'Oku fa'iteliha pe 'ae 'Eiki pe te ne 'aa 'afee?

KOE MALANGA SAPATE 21/06/2015
 
 
Ngaahi Lesoni Same 9:9-20; 1 Samiuela 17: 32-49; 2 Kolinito 6:1-13; Ma’ake 4:35-41.
 
 
Kaveinga: “‘Oku fa’iteliha pe ‘ae ‘Eiki pe te ne ‘aa ‘afee?”
 
 
Potu Folofola: Ma’ake 4: “Longo aa ‘oua ‘e momo’i nguu, pea talolo ‘ae matangi pea hoko ha tofu lahi.”
 
 
Ngaahi Himi: 514/583/ 443/663/ 410/499/577
 
 
Talateu
 
 
1. ‘Oku punupuni mai ‘e Ma’ake ‘a e ngaahi fakaikiiki ‘oe talanoa ni kuo ‘ikai hano lave’i lahi ‘e Matiu pea mo Luke. Na’e fai ‘e Sisu ‘i he vahe ni ha ngaahi talanoa kehekehe ‘e nima pea koe taha ai ‘eni ‘a ia ko hono lolomi ‘e Sisu ‘ae matangi. ‘I he talanoa ‘oe ‘aho ni ‘oku ‘ikai fakatefito ‘a Ma’ake ia ‘i he fehu’i “Koeha ‘ae tui te tau ngaue’aki ‘oka hoko ha faingata’a?” Kia Ma’ake ‘oku matamata ‘oku too ‘ae fakamamafa ia ‘i he fehu’i “‘Oku ngaue fefe ‘ae tui ‘i he uhouhonga ‘oe faingata’a?” Pea ‘oku fakasino ‘e he fatu Kosipeli ni ‘ae fakakaukau ni ‘i he’ene feinga ke fakamahino’i ‘e Sisu ‘ae natula totonu ‘e hoko lolotonga hono malanga’i ‘oe Kosipeli pea moe fa’ahinga kakai totonu ke nau malanga’i ‘ae Kosipeli. ‘Oku malava ke tau siofi ‘ae tu’unga ‘oe fakakaukau ni mei hono ngaue’aki ‘e Sisu hono mafai fakaleveleva ki natula moe kotoa ‘o ‘ene fakatupu ko ha matu’aki ma’u’anga ivi fakalaumalie malohi mo’oni ia ki he’ene kauako ki hono ngaue’i ‘oe tui ‘i he uhouhonga ‘oe faingata’a hangee ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga “Longo aa ‘oua ‘e momo’i nguu, pea talolo ‘ae matangi pea hoko ha tofu lahi.”
 
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
 
2. Koe efiafi ‘eni pea koe ‘alu ‘eni ki he po’uli pea ‘oku fakamatala ‘ehe taimi ‘ae naunau ‘oe po’uli. Koe potu tahi koe tahi Kaleli pea ‘oku ‘ikai ko ha potu tahi fo’ou ia kia Pita he ‘oku ne anga foki he folau po’uli he toutai (Sione 21:3). Na’e fekau ‘e Sisu ki he’ene kauako ke nau kolosi atu ai ki he kauvai ‘e taha ki he fakahahake ‘oe tahi Kaleli. Ko Ma’ake pe ‘oku ne fakamatala na’e ‘i ai moe ngaahi vaka kehe na’a nau muimui folau ko ha fakamo’oni totonu ki he me’a na’e hoko. Ko ‘enau folau ko ‘eni na’e ‘i ai pe hono taumu’a neongo na’e ‘ikai ha ‘ilo ki hono ‘uhinga ‘ene kauako pea na’e ‘ikai foki ha taha te ne fehu’ia ‘enau fononga. Kapau kainga na’a nau sinaki ‘ilo ‘e he’ene kauako ‘e ‘i ai ha fu’u ‘ahiohio fakamanavahee ‘oku tatali mai kiate kinautolu he loto vahaa mahalo koetaula pe ia moe maea pea mo Sisu na’e folau he vaka.
 
