Nofo ma'u 'iate au mo au 'iate koe

Malanga sapate 03/05/2015
 
Ngaahi Lesoni: Same 22:25-31; Ngaue 8:26-40; 1 Sione 4:7-21; Sione 15:1-8
Potu Folofola Sione 15: 5 ” Ko au pe koe vaine ko kimoutolu koe ngaahi va’a ko ia ‘oku nofo ma’u ‘iate au mo au ‘iate ia, ‘oku fua lahi ‘ae toko taha ko ia he ka mavae mo au ‘oku ‘ikai te mou fa’a fai ha me’a.”
 
Kaveinga: “Nofo ma’u ‘iate au mo au ‘iate koe”  
 
Himi 404/640/510…610
 
1. Koe fo’i “Ko au” ‘aki ‘eni hono 7 pea koe faka’osi ia hono ngaue’aki ‘e Sisu ‘ae ngaahi lea “Ko au” “I AM”  kuo hiki tohi ‘e Sione. Koe talanoa ‘eni ne hoko he po hono lavaki’i. Pea ‘oku matamata na’e tokanga ‘a Sisu ki he’ene kauako telia na’a nau li’aki mo hola vavale meiate ia ‘i hano puke ia ke fakapoongi. Pea ne fai ai ‘ae talanoa fakaloto lahi ni ‘o fekau’aki moe pau ke nofo ma’u he’ene ngaahi akonaki neongo te nau fehangahangai mo ha ngaahi tu’utamaki ‘o hangee ko ia na’a nau sio ai he po hono lavaki’i. Ko au pe koe vaine ko kimoutolu koe ngaahi va’a ko ia ‘oku nofo ma’u ‘iate au mo au ‘iate ia, ‘oku fua lahi ‘ae toko taha ko ia he ka mavae mo au ‘oku ‘ikai te mou fa’a fai ha me’a.”
 
2. Koe tefito’i lea ‘oku ne fakama’opo’opo ‘ae fakakaukau ‘oe fetauhi’aki moe fengaue’aki koe “nofo ma’u ‘iate ia.” Koe lea ni ‘oku ha tu’o 11 ‘ia Sione 15:1-11 (“hoko atu ia mei Sione 15:9). Koeha ‘ae ‘uhinga ‘oe “nofo ma’u ‘iate ia?” ‘Oku ‘uhinga ia kainga ke nofo ma’u pea mo tu’u ma’u ‘etau feohi moe Laumalie Ma’oni’oni pea ‘e toki ngaue mai leva hono ivi moe malohi ko ia ‘i he’etau mo’ui pea ko ia pe ‘ae tefito’i me’a ‘oku tau fua ‘afa’afaa ai (Sione 15:3). ‘Oku fakatonulea’i ‘e Dr. Molitoni he himi 571: 3 “‘Ofa pe ke tau ongo’i ‘i he taimi fulipe ‘ae fu’u mana koe feohi tupu mei he Laumalie, Mata’ia ‘ae ‘Otua ‘ilo ‘ene lea mai , sino taha he ‘ulu na feongo’i ai mo Langi.” Kainga ‘oku tau mate talangofua kihe ‘Eiki koe mahino kuopau ‘oku ne ongo’i ‘etau lotu pea ke tau mo’ui he kuo ‘osi fakamolemole’i ‘e ia ‘etau ngaahi angahala (Sione 15:9-10).
 
3. Ko e “‘ofa” leva ‘a Sisu, ‘oku ne ha’i ‘a e “va’a” kiate Ia ko e “vaine mo’onia” (v.9). Pea ko e ‘ofa ko ia, ‘oku hangē ko e ‘ofa ‘a e Tamai kia Sisu. He neongo aipē ‘e a’u ‘o hā mai ko e pau ke fou ‘i he kolosi ke mate tamate’i, ka ‘oku fufū ai ha hala fakatāpuaki ki he kakai kotoa pe. ‘Oku ‘ikai foki lava ‘e ha me’a ke ne fakamāvae ‘a e va’a, mo e ‘ofa ko ia, he na’a mo mate, ka he’ikai te ne lava ke tatala ‘a e ‘ofa ‘a e Tamai ki he ‘Alo. Seuke ko e ‘ofa ia kuo ‘ofa’i ‘aki ‘e Kalaisi ‘a e ngaahi “va’a”, pea ko e ‘ofa ia ‘oku ne loki kitautolu ke ‘oua na’a tau kei mo’ui ma’atautolu pe ka tau mo’ui ma’ana kuo ne pekia ma’atautolu, ‘o tau hoko ai ko hono kau fakafofonga ke fakaa’u atu ‘a e “tala ‘o e fakalelei”, ‘a ia kuo fai ‘e he “vaine mo’onia” ‘i he kolosi, ki he kakai kotoa pe (2 Kol.5:14-21).
 
