Lau pe 'a e uá ko e taha

!!………MALANGA SAPATE 17/05/2015
 
Same 1; Ngaue 1:15-17,21-26; 1 Sione 5:9-13; Sione 17:6-19
Ngaahi Himi 591/ (528/611)/ 530/610…404/595/625
 

Veesi malanga: Sione 17:11 “‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”
Kaveinga: “Lau pe ‘ae ua koe taha”
 
Talateu
 
‘Oku talanoa ‘a Sione he ‘aho ni ki he me’a na’e hoko he loki ‘i ‘olunga hili ia ‘ae kai ‘ohomohe faka’osi ‘a ia koe lotu fakataula’eiki ‘a Sisu ma’a na mo ‘ene kauako ki mu’a ia pea nau fou atu ki he ngoue Ketisemani. Koe efiafi faka’osi ‘eni ‘o Sisu mo ‘ene kauako pea mo mamani foki he na’e puke ia pea na’e tutuki ai pe ia he efiafi ‘oe ‘aho ‘e taha. Na’e ‘ikai ko ha lotu ‘eni ki hifo ha melino (Peace) pe ke tau ha fakamaau totonu (Justice) ka na’a ne lotu ke tau mo’ui faitotonu (Righteousness) pea mo “taha” foki. Koe lotu fakataula’eiki ‘a Sisu ki he Tamai ke ne “malu’i/tauhi” ‘ene kauako pea koe founga hono tauhi kinautolu koe ngaue’aki hono huafa (Keep them in your name). Koe huafa fee ia? Koe huafa ko ee na’e fai’aki hono papaitaiso “Huafa ‘oe Tamai moe ‘Alo mo Laumalie Ma’oni’oni.” Tauhi ‘a kinautolu ni ‘aki ‘ae huafa ‘oe papitaiso he koe huafa ia te mau “taha” ai ‘i he mo’ui moe mate moe toetu’u moe ha’ele hake hangee ko ‘etau veesi malanga ““‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”

Koe vete ‘oe potu tohi
 
Lolotonga ‘eni ‘oku pulia ‘a Siutasi koe lavaki ke ‘omi ‘ae kau taula’eiki moe kau sotia ke fai hono puke ‘o Sisu. Na’e ‘osi ‘afio’i mo’oni pe ia ‘e Sisu ‘ae tu’unga ‘e ‘i ai ‘ae kauako ‘i he teu ko ‘eni ‘enau mavae. Na’e fai leva ha lotu ki he Tamai pea ko ia foki hotau veesi malanga Koe fehu’i ‘eni ‘oku ‘ikai lava mavae ia mo taha mo’ui: Koeha nai ‘ae ‘uhinga ‘oe mo’ui? Koe fehu’i ni ‘oku tofuhia kotoa ai ‘ae mamani tautautefito ki ha fo’i taimi ‘i he mo’ui ‘e fetaulaki ai mo ha mamahi pe fiefia pe tangilaulau. ‘Oku faka’ohovale ee koe ‘ikai hanga ‘e Sisu ‘o talanoa’i pe talanga’i ‘ae mahu’inga ‘oe fehu’i ni ‘i he’ene ngaahi malanga pe ki he kau taki lotu Siu moe Falesi he na’a nau mahu’inga’ia he ngaahi fehu’i pehee ni. Ka na’a ne toki tali ‘e ia ‘ae fehu’i koeha ‘ae mo’ui he’ene lotu ki he Tamai.
 