 
Koe too mai ‘ae ‘Ahiohio
 
3. ‘Oku hoko atu ‘a Ma’ake ‘ene talanoa na’e lolotonga ‘ae folau fokifaa na’e too mai ‘ae “fu’u ‘ahiohio.” Hangee ko ia ‘oku mou mea’i ‘ae natula ‘oe tahi kaleli mo hono tu’unga fakasiokalafi pea ‘oku natula pe ia ke hoko fakafokifa mai ha fu’u matangi koe’uhii ko hono ‘ataka’i ‘e he ngaahi mo’unga. ‘Oku malie hono ngaue’aki ‘e Ma’ake ‘ae fakalea ‘oe matangi ni koe “‘Ahiohio/ Fierce gale! He ko hono ‘uhinga he maama ‘oe lea kalisi ko ha matangi ‘oku ha’aki fakataha pe ‘ene malohi toe vilohi, mana ‘uhila, pea mo ‘uha lahi ‘aupito.  Pea talamai na’e aake moe peau ‘o kamata hopo mai ki vaka pea kamata ngoto moe vaka.Koe manavahe moe kaikaila ‘ae kauako ni na’e fai pe ia he “kamata heka ‘ae peau” neongo na’e te’eki ke heka kakato moe “kamata ke ngoto ‘ae vaka” neongo na’e te’eki ke ngoto ‘ae vaka. Kainga uonoa kapau na’e heka kotoa ‘ae ngaahi fu’u peau pea ngoto moe vaka mahalo na’e mei kehe ‘enau founga kaila moe me’a ne mei kole kia Sisu. Na’e ‘ikai toe heka mai ia ha vaka kehe ‘ikai! Ka koe vaka pe ia. Na’e ‘ikai toe ha’anau taukei hono huhua ke solova honau faingata’a’ia moe ‘ikai pe lolotonga ia ‘oku si’i tokotokoto atu pe ‘ae Toko taha ‘oku ne mafai fakaleveleva ke solova honau faingata’a’ia. Kainga tau toki fa’a manatu’i pe ‘a Sisu kuo matuku ‘e famili ia (kuo fai e mavae…kuo mao ha’o lau…kuo movete ‘ae siasi pea ‘au moe kainga ia.)
 
 
 
Koe fehu’i koe kole tokoni pe koe fakaanga’i ‘o Sisu?
 
 
 
4. Pea ‘i he mahino ki he kauako koe faingata’a lahi ‘eni pea kuo ‘ikai mo ha’anau toe me’a ‘e fai na’a nau toki fafangu leva ‘a Sisu. Talamai na’a ne ‘i he taumuli pe ‘oe vaka ‘a Sisu ‘o ne maa’u mohe he me’a fakamolu pe ai. Ki he kauako na’a nau fafangu ia pea na’a nau fehu’ia ia…”Tangata’eiki ‘oku ‘ikai te ke toka’i ‘etau tu’utamaki?” Kainga koe ‘ulungaanga moe natula ‘oe fehu’i ni ‘oku lahiange hono natula fakaanga mo manuki ‘i he’enau fiema’u ha tokoni…. “‘Oku ‘ikai te ke toka’i ‘etau tu’u tamaki? He ‘oku nau pehee koaa ‘e kinautolu ‘oku ‘ikai te ne ‘afio’i ‘enau tu’utamaki? Sisu ‘e mahu’ingaange kiate koe ho’o mohe ‘i he’emau mo’ui? Kainga ‘oku tau fa’a fehu’i ‘ae ‘Otua ha taimi ‘o hangee koe fehu’i ‘ae kauako ni? ‘E ‘Otua ‘oku ‘ikai koaa te ke ‘afio’i ’emau faingta’a’ia? ‘Oku ke ‘afio’i koaa ‘ae me’a ‘oku hoko homau loto fale, pe ‘i he Siasi? ‘Oku mau tangi mo ‘ioho atu kae ‘ikai ha’o tokanga mai ‘e taha ki he’emau tangi? ‘Eiki ‘oku ke ‘afio’i koaa kuo li’aki au ‘e hoku mali kae toe ‘alu ia moe fefine kehe? ‘Eiki ‘oku ke mea’i koaa ‘ae me’a ‘oku fai ‘e hoku husepaniti he ngaahi kalapu? Kainga ‘oku fakanatula pe ia ke hoko koe’uhii koe natula hotau kakano. Ka ‘oku mou mea’i kainga ‘ae lea ‘oku tau faiaange ki he ‘Otua? ‘Oku hanga ‘e he’etau lotu moe lea ‘oku fai ki he ‘Otua ‘o talamai ‘oku fakangatangata ‘ae mafai ‘oe ‘Otua. ‘Oku tau tukuaki’i ‘oku fakangatangata foki mo ‘ene ‘ofa pea si’i foki mo ‘ene fakamolemole.
 