 
4. Ka ko e fua ‘a e ngaahi “va’a”, ‘e a’usia ia ‘i he’ene nofoma’u ‘i he vaine pea mo e vaine ‘i he va’a (v.4). Kuo pau ke nofoma’u ‘a e va’a ‘i he vaine kae mahino ‘e lava ke fua lahi (v.5). Ka māvae ‘a e “va’a” mo e “vaine mo’onia” pea ‘e ‘ikai fa’a lava ha me’a. Pea ko e ngaahi “va’a” ‘oku ‘ikai te nau nofoma’u ‘i he “vaine mo’onia” ‘oku li’aki atu kinautolu pea ‘oku mae ‘a e ngaahi “va’a” pehē, ‘o fe’unga ‘aupito ke vela ngofua ‘i he afi (v.6). ‘Oku fakamanavahē ‘aupito ‘a e fakahinohino ko eni, he ‘oku mahino, ko e mo’ui ‘a e ngaahi “va’a” ‘oku fakatefito ‘i he’enau nofoma’u ‘i he “vaine mo’onia”. Ka ‘oka ‘ikai nofoma’u pea ‘oku li’aki atu ia ‘e he Tauhingoue, ke toki lī ki he afi. ‘Oku sio ‘a e “afi” ‘i he potu folofola ni, ki he afi ‘o Heli, he ko e iku’anga ia ‘o e fa’ahinga ‘oku māvae mo e “vaine mo’onia” (Fakh.20:14-15). Ka ko e nofoma’u ‘ia Sisu, mo Sisu ‘i he va’a, ‘e makatu’unga ia ‘i he nofoma’u ‘ene “ngaahi lea” ‘i he’ene kau ako. Ka ai ha taha ‘oku nofoma’u ‘i he “ngaahi lea” ‘a Sisu, pea ‘oku nofoma’u ‘a e ngaahi lea ‘a Sisu ‘i he’ene mo’ui; ko ha toko taha leva ia ‘e fua lahi, ‘o ‘asi ‘i he makatu’unga he’ene mo’ui ‘a hono ngaohia ke mo’ui ha tokolahi.
 
5. Koe mo’ui fetauhi’aki ‘ae va’a moe sino ‘oku fakanatula pe ia ke hoko ma’u pe ka ‘oku ‘omi ‘e Sisu ‘ae fo’i natula totonu ko ia ke fakafotunga mai’aki ‘ae to’onga mo’ui totonu ‘ae Kalisitiane. ‘Oku ‘ikai koha feinga tau fakalaumalie mo ha pole faingofua ‘eni kainga he kuopau ke fu’u fiema’u ha lotu lahi, kataki lahi ki ai, mo’ui feilaulau pea anga vaivai, fa’a ‘aukai mo fakakaukau loto ki he’ene Folofola pea toki fakatekiteki’aki ‘ae pau ke muimui mo fakakainga foki mo ‘ete mo’ui ke oo fakataha moe me’a ‘oku te lea’aki. Koe ‘aho ‘etau tukupaa ke tauhi ke matauhi ‘ae fo’i fekau’aki ko ia moe ‘Otua pea ‘oku molia atu ai pe ‘ae ngaahi u’a ki he mo’ui angahala meiate kitautolu kau Kalisitiane.
 
6. Koe tauhi ngoue vaine koe tokotaha ia ‘oku ‘o’ona ‘ae mafai kakato ke tokanga ki he fu’u vaine pea koe ‘uhinga ia ‘ae pehee ‘e Sisu koe ngaue totonu ia ‘oku fai mai ‘e he’ene Tamai. Ko ia ‘oku ne fai ‘a hono ‘auhani ke toe ‘a’asili ai ‘ene fua lahi. Ka ‘oku mou fakatokanga’i kainga ‘oku kei ‘i ai pe moe ngaahi va’a ia ‘oku ta’efua neongo hono ‘auhani ke fua.
 