‘I he mohenga ‘oe talanoa ni kuo fokotu’u ia ‘e he kau fakatotolo tohitapu koe “Lotu Fakataula’eiki lahi ‘a Sisu.” Na’a ne ‘afio’i pe kuo nanafaki e taimi ke ne mavae fakasino ai mo ‘ene kauako kae tukufolau ki he Tamai ‘o hoko atu ‘ene ngaue fakataula’eiki lahi pea mo tu’u vaha’a ma’a ‘ene kau ako mo kitautolu he ‘aho ni ki he Tamai ‘o “hufia moe kole meesi ma’ae angahala.” Pea koe taha ‘i he ngaahi kupukupu’i lotu ‘a Sisu “Pea ‘oku ‘ikai te u kei ‘i mamani, ka ‘oku ‘i mamani ‘ae tu’unga me’a ni, pea ko ‘eku ‘alu ‘aku ki he ‘afiona. ‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”
 
‘Oku hanga ‘e he lotu ni ‘o ako’i kitautolu ‘o fekau’aki mo ‘ene ngaue ‘oku fai ma’a kitautolu. ‘Oku ha mei he’ene lotu ‘oku ‘ikai ko e teu atu ‘ene mamahi moe pekia na’e tefito ai ‘ene lotu ka na’e tefito pe ia he malu ‘o ‘ene kauako. Na’a ne toki fai ‘e ia ‘i Ketisemani ‘ae lotu ma’ana moe teu atu ke fehangahangai moe mamahi moe mate. Ka ‘i he loki ‘i ‘olunga he ‘aho ni na’e tefito pe ‘ene lotu ia ‘a’ana ki ha kakai te nau ongo’i manavahe’ia mo ‘ikai ongo’i malu he teu hoko mai ‘ae ngaahi faingata’a ni kiate ia (teuteu atu hono fakamamahi’i pea moe kalusefai ia). Na’a ne lotu ma’ae kakai (kau ako moe kau muimui) te nau nofo tailiili ‘enau mo’ui he ngaahi taimi ‘e ‘i fonua loto ai….Na’a ne lotu ma’ae kakai te nau tatapuni fale koe manavahe ki he ongoongo kuo toetu’u ia mei he mate pea moe fo’i taimi te nau femataki mata ki he mata ai he’ene “toetu’u.”
Koe malie’anga ‘oe lotu ni he ‘oku ‘ikai ke ne lotu ke ta’ofi ‘a hono ‘ahi’ahi’i kitautolu pe ko hono to’o faka’aufuli ‘ae angahala meiate kitautolu “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke 16 taʻofi kinautolu mei he Fili. ʻOku ʻikai te nau ʻo māmani, hange ko au, 17 ʻoku ʻikai te u ʻo māmani. ‘Oku malie fau hono talanoa’i ‘ae mo’ui ‘ae Kalisitiane. Lolotonga ‘oku fononga ‘ae kalisitiane ‘i mamani ‘oku feinga ‘ae mamani ke fakamavahe’i ia mei he’ene papitaiso kae fakafeta’i he ‘oku fakahaa kakato ‘e hotau papitaiso ‘oku ‘ikai “‘o mamani” kitautolu. Na’e ‘ikai lotu ‘a Sisu ia ke toe relocate pe hiki kinautolu ia ki ha toe feitu’u ‘oku ‘ikai fai ai ha kee mo ha lau mo ha mahaki faka’auha. ‘Ikai ka na’a ne tuku kitautolu he mamani ke tau hoko koe “masima” ke fakatolonga ‘ae mo’oni ‘oe Kosipeli pea tau hoko foki koe “maama” ke maamangia ai ‘ae nofo he po’uli (Matiu 5:13-14)…’i he famili/ Siasi/ Ngaue’anga/ kolo. ‘Oku nofo ‘ae tokanga ‘oe talanoa ‘i he tohi he feinga ‘a Sisu ke ‘uhinga ki he’ene kauako ‘a ‘ena fefakafekau’aki pea moe Tamai. Koe faingata’a’anga foki ‘oe feinga ko ‘eni ‘a Sisu he ‘oku lolotonga ta’emahino pe ki he kauako ‘a Sisu. Kainga pea ‘e anga fefe leva ai ke mahino ‘ae felave’i ‘a Sisu moe Tamai ‘i he funga ‘oe ‘ikai fu’u mahino ki he kauako ia ‘enau felave’i mo’oni mo Sisu? Koe taha ‘eni hotau vaivai’anga ko ‘etau feinga’i ‘ae kakai ke nau maheni mo ‘ilo ‘ae founga ‘etau felave’i ai moe ‘Eiki, lolotonga ia ‘oku ‘ikai ke tau maheni mo ‘ilo mo’oni kia Sisu.
 
