Malanga “Aho ‘oe Penitekosi”

Malanga “Aho ‘oe Penitekosi”

Sapate 8/06/2014

Ngaahi lesoni: Same 104:24-34,35e; Ngaue 2:1-21; Loma 8:14-17; Sione 14:8-17, 25-27

Himi: 404/447/448

Potu Folofola Ngaue 2:4 “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” 

Kaveinga: “Ha’u, Laumalie, ha’u!”

Talateu

1. ‘Oku hoko atu heni ‘a Luke mei he’ene hiki tohi ‘ae hisitolia ‘oe tupu moe mo’ui ‘a Sisu ki hono toe fakama’opo’opo mai ‘ae hisitolia ‘oe mo’ui moe tutupu ‘ae mu’aki Siasi. ‘Oku fakama’opo’opo atu ‘e he Tohi Nague ha ngaahi hokonga fakatalanoa na’e fua kamata’i mo fakalanga mai mei he Kosipeli ‘i hono hiki tohi ‘e Luke kae tautautefito ki he hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi. ’Oku matamata ‘oku feinga ‘a Luke heni ke tau fakatokanga’i ‘ae hokanga ‘oe Laumalie na’e ‘ia Sisu pea mo ‘eni na’e hoko mai he loki ‘i ‘olunga. Kia Luke koe Laumalie tatau pe na’a ne fakamalohi’i ‘a Sisu ke malanga’i’aki ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua koe Laumalie ai tatau ai pe ko ia na’e toe hoko mai he ‘aho ‘oe Penitekosi ke fakaivia mo fekau’i’aki ‘ene kauako ke nau hoko atu ‘a hono malanga’i ‘oe Pule’anga ‘oe ‘Otua (Ngaue 1:8). “Pea

 fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”  ko ia foki ‘etau veesi malanga.

Koe vete ‘oe potu tohi

Koe fakakaukau ‘oe lea Penitekosi

2. Koe katoanga ‘ae Siu na’e makatu’unga ia he Lao na’e hiki tohi (fekau ‘e 10) ka ‘oku tau katonga’i ia he ‘aho ni ‘aki ‘ae “tataki moe fakahinohino ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku toe fakama’ala’ala ‘ae fakakaukau ni ‘e Paula “…’a ia foki na’e ne ngaohi kimautolu ke fe’unga mo homau lakanga koe kau talafekau ‘oe Fuakava fo’ou ‘o ‘ikai ‘o ha tohi, ka ‘o ha Laumalie. He ‘oku nofo ‘ae tohi ke tamate ka ‘oku nofo ‘ae Laumalie ke fakamo’ui” (2 Kolinito 3:6).

3. Koe lea Penitekosi ‘oku ‘uhinga pe ia ko hono nimangofulu ia ‘oe ‘aho (“Pentecoste,” or “fiftieth day.”). Koe katoanga ni foki na’e ‘iloa koe katoanga ‘oe “Penitekosi”” Feast of Pentecost” (Teutalonome 16:9-12; Levitiko 23:9-14). Ko hono katoanga’i ia ‘ae utu ta’u moe fua ‘oe kelekele pea koe Tohi Lute na’e lau lolotonga ‘ae ‘aho katoanga ni. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘ae katoanga ni koe katoanga “lau uike” ‘a ia koe uike ia ‘e 7 pe koe ‘aho fakakatoa ia ‘e 49 hili ‘ae katoanga Tapu levani pea ko hono ‘aho hoko leva ‘a ia koe nimangofulu ia ‘oe ‘aho (50) koe Penitekosi Fakafuakava motu’a ia. Hili ha ‘aho ‘e nima ngofulu (50th) ‘o ‘enau fononga mei ‘Isipite pea na’e hifo ai kiate kinautolu ‘ae “fekau ‘e hongofulu” he mo’unga sainai. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘eni ki he Siu koe fakamanatu ‘oe hifoaki ‘ae Tohi Lao (10) (shimchath torah, or “Joy of the Law.”). Koe Penitekosi

 fakafuakava fo’ou ‘oku tau fakamanatu ia ‘i he ‘aho hono nimangofulu (50th ) hili ‘ae Toetu’u ‘ae ‘Eiki pea koe ‘aho tatau ai pe ia na’e hifo ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hotau Taukapo moe fetongi ‘o Kalaisi. Ki he ‘Isileli koe hili ‘ae ‘aho ‘e 50 mei he Fakatau’ataina mei he popula pea hifo ‘ae fekau na’e hiki tohi ‘e 10 ka ki he kauako koe hili ‘eni ‘ae ‘aho hono 50 ‘o ‘ene Toetu’u mei he pekia ko hotau veteange mei he popula ki he angahala kuo hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Ko ha “Lao fo’ou pea ‘oku ‘ikai ke hiki tohi” ia hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘e tau veesi malanga… “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” 