 
5. ‘Oku malava pe ia kainga koe tupunga ‘enau manavahe koe pukupuku ‘enau ‘ilo kia Sisu he kapau na’a nau ‘ilo mo’oni kohai ‘a Sisu he’ikai te nau fu’u manavahe pehee. Ko ‘enau manavahe koe ‘ikai tui mo falala kakato koe ‘Otua ‘a Sisu he kapau ko ia he’ikai te nau manavahee he ‘oku ne mafeia ‘ae me’a hono kotoa pe. Na’a nau mamata tonu ki he ngaahi me’a na’e fai ‘e Sisu ke tokoni’i’aki kinautolu ka ‘i he to mai ‘ae matangi na’a nau launga ‘o hangee ‘oku ‘ikai ha’ane tokanga. ‘Oku ha ta’e toka’i mo ta’e faka’apa’apa ‘enau fehu’i pea ko ‘enau ta’emahino ‘oku fu’u loloto fau. ‘Oku ou tui pe kainga ‘oku tau fa’a ongo’i pehee ‘oku ‘i fee ‘ae tokanga moe mafeia ‘ae ‘Otua he’etau fa’a tofanga ha ngaahi faingata’a lahi he mo’ui ni. ‘Oku anga fefe ‘etau kole ‘oku fai? ‘Oku tau fa’a vaveange ke fakaanga’i mo fa’a launga he fa’a tuai mai ha’atau kole na’e fai ki he ‘Otua ‘i ha’atau fa’a tatali ki hono houa kuo ‘osi kotofa ki ai ‘e he ‘Otua.
 
Koe mafai aoniu he koe ‘Eiki ia ‘o Natula
 
 
 
6. Na’e ofo hake ‘a Sisu mei he’ene maa’u mohe pea ‘oku fakamatala ‘e he’ene mohe ‘a hono natula’i tangata kakato he taimi na’e hoko ai ‘ae fakaevaha ni. Na’e ‘ikai ha’ane toe lea ki he kauako ka na’a ne tu’u hake pe ‘o fakanonga ‘ae natula mo ‘ene fita’a “Longo! ‘oua ‘e momo’i nguu!” Na’e ne mapule’i ‘ae tahi moe matangi pea na’e ne mapule’i mo ‘enau ilifia ka ko Sisu na’e ‘ikai mapule’ia ‘e ha toe mafai ‘e taha he na’a mo natula ‘oku nau silong ‘o fakaongoongo kakato kiate ia. “Neongo hifo ki he tahi ‘ae lea ‘a honau Hau, Ne mate leva ‘ae matangi malona ‘ae peau” (Himi 443:8).… “‘E talangofua ki he’eku fekau ‘oua e nguu! ‘oua e nguu! Matangi mo tahi mo ngaahi peau, ‘ae tevolo mo ‘ene konga kau, mamani mo Langi kotoa kuopau te nau ‘ilo ‘ae le’o ‘o honau Hau. ‘E nonga kotoa ‘o kapau teu lau, ‘oua e nguu! ‘oua e nguu!” Pea folofolaange ‘a Sisu “Koeha ‘oku pehee ai fau ho’omou loto si’i? Koeha ‘oku ‘ikai ai ha’amou tui? ‘Oku ngaue’aki ‘e Sione ‘ae fo’i lea kalisi ki he “loto si’i” he Tohi Fakaha ‘o ‘uhinga ki he “fo’i!” “Ka koe kau “fo’i” moe ta’e tui…….” (Fakaha 21:8). Koe lea ia na’e valoki’i’aki ‘e Sisu ‘ene kauako “Koeha ‘oku pehee fau ai ho’omou loto si’i pe koeha ‘oku mou fu’u fo’i pehee fau ai? He koe loto si’i moe fo’i kainga ‘oku ne fanau’i ‘ae ta’e tui. “Koe ha ‘oku ‘ikai ai ha’amou tui?” Na’e ‘ikai ke folofola atu ‘a Sisu pe koehaa e ‘uhinga ‘oku si’isi’i ai ho’omou tui? ‘Ikai ka koe matu’aki hala mo’oni moe tui.
 