Koe fakakaukau ‘oe taha ‘i he vakai ‘a Sione
 
‘Oku mahu’inga foki ‘a hono toutou ofongi mai ‘e Sisu ‘ae ki’i kupu’i lea koe  “ke nau taha”. ‘Oku ne fakamamafa’i mai ‘ae to’onga mo’ui ‘oku hoifua ki ai ‘ae ‘Eiki ki ha kakai te nau fanongo malanga mei he’ene kauako “ke nau taha...” ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe fakatokanga’iange na’e toe ‘omi pe ‘e Sisu ‘ae sipinga ‘oe “taha” ‘oku ne feima’u…. ” ‘o hangea ‘oku ke ‘iate au, ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua” (v.21). ‘A ia leva ko e fakahinohino ki he “taha” ‘a e kakai tui hono fai ‘e Sisu ‘oku pau ke fakakainga ia mei he taha ‘a Sisu mo e Tamai. ‘Oku malava feefee ke hoko ‘ae fa’ahinga taha ko ia?
‘Oku tau feinga ke hasino ‘ae fa’ahinga taha ‘oku fiema’u ‘e Kalaisi he malanga ni. He’ikai malava ke hoko ia ‘oka ‘ikai tokoni’i ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku fakasino ‘ae mo’ui feohi moe fakakaukau ‘oe taha he ta’anga ‘ae Kalapu fofo’anga he ‘oku pehee ‘e he punake ni “Ha’u ‘o foo ‘i he matavai ke ‘inasi ai ‘ae vaivai lii ho’o maa he fukahi vai ke fakamo’oni e palofisai ‘Io…Nofo Petani hoto fakalala puke ‘ae ipu ‘oe fuakava lau pe ‘ae ua koe taha kaveinga folau ‘ae fofo’anga” Koe fakakaukau ia ‘oe matavai he ‘oku ope mai ho’o toenga pea kakato ai ‘ae fuismo’omo pea va ofi ai ‘ae vamama’o… he koe kumete ‘ae fofo’anga koe “Petani ia ma’ae ma’olunga moe masiva. He koe fakamatala ia ‘oe taha koe fefakavaivai’aki mo fetukulolo’aki.
 
‘Oku fakamahino ‘e Sisu, ‘o hange ” ko koe ‘iate au mo au ‘iate koe ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua.” Ka ‘oku fakahaa’i feefee ‘e Sisu ‘ene ‘i he Tamai mo e Tamai ‘iate ia? Na’e fakahaa’i ia ‘e Sisu ‘aki ‘ene fakamahino e huafa ‘o e Tamai ki he kakai ne tuku kiate ia ‘e he Tamai ‘i mamani.  ‘Oku fakamahino ‘e Sisu ko e taumu’a ‘o e taha ‘a Sisu mo e Tamai pea mo e taha ‘a e kakai tui ‘iate kinaua koe’uhi “ke tui ‘e mamani na’e fekau mai ia (‘a Sisu) ‘e he Tamai (v.21). Ko hono ‘ai ‘e taha, ko e taumu’a ‘o e “taha” ‘oku hufia ‘e Sisu koe’uhi ke a’usia ai ‘e mamani ‘a e mo’ui ta’engata. Ko e mo’ui ta’engata ‘i he lau ‘a Sisu ko e “fai ke ‘ilo ‘a e Tamai ko e ‘Otua mo’oni pe taha pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia” (v.3); ‘a ia ko e mo’ui ta’engata ko e ‘tui ki he ‘Otua ‘ia Sisu. Ko hono ‘ai ‘e taha, ko e taha ‘oku faka’amua ‘e Sisu ko e taha ‘i he taumu’a ke ‘ilo ‘e mamani ‘a huafa ‘o e ‘Otua. ‘A ia ko e taha’anga ‘o e kakai tui mo e kau ako mo e Tamai fakataha mo Sisu, ko e taha ‘i he fakahaa ‘a e fu’u huafa ‘o e Tamai. ‘Oku ‘ikai koe taha ‘i he tokateline pe hingoa ‘oe siasi ka koe taha ‘i he ‘ilo’i ‘i loto ‘i he mo’ui ‘a Sisu Kalaisi koe Misaia ia koe ‘Alo ‘oe ‘Otua mo’ui. Ka mahino ‘a e taha ko ia ki ha toko taha ‘e pehe ni leva ‘ene lotu ” ‘Eiki lelei tokoni mai ke u ala fakahaa mo fakaongo ki mamani ‘a si’o fu’u huafa” (Himi 365).
 