4. Koe kakato ‘eni ‘oe ‘aho ‘e 10 mei he “ha’ele hake” (Ngaue 1:3) pea mo ‘enau nofo ‘o tatali ki he me’a ‘ofa koe hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku ‘ikai foki ko ha sola ‘ae kauako ia ki he ma’u ‘oe Laumalie Ma’oni’oni lolotonga ‘enau feohi mo Sisu he ta’u ‘e 3 malo ‘ene ngaue (Luke 10:1-20). Koe lau honau toko lahi koe toko 120 (Ngaue 1:15). Koe loki na’a nau tefua matamata koe loki tatau pe ia na’e fai ki ai ‘enau ‘ohomohe faka’osi (Ngaue 1:13). Ko ‘enau ngaue na’e fai koe “lotu” pe mo tatali ai. Ka ‘oku makehe ‘ae hoko mai ko ia ‘ae Laumalie he ‘aho ‘oe Penitekosi he ‘oku hoko mai ia koe fetongi ‘oe Sisu na’a nau maheni mo ia (Sione 14:15-18). ‘I he taimi na’a nau kei kau fakataha ai mo Sisu ‘i Kaleli he’ikai toe ‘i Siutea ia pe ko Nasaleti he’ikai toe ‘i ha potuange ia. Ka koe hoko mai ko ‘eni ‘a hono fetongi (“lahiange /comforter.”)…ke

 “’ihe feitu’u kotoa pe…ki he kakai kotoa pe…’i he taimi kotoa pe.” ‘Oku ma’u faingamalie tatau leva ai ‘ae mamani ke ‘inasi he ngaahi tala’ofa kotoa pe moe fakalotolahi kotoa pe ke ma’u ‘ae pule’anga ‘oe ‘Otua. Ki he kauako ko ‘enau ma’u ‘eni ‘ae “Kovinanite fo’ou” ‘aki hono “ta’ata’a” (Sione 20:19-23; Ngaue 1:4-5). “Ko ‘eni ia na’e folofola’aki ‘e he palofita ko Sioeli “’Oku me’a mai ‘ae ‘Otua pea ‘e hoko ‘o pehee ‘i he kuonga  fakamui, te u lilinga ha me’a mei hoku Laumalie ki he kakano kotoa pe, pea ‘e toki fai palofisai ‘a homou ngaahi foha mo homou ngaahi ‘ofefine….” (Sioeli 2:28-29; Ngaue 2:16-18). Koe hifo ko ‘eni ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hano fakakakato ia ‘ae Palofisai ‘ae Palofita ko Sioeli. Ka ‘oku tau lolotonga fononga’ia he vaa’i taimi ‘oe tatali ki hono fakakakato ‘ae ngaahi palofisai ki he ‘aho ‘oe ‘Eiki.

Founga hono ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni

5. Talamai na’e “…mumuhu hangee ha fu’u tu’oni matangi ne to mai pea na’e fa’ofale ‘i he loki na’a nau nofo ai…” Koe matangi ko ‘eni koe taipe foki ia ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ‘ikai fai ha “sio” ki ai ka koe “’ongo’i” pe he taimi kotoa pe. Koe ongo ko ia na’e hoko fakataha mai ia mo ha “’imisi” hangee ha “’elelo hangee ha afi.” Koeha ‘ae fakakaukau ‘oe ‘imisi ni? Matamata koe “‘elelo afi” koe fakakaukau ia ‘oe “lea’aki/ talaki pe fetu’ututaki/ speech and Communication” ‘ae “Ongoongo lelei.” Koe “afi/ fire” koe fakakaukau ia ‘oe “hono tomu’a fakama’a ‘e he ‘Otua ‘ae loto…to’o ‘ae ngaoha’a…kae hangamalie ‘ae loto ke tali ‘ae ongoongo lelei. Na’e hangee koe hoko mai ‘ae afi he mo’unga sainai pea moe hoko mai ‘ae afi ki he kauako he loki ‘i ‘olunga ‘oku pehee ‘ae pau ke nofo’ia ‘e he Lauamalie Ma’oni’oni ‘ae