7. Ko e founga ‘auhani ‘ae Tauhi ngoue ‘oku ua. Koe ‘uluaki ‘oku ne tu’usi ‘ae ngaahi va’a ‘oku mate mo popo ke ‘oua na’a toe mafola mai ha ‘inisekite mei ai. Ko hono ua leva ‘oku ne toe tu’usi pe foki moe ngaahi va’a ‘oku kei mo’ui ke foki kotoa mai ‘ae ivi ko ia ke toe faka’sili’i ‘ae fua ‘afa’afa ‘ae fu’u vaine. Pea ‘oku a’u pe ki hono tutu’u kotoa ‘e he tauhi ngoue ‘ae ngaahi va’a he ofi ki hono taimi utu ta’u ke ma’u ai pe ‘e he fua ha kakano fe’unga mo lelei ki he maketi. Koe lea “‘auhani” heni ko hono fakalea ia ‘e taha ‘ae ‘ofa tokanga mai ‘ae Tauhi ngoue”… Kainga ‘oku pe he pe foki moe ‘Otua ‘oku ne fiema’u pe ‘ae lahi taha kae fe’unga mo taau (quantity and quality) ma’a hono Pule’anga. Nofo ma’u ‘iate au mo au ‘iate koe.
 
8. Koe konga mahu’inga taha he tauhi ‘oe ngoue’anga vaine ko hono “‘auhani.” ‘I he tu’unga pelepelengesi ko ia na’e fiema’u ‘aupito kiate kinautolu ‘oku nau fai ‘ae ‘auhani ke ako’i makehe telia ‘ae mo’ui ‘ae fu’u vaine. Taimi ‘e taha ‘oku a’u ki he ta’u nai ‘e 2 ki he 3 ‘a hono ako’i makehe kinautolu ke malava ke nau ‘ilo fakapapau ‘ae “feitu’u totonu ke tu’usi mei ai,” pea moe ha ‘ae “lahi taha ‘oe va’a ‘oku tu’usi,” pea moe “ha ‘ae fa’ahinga founga ‘e fai ‘aki e tu’usi ki he va’a ko ia.” ‘Oku tui ‘ae fakahoha’a malanga ni koe mate nguunguu ko ia ‘etau ngaahi polokalama fakalaumalie ‘oku tupu ia meitaimi hala, feitu’u hala, toko taha hala moe founga hala na’e fai ‘aki hono ‘auhani ‘o ha ki’i ngoue’anga vaine (siasi) ‘ae ‘Otua ha feitu’u. Pea ‘ikai ngata ai ka ko hono ta’e teuteu’i lelei ‘ae kau ngaue ki he ngoue’anga vaine ke matu’aki fe’unga mo taau ki he natula pelepelengesi ‘oe fu’u vaine ‘iate ia pe.
 
9. Koe fakamaau totonu ‘ae ‘Otua ‘oku ne ‘omi kiate kitautolu ‘oku tui mo ‘ofa kiate ia ko ‘ene tuku tau’ataina pe ke tau fili (inform choice!) pe koehaa ‘ae founga ‘oku tau fili ke tau fononga mo mo’ui ai. Ka koe’uhii ko hono ‘ofa’i kitautolu ‘e he ‘Otua ‘oku ‘ikai ai ke ne tukunoa’i kitautolu ha taimi ka ‘oku ne ‘auhani ‘etau mo’ui ke faka’a’asili ‘etau ‘ofa kiate ia pea ke tau fua ‘afa’afa foki pea ‘i he’etau fua ko ia ‘oku tau fakalangilangi’i’aki ia ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku langilangi’ia ‘ae ‘Otua he’etau fai ‘ae fakamolemole he koe ‘Otua ia ‘oe fakamolemole, he’etau ‘ofa’i hotau ngaahi fili he na’a ne kole ke fakamolemole’i ‘a mamani he kolosi, he’etau ‘ofa ki he masiva he na’e ‘alo’i ia he tukunga ‘oe masiva ka koe ‘ai’anga kai ‘oe manu. Kainga kapau na’e lava ‘ae ngaahi va’a kuo ‘auhani ‘e he tauhi ke lea mai fuoloa ‘ene talamai ‘oku mamahi pea langa ‘io ‘oku kataki’i ngata’a hono ‘ofa’i ha taha ‘oku fehi’a mai. Kainga neongo kotoa ‘eni ka ‘oku nau lau kotoa pe ia koe koto fakakoloa he ‘oku nau ‘ilo’ilo pau koe founga pe ia te nau fua ‘afa’afa ai… “Na’a ne tuku keu mamahi na’a ne ki’i kinisi nai koe ‘ofa kuo lahi ‘ofa fakaetamai…te ne fufu au hono ‘aofinima..”
 