 
7. Kainga koe angahala na’e mo’ua ai ‘ae kauako heni koe “loto si’i/ fo’i/ vaipalo” pea moe “ta’e tui.” Koe fehangahangai ‘oe loto si’i moe fo’i koe loto lahi/ malohi moe kataki lahi pea ko hono iku’anga koe “ikuna.” Ko ia ia te ne ikuna ‘e too mo’ona ‘ae ngaahi me’a ni pea teu nofo ko hono ‘Otua pea te ne nofo ko hoku foha” (Fakaha 21:7). Koe ha hono ‘uhinga kuo angahala ai ‘ae kauako he’enau feangai moe fu’u ‘Ahiohio ni? Ko hono ‘uhinga he na’e hoko ‘ae ‘ahiohio ke ne tatala ai ‘enau “muimui fo’i/ vaipalo mo ta’e tui ki honau taki mu’a ‘a Kalaisi. Koe ha hono ‘uhinga kainga ‘oku hoko ai ‘etau puputu’u koe angahala he talanoa ni? Ko hono ‘uhinga kainga he ‘oku tau fakahaa ‘etau ta’e falala ki hotau ‘Otua ‘oku ‘ikai ke ne mafeia ha me’a. Koe ‘eke koee ‘e he kauako he talanoa ni kia Sisu “‘Oku ‘ikai te ke toka’i?….
 
 
‘I he ‘Ipiseli ‘o 1 Pita 5:7 ‘oku ne tali lelei ‘ae fehu’i ni “‘O mou li atu aa hono kotoa ‘o ho’omou loto mo’ua ki he ‘Ene ‘Afio he ‘oku ne mamahi’i kimoutolu.” Kia Sisu ‘oku ne tokanga’i kinautolu he ‘ilonga ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae finangalo ‘ene Tamai ko ia pe ia hono fanga tokoua, Tuofafine mo ‘ene fa’ee. Kainga ki he fakahoha’a ni koe taimi pe kuo hoko mai ai kiate kitautolu ‘ae loto mavahe’ia moe puputu’u pea ‘oku tau lau leva ‘ae ‘Otua koe Loi ia pea ta’e mo’oni. ‘Oku tau fa’a fakahaa kakato ‘etau tui moe falalala kakato ki he ‘Eiki he faingamalie kae koe taimi ‘oku fa’a hoko mai ko ia ha fakaevaha pe faingata’a he fononga’anga pea ‘oku ‘ikai ke tau fa’a ngaue lelei’aki ‘ae tui ko ia. Na’a nau fiema’u ke faiange ‘e Sisu honau loto pea ‘i he taimi tatau na’e fiema’u kinautolu ‘e Sisu ke nau tui ange kiate ia. Taimi lahi ‘oku tau fiema’u ke fai mai ‘e Sisu hotau loto pea ‘i he taimi tatau na’e fiema’u foki kitautolu ‘e Sisu ke tau tui ange kiate ia.
 
 
 
Fakaakonaki
 
 
8. Koe fakaloto lahi ‘a Paula ki he kakai Loma “Ke tau vikiviki foki ‘i he’etau ngaahi mamahi he’etau ‘ilo ‘oku tupu ‘ae mamahi mei he kataki, pea mei he kataki ‘ae lava’i ‘oe ‘ahi’ahi pea mei he lava ‘oe ‘ahi’ahi ‘ae fakatu’amelie..” (Loma 5:3-4). Kainga ko ‘etau fa’a fetaulaki mo fekuki moe faingata’a moe ‘ahi’ahi ‘oku neako’i mo toe fakalotolahi’i kitautolu ke toe “malohiange ‘etau tui falala ki he ‘Eiki.” ‘Oku hoko ‘ae ‘ahi’ahi ko hono ue’i hotau konisenisi ke tau toe mata tokanga ange mo ‘ilo’iloange kei mama’o ki he faingata’a ‘e taha ‘oku ene hoko mai. Ko ha’atau hola mei he faingata’a ‘oku tau vaivai fu’u ke toe matatali ha toe taufa keheange. Koe lahiange ‘etau fekuki moe faingata’a ko ‘etau uhu’i mo’oni ia ‘ae ‘imisi ‘o Kalaisi ‘i he’etau mo’ui ‘o fou ‘i he tui. Koe Sisu koe SevanitiFalengaa mamahi pea maheni moe mamahi pea ‘e’ehi mei ai ‘ae kakai. Ka ko ‘etau lava’i hotau ngaahi ‘ahi’ahi ‘oku langilangi’ia ai ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘o hangee pe koe Langilangi’ia ‘ae Tamai he lava’i ‘e hono ‘Alo ‘ae faingata’a kotoa ‘oe mamani ‘o a’u ki he’ene pekia ma’a kitautolu he’ene talangofua. Kainga kapau leva ‘oku malava ‘e Sisu ‘o pule’i ‘a natula ‘i he kole ‘ae kauako pea ta ‘oku ne kei mafai foki ke pule’i mo ‘etau mo’ui ‘okapau te tau kole kiate ia. Same 34:4 “Na’aku ha’ao ki he ‘Eiki pea ne talia pea ne hamusi au mei he’eku ‘uu ilifia”
 