 mo’ui ‘ae kakai ‘oku tui pikitai kiate ia. ‘Io “Pea na’e ha kiate kinautolu ha ‘elelo hangee ha afi, ‘o mavahevahe, ‘o nofo hifo kiate kiate kinautolu taki taha.”…“Pea fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…” Koe lea “fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa…” koe fakakaukau ia ‘oe “Papitaiso afi” (Ngaue 1:5; 11:16). Ko ‘eni ia hono fakakakato ‘ae “papitaiso afi” na’e malanga’aki ‘e Sione Papitaiso. Koe lea “…nofo hifo kiate kinautolu taki taha…” koe fakakaukau ia ‘oe “ma’u laumalie ma’oni’oni” (Ngaue 10:47). Ko e “papitaiso afi” moe “ma’u/ ongo’i ‘oe ivi ngaue mai ‘ae laumalie ma’oni’oni” koe fakamatala kakato ia hono tali ‘e he mo’ui ‘a ha taha ‘ae me’a ‘ofa koe “Laumalie Ma’oni’oni.”

Koe ‘imisi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni koe ‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe

6. ‘Oku hulu’i mei he fakakaukau ‘oe “‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe” ‘ae fo’i uho ‘oe fetongi tu’unga ko ia ‘a Sisu moe Laumalie Ma’oni’oni. Kapau foki na’e ‘ikai ha ha’ele hake koe me’a mahino ‘ae ‘ikai hoko mai ha Laumalie pea ‘oku kei fakangatangata ni pe ‘ae fakamo’ui ma’ae Siu ‘o ‘ikai ha toe faingamalie ma’a mamani. Ka koe mavahevahe ‘ae ‘elelo koe fakakaukau ia ‘oe pau ke ‘inasi ‘ae taha kotoa pe ‘i he mamani he me’a ‘ofa ‘oe Laumalie Ma’oni’oni. Ko ‘enau lea he ngaahi lea kehe koe fakakaukau ia ‘oe malava noa ‘e he ivi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ke faka‘inasi ha fa’ahinga kakai ‘o tatau ai pe. ‘Oku hanga ‘e he ivi moe mafai ko ia ‘oe ma’u Laumalie Ma’oni’oni ‘o fakavela’i mo fakamafana’i makehe hotau loto pea ‘oku faitu’utu’u ni ‘ae fa’ahinga mafana ko ia ke tau fakahaa mo vekeveke ke fakamatala ki hotau ngaahi kaunga

 mo’ui ‘aki ‘etau ngaahi to’onga mo’ui ‘ae mo’oni kuo nofo’ia kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. Koe lao fo’ou ia moe mo’ui fo’ou he koe mo’ui kuo fakaongoongo ki he tataki ‘ae Laumalie. Na’e hoko mai ‘ae afi ke ne “fakama’a” mo “fakalotolahi’i” kinautolu ke ‘oua te nau teteki hono “malanga’i” ‘ae Kosipeli fakamo’ui ‘ae ‘Otua.

Koe ngaue mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…

7. Koe papitaiso/Baptism ko hono fakamatala ia ‘oe ngaue ‘ae laumalie ma’oni’oni he mo’ui moe loto ‘o ha kakai (Ngaue 11:15-16; Loma 6:3; 1 Kolinito 12:13; Loma 6:3). Koha kakai leva ‘oku ngaue mo mo’ui ai ‘ae laumalie Ma’oni’oni ko hono totonu ke haa ma’u pe ‘i he’ene to’onga mo’ui ‘ae ‘imisi ‘oe ma’u laumalie Ma’oni’oni ‘i he lea, ngaue moe fakakaukau. Koe Penitekosi koe ivi ngaue ke ne fakafaingamalie’i ‘ae kakai ke nau tui ki he fakamo’ui ‘ia Sisu Kalaisi he ‘oku ‘ikai ha taha ‘e ma’u ‘a Kalaisi ta’e te ne tomu’a ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…. “Ka ‘okapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku ‘ikai te ne ma’u ‘ae Laumalie ‘o Kalaisi ‘oku ‘ikai ‘o’ona ‘ae toko taha ko ia” (Loma 8:9) ‘Oku lea ki ai ‘a Paula “He ‘ilonga ‘a kinautolu ‘oku takiekina ‘ehe Laumalie ‘oe ‘Otua ko kinautolu ia ‘ae ngaahi foha ‘oe ‘Otua. He tala’ehai na’a mou