10. Kainga ko hotau ‘auhani ‘e he ‘Otua ‘oku ‘ikai ko hano tafa fakalaumalie kitautolu ke to’o ‘ae ‘uli moe kovi he’etau mo’ui. Ka ko hono to’o atu ‘ae lelei na’a tau lau koe lelei ia ka ke fetongi mai’aki ‘ae “lelei” ‘oku pehee ‘e he tauhi ngoue koe “lelei ia” he ko hono fiefia ‘oku ta’engata ia. ‘Io ‘oku langa pea uhu mo’oni pe ‘etau hoko koha kalisitiane mo’oni he natula ia ke fehangahangi ia moe angi hotau kakano. ‘Oku ‘ikai ko ha ‘ulungaanga ‘oku manakoa ka kuopau ke tau fiema’u faka’aho ia koe’uhii pe koe hala fononga pe ia te tau hoko ai ‘o fua lelei…(Yes, pruning hurts, but it also helps. We may not enjoy it, but we need it)
 
11. ‘Oku anga fefe hono ‘auhani kitautolu ‘e he ‘Otua? Taimi ‘e taha ‘oku ne valokia mamafa kitautolu (Sione 15:2; Sione 13:10. ‘Efeso 5:26-27.) Taimi ‘e taha ‘oku ne kinisi kitautolu (Hepelu 12:1-11). Ka koe taimi ‘oku langa lahi taha ai ko hono hanga ‘e he ‘Otua ‘o to’o faka’aufuli ha angahala na’e tu’u ki ai ‘ae u’a hotau kakano. Kainga tau vakaiange aa ki he ‘afio’i lelei pe ‘e he ‘Otua ia ‘ene ngaue ‘auhani ‘oku ne fai kiate kitautolu. Kainga koelahiange ‘etau nofo ma’u ki he ‘Eiki koe to’uluange ia ‘ae fua ‘oku ha atu meiate kitautolu. Koe loloange kainga ‘etau nofo ma’u ki he ‘Eiki koe loloange ai pe mo hono ‘auhani kiatautolu ke tau toe ma’u ha fua ‘oku lahiange pea mo taau foki (…Father has to prune us so that the quality keeps up with the quantity).
 
12. Kainga ke tau Manatu kotoa pe ‘oku ‘ikai malava ‘e ha va’a ia ke ne toe kai pe hono fua koe ngaue ko ia koe me’a ia ‘a ha kakai kehe. Na’e ‘ikai kainga ko ‘etau fua lelei ke tau toe ma’u pe ia ‘e kitautolu ‘ikai! Ka na’e ‘omi ‘ae lelei ko ia ke ‘inasi ai ha taha kehe.  Ko kitautolu ia ‘ae kakai ke tauFafanga ‘ae kakai kehe ‘aki ‘etau lea mo ‘etau to’onga mo’ui lelei ko ia ‘io “…Koe ngutu ‘oe faitotonu ‘oku ‘aonga ki he toko lahi….” (Palovepi 10:21). ‘Oku lahi pe ‘ae ngaahi fua ‘oe Laumalie ‘oku lea ki ai ‘ae Tohitapu. ‘Oku tau fua ‘i ha’atau fakaafe’i ha taha ma’ae ‘Eiki (Loma 1:13). ‘Oku tau kau foki he utu ta’u (Sione 4:35-38). ‘Oku tau fua koe haohaoa pea iku ki he mo’ui ta’engata (Loma 15:28). Ko ‘etau to’onga mo’ui totonu mo taau ki hotau kaunga mo’ui koe fakamatala mahino mo mo’oni ia ‘o Kalaisi (Kaletia 5:22-23). Kainga koe fua ‘eni ‘oe loungutu ‘oe kakai kuo huhu’i ‘e he ‘Otua koe‘atu ma’u pe ‘ae feilaulau ‘oe fakafeta’i (Hepelu 13:15).
 