Ko e lotu ke a’usia ‘e he kau ako ‘a Hevani
 
 
 
Fakatapuʻi kinautolu ʻi he moʻoni: ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia. 18 Hange naʻa ke fekau au ki māmani, ko au foki naʻa ku fekau kinautolu 19 ki māmani. Pea koeʻuhi ko kinautolu, ko ia ʻoku ou fakatapuʻi au ʻe au, koeʻuhi ke hoko ʻa kinautolu foki ko e koto fakatapu moʻoni. ‘Oku ha mei he hiki tohi ‘a Sione ‘ae fakamahino ‘e Sisu ko hono “loto” ke ma’u kotoa ‘e he’ene kauako ‘ae totonu ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. Ko e ha e founga te nau ma’u ai ‘a Hevani? ‘Oku fakamahino ‘e Sisu he’ene lotu ni ‘ae ngaahi me’a na’e lava’aki ‘e he’ene kauako ke a’usia ‘ae mo’ui ta’engata “…pea “kuo nau tauhi ho’o folofola” (v 7). Kuo nau ‘ilo ‘eni ‘oku meiate koe ‘ae ngaahi me’a kotoa pe na’a ke foaki mai (v 8) he koe ngaahi lea na’a ke tuku mai kiate au, kuo u tuku kiate kinautolu pea “kuo nau tali ia“, pea “kuo nau ‘ilo mo’oni” na’a ku ha’u mei he ‘afiona, pea “kuo nau tui” na’e fekau mai ai ‘e he ‘Afiona” Ta koe taha ‘ia Kalaisi mo hono Huafa koe “tali ia” mo “‘ilo ia” pea mo “tui ki ai.” Kuo ‘ilo ‘Otua ‘ae kau ako ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku ha mei he lotu fakataula’eiki ko eni ‘a Sisu ‘a e mahu’inga ‘o e ‘ilo ki he huafa ‘o e ‘Otua ‘a ee na’a ne ha’u ke fakahaa he Kolosi. Ko e ngaue ke fakahaa e Huafa ‘o e ‘Otua; ‘a ‘ene Kelesi (fakamolemole) mo ‘ene Mo’oni (‘ikai te ne tuku ta’e tautea e halaia). Ka kuo pau ke ta tomu’a ‘ilo ‘e kitaua ‘a e Huafa ka tau toki oo ‘o malanga’aki. Pea ko e me’a ‘oku tau uki ki ai e kakai ke nau tali e fakamolemole ‘a e ‘Otua he kuo ne tautea kitautolu halaia ‘i he pekia ‘a hono ‘Alo. Ko ha kakai pehee ‘i he famili, Siasi moe fonua ‘oku nau ‘ataa ke ma’u ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua ‘ae feitu’u kuo ne ‘osi teu ke nonofo fakataha ai mo si’ono famili.
 