 ma’u ha laumalie anga popula, ke mou foki ai ki he manavahe; ka na’a mou ma’u ‘ae laumalie anga-fakatama-ohi pea ‘i he’etau ‘iate ia ‘oku tau kalanga ‘apaa Tamai” (Loma 8:14-15). ‘Oku ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ki hono “fakatahataha’i ‘ae kakai tui (communion of faith) kia Kalaisi Sisu (‘Efeso 2:19-22) pea mo ‘ene ngaue ki he ‘o fakataumu’a pe ki he lelei ‘o ha kakai (1Kolinito 12:11; ‘Efeso 4:4). “’Oku ‘ikai ai ha Siu pe ha Kalisi, ‘oku ‘ikai ai ha popula pe ha tau’ataina, ‘oku ‘ikai ai ke tangata pe fefine he ko kimoutolu katokatoa koe toko taha tofu pe ‘ia Sisu Kalaisi.” (Kaletia 3:28).

Koe mafai moe ivi ngaue ‘oe Laumalie Ma’oni’oni

8. Ko ia ‘oku vaivai ke malohi noa “Ka ka hanga ‘a Pita ‘o ne tu’u hake moe toko hongofulu ma taha ‘o ne ofo’aki ‘ene lea ‘o malanga kiate kinautolu. Koe ngaahi me’a kotoa pe kuo fakamo’oni ki ai ‘ae Tohitapu ma’ae kakai tui ‘e kuopau ke hoko ia. ‘Oku hoko mai koe “Taukapo” (Sione 14:)…moe “tataki ki he mo’oni kotoa pe” (Sione 16:13)…te ne “ako kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia ‘ae lea ‘oku totonu ke fai” (Luke 12:13)…te ne “fakahaa’i” (Ngaue 10:19)….te ne hoko koe “fakamo’oni” (Ngaue 1:8)… te ne “fakamanatu kiate kimoutolu ‘ae me’a kotoa pe (Sione 14:26)…te ne “hakeaki’i fakataha mo Kalaisi…” (Loma 8:11)…te ne “lea o’o” ki mamani ‘i he angahala moe ma’oni’oni..” (Sione 16:8). Kainga talu mei ‘aho ne hoko ai ‘ae Penitekosi moe ‘ikai toe nofo tatali ha kakai ki he ‘aho ‘e hoko mai ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku anga fefe kainga ‘ae

 ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke liliu hotau loto? ‘Ia Sione 14:12-14 “Ko au ee ko au ee ‘oku ou tala atu, ko ia ‘oku tui pikitai kiate au koe ngaahi ngaue ‘oku ou fai ‘e fai ‘e he tokotaha ko ia foki; ‘io te ne fai ‘ae ngaahi me’a ‘oku hulu atu ‘i he ngaahi me’a ni; koe’uhii ko ‘eku ‘alu ki he Tamai. Pea ‘iloange ha me’a te mou kole ‘i hoku hingoa, te u fai ia koe’uhii ke fakalanga’ilang’i ‘ae Tamai ‘i he ‘Alo. Neongo pe koeha ha me’a te mou kole meiate au ‘i hoku hingoa te u fai ia.” ‘Oku toe fakamanatua atu kuo ‘osi hoko mai ‘ae ‘aho ia ko ia. Koe toe pe me’a ‘e taha ke ke loto lelei ke ke ma’u ‘ae me’a’ofa ko ia koe “ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa.”

9. Kainga tau feinga ke tau ‘ilo mo fakatokanga’i ‘ae “Laumalie Ma’oni’oni” pea ke tau ‘ilo mo maheni mo e ‘uhinga na’a ne hoko mai ai ki hotau mamani ke ne fakamatala’i mo fakahaa’i kiate kitautolu ‘ae ngaahi monu’ia moe ngaahi tapuaki kotoa pe ‘oku fou mo ma’u meia Kalaisi. Pea ke ne tatala foki mo faka’ilo kiate kitautolu hono ‘ulungaanga mei he maama ‘oe Kosipeli ‘o Sisu Kalaisi koe’uhii ke fenanapasi hono ‘uhinga moe ongo hotau loto pea ‘oku tau ‘omi ia ‘o fakatoka he mo’oni hotau loto ko ‘etau koloa ta’engata ia. (“If our works avail naught, and the Holy Spirit alone must accomplish our salvation, then why burden ourselves with works and laws?”) Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne mahulu atu he ngaahi lao moe ngaahi tu’utu’uni ‘ae tangata. ‘Oku hanga ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ia ‘o ako’i ‘ae taha kotoa pe mo fakalea’i kinautolu ‘o fakatatau pe ki

 hono fakalea’i ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. (…We shouldn’t have to explain away Scripture; it says what it means and means what it says!)