13. Ka ko e nofoma’u ‘i he ‘ofa ‘a Sisu ‘e makatu’unga ia ‘i he tauhi ‘ene ngaahi tu’utu’uni (v.10). He kuo ‘ikai te tau kei sio kiate Ia, koe’uhi foki he kuo ne hā’ele hake ki he to’omata’u ‘o e Tamai. Ka ko e fakahā’anga leva ia ‘o ‘ofa ‘a e “va’a” ki he ‘Eiki, ko e pau ke ne tauhi ‘ene folofola. Ko ‘ene folofola ia, ‘oku ne fakahā mai ai ‘a e lahi ‘o ‘ene ‘ofa ‘a’ana kiate kitautolu; ‘akitautolu ko eni na’e ‘ikai te tau mātā tonu ‘a ‘ene ‘i heni ‘o fai hotau huhu’i. Ko e toki me’a mahu’inga mo’oni ia ke tauhi’aki e nofoma’u ‘a e “va’a”, ‘i he “vaine mo’onia”, ‘oka hili ‘a ‘ene hā’ele hake ki he Langi; ko e mātu’aki tauhi ‘ene ngaahi tu’utu’uni – ‘a ‘ene folofola. Pea ko e fatongia mahu’inga ia ‘oku ‘ange ‘e Sisu ki he Tohitapu ‘i he Siasi, neongo nai kuo hiki mei ai ha tokolahi ‘o e kakai lotu ‘o onopooni. Ka ko e ‘ofa ‘a e ‘Otua kuo fai ma’atautolu ‘ia Kalaisi, ‘e ‘ikai te tau toe ‘ilo mo’oni ki ai, ka ‘i hono fakamatala kiate kitautolu ‘a e ‘ofa ko iā, ‘e he Tohitapu.
 
 (Ma’a kimautolu ‘oku fakamee ‘ae fanau…kataki toki fakalahi atu pe ‘eni……Koe ‘aho ‘eni ‘oku ha fua ai ‘ae si’i tou’anga ‘ae kau failautohi fakasapate. Koe ngaue foki ia ‘ae kau failautohi fakasapate ko hono taki mamata pe fakataukei’i ‘etau fanau ki he fu’u vaine ko Sisu Kalaisi. ‘Oku nau hoko koe nghaahi va’a mo’ui pea fua he ‘oku ‘ilo ‘Otua ai ‘etau fanau. Pea ki he’etau fanau ‘oku nau ma’u ha ngaahi lesoni pe ngaahi veesi folofola ‘oku ne lalanga ‘enau feohi mo Sisu Kalaisi he ivi ngaue mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Pea koe ‘aho ni ‘oku faka’ali’ali atu ai ‘e he’etau fanau ‘ae ngaahi fua ‘oe nofo ma’u ‘i he ‘Eiki.)
 
Fakama’opo’opo
 
Nofo ma’u ‘iate au mo au ‘iate koe! Ko e hā leva ai ha tu’unga ke u fehi’a ai ki he ngaahi kaume’a ‘o e ‘Eiki, ‘a e ngaahi va’a kuo ne ‘ai ko e konga ‘o’ona, ‘aki ‘enau tui ki hono ta’ata’a. Ko e makatu’unga ‘o e fe’ofa’aki fakalotu, ko e ‘ofa tu’unga’a na’e fai mai ‘e Sisu kiate kitautolu. Ko e ‘ofa tu’unga’a tatau ‘oku taau ke fai ‘e he taha ki he taha, ‘okapauā kuo tau hoko ko e ngaahi “va’a” ‘o e vainemo’onia. Kuo pau ‘e ‘ikai te u tali ke toki failelei mai ha taha kau toki ‘ofa ki ai. He na’e ‘ikai pehē hoku ofeina ‘e Sisu. ‘Oku mahino ange hono ‘ai ‘e Paula ‘a e me’a ni: “Lolotonga pe ‘etau kei angahala, kuo pekia ‘a Sisu ma’atautolu” (Lom.5:8). Ko e ‘ofa ia ‘oku taau ke makatu’unga mei ai ‘a ‘etau fakātaki’aki mo e fefakamolemole’aki, he anga ‘etau nofo fakafāmili, mo fakasiasi pea a’u aipē ki he fakafonua – ke tau fe’ofa’aki tu’unga pe ‘o hangē foki ko hono ‘ofeina kitautolu tu’unga’a pe, ‘e he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi… Pea kapau te tau tauhi ‘ene tu’utu’uni ko ia, te tau nofoma’u ai ko hono ngaahi kaume’a….‘Emeni
 
Kavauhi