 
Fakaakonaki
 
Koe angahala ‘oe mamani ‘oku nau ‘ohofi fakaminiti kitautolu mei tafa’aki mo tafa’aki pea ko ‘etau ngaahi angahala ‘oku ha’u mei hotau loto ‘oku ne ‘ohofi fakasekoni hotau loto. Pea ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha’atau malohi ka koe ‘alo’ofa ‘ae ‘Otua ‘ia Sisu Kalaisi ‘oku ta kei kau ai he houa ni. Kainga koe mape folau ‘ena ke tau foua he halanga tauhi ‘ae ‘Otua kuo manava’aki mai ‘e he Same 1 “MONUʻIAA, ka ko e tangata ko ē Kuo ʻikai fou ʻi he fakakaukau ʻa e fakaʻotuamate, Pe tuʻu ʻi he hala ʻo e kau faikovi, Pe nofo ʻi he nofoʻanga ʻo haʻa manuki: 2 Ka ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ‘Io ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po. 3 Te ne hange ia ha ʻakau kuo to ki he ngaahi mangaʻi vai, ʻA ia ʻoku ne fua ʻi hono toʻukai, Ko hono lau foki ʻoku ʻikai mae; Pea neongo pe ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe. 4 ʻOku ʻikai ke pehe ʻa e fakaʻotuamate, ʻoku ʻikai; Ka ʻoku nau hange ko e kafukafu ʻoku vūingia ʻi he matangi. 5 Ko hono oo ia ʻe ʻikai tuʻu ʻa e fakaʻotuamate ʻi he fakamāu, Pe ko e kau faikovi ʻi he fakataha ʻo e fai totonu: 6 He ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ‘a e hala ʻo siʻi fai totonu na, Ka ko e hala ʻo e kau faikovi ʻe ʻauha.
 
(ma’ae ngaahi siasi ‘oku nau sapate Tamai)
 
Si’i ngaahi Tamai ‘oku uki ‘e he Kosipeli ‘ae laumalie ‘oe fakamo’oni’i ‘ae taha ‘o fakaangatatau ki he taha ‘ae Tamai mo Sisu. Koe taha foki ko ia ‘oku fakasipinga he ‘aho ‘oe fefuakava’aki ‘oe mali pea koe taha ai pe ko ia ‘oku uki ki ai ‘a ‘etau fakama’opo’opo hotau ngaahi famili. Koe malohinga hotau ngaahi famili kuo hili mai ia ‘ehe ‘Otua ki hota uma talu mei ‘Iteni ke tau hoko atu ‘ae fatongia tauhi ‘io kuopau ke tau kai ‘ae ma mei he pupuha hotau mata. Koe malohinga ‘oe fekau ko ia he’ikai toe fakamo’oni’i ia ‘i ha’ata ngaue ka koe pau ke tau Tui falala ki he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi pea ke tau ma’u ‘ae mo’ui pea tau hoko koe kau Fakamo’oni tokolahi ma’a Kalaisi ki hotau kaunga tamai he pilikimi ‘oku tau fai ni.
Fakama’opo’opo
Kainga nofo ma’u he huafa na’e papitaiso’aki kitautolu he ko ia ‘oku ne ha’i kitautolu ke taha ‘ia Kalaisi. ‘Oua na’a ke mata’i valea kae lapasi koe ‘e ha huafa kehe he ‘oku ‘ikai hano mafai ke ta’ofi koe mei Heli. ‘Oku ‘unu mai ha taimi he’ikai te tau kei ‘i mamani ai he kuopau ke hamusi kitautolu mei mamani ki Langi ‘i ha fonua fo’ou kuo ‘osi teuteu pe ‘e he ‘Otua ma’a kinautolu pe ‘oku taha moe ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Pea koe toki “haohaoa” ia ‘ae “taha” ‘oka hoko mai ia… Pea ko ‘ene kole ‘eni ki he Tamai “‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”… “Ko ‘eku kole ke nau taha pe ‘a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ‘oku ke ‘iate au ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio …’Io ka tonu ‘eta fakafeangai ni pea “kuo taha ai ‘ae ua”….’I he huafa ‘oe Tamai moe ‘Alo moe Laumalie Ma’oni’oni…’Emeni