Fakaakonaki

10. Koe mo’oni fakahisitolia ‘oe me’a na’e mamata ki ai ‘ae kauako mo kinautolu na’e fakataha he loki ‘i ‘olunga pea tanaki atu ki ai mo hono malanga’i ‘e Pita ki he fu’u kakai ni ‘ae ‘uhinga ‘oe hoko mai ‘ae me’a ni pea ‘oku ou fokotu’u atu koe koe fakataataa mahino ia ‘oe fa’unga lotu ‘oku tau fai. Koe tomu’a ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea tau toki malanga’i atu ‘ae Ongoongo lelei ‘o Sisu Kalaisi. Kainga na’e ui kitautolu ki mamani ‘e he ‘Otua ‘i he ngaahi taumu’a moe ngaahi mafai kehekehe hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Paula “Pea ko ‘eni ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi kelesi ka ‘oku taha ai pe ‘ae laumalie; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi lakanga ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Eiki; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi ngaue ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Otua ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae ngaue kotoa pe ‘i he kakai kotoa pe” (1 Kolinito 12:4-6).

11. Kainga ‘oku o’i kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ke tau nofo mateuteu ma’u pe ki he fokifaa ‘ae taimi ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku ‘ikai mo ha toe mateuteu ‘e huluange ngata pe ‘i ha’ate “tali mo’oni ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi” ki he’etau mo’ui pea hoko ‘ae Laumalie Ma’oni’oni koe fakahinohino lao ki hotau hala ki he mo’ui ta’engata. Koe ‘uhinga ia kainga ‘oku tau kei nofo tatali ai he loki ‘i ‘olunga kae ‘oleva ke ne hoko mai ke fakamaau ki mamani. ‘Oku tau lotu mo lotu kae ‘oleva kuo tau mamata ki he ngaahi ‘u’ulu mo ha ngaahi afi fakama’a ‘oku ne hoko mai ‘o nofo’ia ‘ae mo’ui ‘oe taha kotoa pe pea ke tau ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa… ‘Eiki Liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki he poto kae faingofua pe keu talia ke fai ho finangalo ia.

Fakama’opo’opo

12. Talu ‘ae hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi pea mo ‘ene hoko koe me’a sivi taau taha ia ke ‘ilo’aki ‘ae Siasi ‘oku taku koe ngaahi Siasi Fakakalisitiane. He ‘oku ne ofongi, lulu’i mo fakangangana pea tanu ‘ae ngaahi me’a kotoa pe ‘oku ‘ikai fe’unga ia moe ‘imisi ‘o ha Siasi pe koha kakai kuo nau ma’u Laumalie Ma’oni’oni. Koe ngaue ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne liliu ‘etau mo’ui ni ke alaaanga moe nofo he mo’ui fakalangi. ‘Io kainga ka ‘i ai ha mo’ui kuo fa’ofale ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kuopau pe ia ke liliu ‘io kuopau pe ke mole ‘ae ngaahi me’a ‘o ono’aho uee kuo tau hoko kotoa ‘o fo’ou ‘ia Sisu Kalaisi…’E Laumalie tali mai ‘ae lotu ‘oku ‘atu. Ha’ele mo ho mafimafi, “Ha’u, Laumalie, Ha’u”….’Emeni!

(..kataki kae fakamoleki ha’o ki’i taimi ke lau ‘ae ngaahi talanoa ni he’e tokoni ‘aupito ia ke fakamaama ‘ae fakakaukau ni…Hangee ko ia koe talanoa ‘oku ha ‘ia Luke 1:35; Luke 3:16; Luke 3:22; Luke 4:1; Luke 10:11-12)….Lau ai pe ‘etau Folofola faka’aho/ lotu lilo mo ‘aukai….’ofa lahi atu….

 

Kavauhi