki.
 
 
Fakama’opo’opo
 
Kainga koe mo’oni ‘eni ‘oe toetu’u koeha ‘oku tau to’ohi ai ke tali mo ongoogno atu? Kainga kapau te ke mate he ‘Aho ni: Te ke ‘alu ki Langi? Te u Lava fefe ki he Langi? – he ngaue lelei? Ngaue malohi? Lakanga? ‘Aki hotau Ivi Lahi? – Te u Lava fefe ki he Langi? – ‘I he Ta’ata’a ‘o Sisu: ‘I he Ivi ‘o e Lami – Toetu’u ‘a Sisu: Fakapapau ia ‘oku ‘i ai ‘a Langi. Tofa ‘e Sisu mei Fa’itoka he’ene Toetu’u – ‘Oku ke ‘alu he Hala ko ia? Hala ki Langi? – Kuo ke ma’u ‘a e ‘Ilopau kuo Fakamolemole ho’o hia? – ‘Alu he Hala ki Langi: ‘Ikai ko e Ngaue ‘atautolu ka koe ivi pe ia ‘oe pekia moe toetu’u ‘a Sisu Kalaisi. Ko kimoutolu koe kau fakamo’oni ki he ngaahi me’a ni “‘E fa’itoka vikiviki…kofa’aa ni ho fu’u ivi?…Ho fonua kuo taa’i…Kuo taki popula’i halelu’ia!…Mate kofa’a ho huhu?…Kuo fa’ao pe ia ‘e Sisu…Lava ‘ene tau lelei….’Oku hau ‘i hetesi!..Halelu’ia!…Kainga ‘oku tatali mai ‘ae ‘Eiki ke ke ha’u aa koe ke ta fakamo’oni ki he mo’oni ‘oe toetu’u he ‘aho ni he kuo ne toetu’u ‘io kuo ne toetu’u mo’oni! ‘io kau toe ‘ai atu….”E! tuku mu’a ‘ae fakafoa, ko Sisu kuo foki mai. ‘Ikai mapuke ‘e fa’itoka, hae hono songo ‘e he mafi. ‘E, hiki tuee ‘o mavava, he Hau tupu’a ni kuo liliu; si’i Fanautama ‘a tangata kuo Tu’i Aoniu” (himi 585:4)…”Pea me’a mai ‘a Sisu kiate ia, ‘e fefine koeha ‘oku ke tangi ai? Kohai ‘oku ke kumi ki ai?  “‘Oku ‘ikai ke ne ‘i heni ka kuo ne toetu’u mo’oni!”…..’Emeni…
 
 
…MOE TALAMONUU ATU
 
KAVAUHI………………….