 
Fakama’opo’opo
 
 
9. Kau Kalisitiane ‘oku tau fa’a mo’ua nai he angahala ‘oe talanoa ni koe “loto si’i” moe “fo’i?” ‘Oku tau fa’a mo’ui puputu’u? Koe ‘Otua ‘oku fai ki ai ‘etau lotu koe ‘Otua ta’e fakangatangata hono me’a kotoa pea na’a mo ‘etau tu’u hake pea ta’utu hifo ‘io na’a moe ngaahi fakakaukau moe lea ‘oku tau ‘amanaki ke lea ‘aki kuo ne ‘osi toka mea’i hono kotoa. Ko ‘ene taumu’a pe ke ‘oua na’a ngoto ha folau lolotonga ia ‘oku ne ‘i vaka ke tokanga’i koe mo au ke tau tu’uta matu’u ki ‘Itaniti. “Ko ia ai pe ha peau ha taufa fu’u mamafa; ‘E ‘ikai ngoto ha folau ka ‘oku ne ‘i vaka” (Himi 443:10). Tau fakamatala ia mo ongoongo atu ia ki hotau ngaahi kaunga mo’ui ‘ae mo’oni moe lelei ‘oe tui falala ki he ‘Eiki he uhouhonga ‘oe faingata’a. Tau fakaafe’i ai kinautolu ke nau ha’u ‘o ‘ilo mo’oni koe ‘Otua ‘ofa ia, ‘oku ne tokanga ‘aupito ki he’etau mo’ui telia ‘ae fakaevaha ‘oe angahala na’a hoko ia ko ha peau ke ne fakangoto hotau fanga ki’i vaka. Kainga ‘oku ‘osi ‘afio’i pe ia ‘e he ‘Otua ‘etau faingata’a’ia pea ‘oku ne toe mafai pe foki ke lolomi ‘ae faingata’a ko ia ke ‘oua na’a toe nguu ka ‘oku kei fa’iteliha pe ‘a ‘Eiki pe te ne ‘aa ‘afee? “Kainga fiemalie neongo ‘e ‘ikai ke ‘aa ‘a Langi, ka ‘oku mea’i pe ‘ae to mai ‘ae faingata’a. ‘E! Ta tatali pe kitaua ‘oku ne ‘afio’i ‘oua ke hoko ‘ae houa pea ‘e fakahaofi.. “‘E! ‘Oua na’a tau loto si’i, ‘oku ‘i vaka pe. Ke fa’iteliha pe ‘ae ‘Eiki pe te ne ‘aa ‘afee.” Ka kuo si’i ni matangi ‘ikai ke heka peau; fu’u tafi tonga ‘a Langi kite fonua ‘i mata’u. Ta ne mo’oni ‘a Langi hono lelei ke ‘ukuma. Pau ki he kau matatali te nau a’usi fonua. Sila ki vai pea ‘uli ngaholo he kuo to mai ‘ae mu’i hakau…..‘Emeni!
 
‘Oku ou fakamalo atu ai pe ki ho’omou kei tuku taimi ki he’etau tepile moe Kosipeli Fakasapate….Fakamanatu atu ai pe ‘etau lau folofola, lotu lilo moe ‘aukai, lotu fakafamili….’Ofa ke mou ma’u kau laukonga ha uike monu monu’ia….’Oku ou ‘ofa lahi atu kiate kimoutolu hono kotoa pe…..
Kavauhi