Kuo toetu'u 'ae 'Eiki! 'Io kuo toetu'u mo'oni

“KUO TOETU’U ‘AE ‘EIKI! PEA KUO TOETU’U MO’ONI!!”
 
!!MALANGA SAPATE TOETU’U!! (05/04/15)
 
Ngaahi lesoni: Same  114; ‘Ekisoto 14:10-31,15: 20-21; Loma 6:3-11; Ma’ake 16:1-8
 
Kaveinga: “Kuo toetu’u ‘ae ‘Eiki! ‘Io kuo toetu’u mo’oni.”
 
Ma’ake 16: 6 “Pea ne pehee kiate kinautolu ‘oua te mou ‘oho: Ko ho’omou kumi ‘a Sisu mei Nasaleti na’e kalusefai: Kuo toetu’u ia ‘oku ‘ikai te ne ‘i heni: vakai koe potu ee na’a nau telio ai ia”
 
Himi 377/468/414/585
 
TALATEU
 
Kuo ʻosi ʻa e Sapate, naʻe hanga ʻa Melē mei Makitala, mo e Melē ko e faʻē ʻa Semisi, mo Salome, ʻo nau fakatau ʻa e ngaahi faʻahinga ahi, koeʻuhi ke nau ʻalu ʻo tākai ʻaki ia. Pea nau ʻalu ki he fonua loto hengihengi ʻaupito ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uike, kuo hopo ʻa e laʻa. Fakatokanga’iange na’a nau ‘alu hengihengi ‘aupito (kei po’uli pe) pea ‘i he’enau a’u ki he fonua loto kuo hopo mai ‘ae la’aa ia. ‘Io koe La’aa ia ‘oku ‘ikai ke too pea ko hono lea ‘eni na’e fai ki he si’i kau fefine ni ka ko hotau veesi malanga“Pea ne pehee kiate kinautolu ‘oua te mou ‘oho: Ko ho’omou kumi ‘a Sisu mei Nasaleti na’e kalusefai: Kuo toetu’u ia ‘oku ‘ikai te ne ‘i heni: vakai koe potu ee na’a nau telio ai ia”
 
‘Oku hoko ‘ae “toetu’u ‘a Sisu Kalaisi mei he pekia” ko ha tefito’i mo’oni fakalukufua ia ‘oe hisitolia ‘oe lotu fakakalisitiane. Ki he ngaahi lotu kehe ‘oku ‘i ai ha ngaahi tefito’i fakahinohino malohi ‘o fakamahamahalo fekau’aki mo ha ‘ulungaanga ‘o ha feitu’u ‘oku ui ko palataisi pe fa’unga mo’ui ‘e taha hili ‘ae mo’ui ni. ‘Oku ngata pe ‘i he lotu fakakalisitiane ‘oku ‘i ai ha ‘Otua na’a ne toe hoko mai ‘i he tatau ‘oe tangata pea ke ne pekia pea toetu’u pea ne ha’ele hake ki langi ‘i he mafai moe kololia ke ne pule ki hono Siasi ‘o Lauikuonga ta’engata pea ta’engata. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ‘eni ke ne fakangatangata ‘ae fifili moe fekumi ‘ae lotu fakalisitiane ki ha ngaahi mo’oni ‘oku nima ‘i talafau te’eki ‘iloa. Ka koe mo’oni ‘o ‘ene “pekia moe toetu’u” ‘ae ‘Eiki ‘oku ne lolo kotoa ‘ae ngaahi mo’oni kotoa pea peluki ‘ae tui kotoa pea ke fakahaa ‘e loungutu kotoa “Kuo toetu’u ‘a Kalaisi mei he pekia” ‘io “Kuo toetu’u mo’oni ia!”
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku fakamatala ‘a Ma’ake koe pongipongi Sapate ‘eni pea na’e uhu hengihengi atu ‘ae kau fefine ki he fonua loto kuo hopo ‘ae La’a. Koe’uhi na’e ‘ikai ha taimi fe’unga hili ‘ae pekia pea vave moe sapate fakasiu ko ia na’e te’eki ke fakakakato ‘ae ouau hono takai lolo ‘o Sisu ki mu’a pea toki kofu’aki ia ‘ae lineni. ‘I he ‘uhinga ko ia na’e uhu hengihengi mai ia ‘ae kau fefine ni ‘a Mele Makitaline pea moe Mele koe fa’ee ‘a Semisi mo Sione pea mo Salome moe ngaahi lolo moe ngaahi efuefu’i ‘akau fakanamu lelei ke takai’aki ‘ae sino ‘o Sisu. Koe takai lolo koe faka’ilonga ‘oe “ofa mo’oni” pea mohu “faka’apa’apa’ia” ki he Siu. Mahalo kainga koe fotunga tatau mo ia ‘oku tau kei fai ai ‘ae ‘ave matala’i’akau ki fa’itoka he ngaahi ‘aho ni koe fakakaukau ai pe ‘oe ‘ofa mo’oni. ‘Oku malie ‘ae fakatokanga me’a ‘a Ma’ake he ‘oku lolotonga pe ‘ene fakamatala koe taimi na’a nau a’u ai ki he fonua loto ‘oku kei “hengihengi ‘aupito” ‘a ia ‘oku ‘uhinga ia na’e kei fakapo’uli pe nai pe ko ia ‘ae taimi ‘oku tau ui koe “ata ‘a puaka.” Ka ‘oku faka’ohovale ‘a hono fakalea ia ‘e Ma’ake na’a nau a’u atu kuo hopo mai ‘ae La’aa ia. Kainga ‘e ala ke tau fakamatala koe kau fefine ni na’a nau fononga ki he too’anga ‘oe la’aa ka taa koaa na’e toe hoko pe ‘ae too’anga ‘oe la’aa koe hopo’anga ai pe ia ‘oe La’aa fo’ou ma’a mamani kotoa. Na’a ha’u mei honau ‘api ‘oku kei po’uli pe pea koe fakamatala ai pe ia ‘ae tu’unga tui ‘oe kau fefine ni na’e kei popo’uli pe he na’e ‘ikai ke nau tui tala kia Sisu te ne toe toetu’u mei he pekia. ‘Oku fakamatala ‘e he hopo ‘ae La’aa ‘e ‘ikai toe ‘aonga ‘ae naunau ‘ae po’uli ke ‘ai ki he potu ‘oku ‘i ai ‘ae Maama. Ko hono fatongia ia tefito ia ‘oe Maama ke se’ese’e ‘ae po’uli.  “La’aa ‘o hoku laumalie neongo e po’uli ee ha koe Sisu hoku loto kuo ‘aho ai ‘ae tu’apo.”
 
Koe tokoua ‘i he kau fefine ni na’a nau fifili pe na’e sila’i koaa ‘ae maka tapuni ‘oe fonualoto pe kuo kaiha’asi koaa hono sino ‘e he kau sotia (Matiu 27:26-66). Kae kehe koe palopalema na’e fekuki moe kau fefine ni pe kohai ha taha te ne mafai ke teka’i ‘ae maka kiate kinautolu ka nau hu ki loto fonua loto. Na’a nau puputu’u pe moe toe kumi ha taha ke teka’i ‘ae maka ko ‘enau ta’e tui ki he toetu’u. Na’e ‘osi talaange ‘e Sisu kuopau keu toetu’u hili ha ‘aho ‘e tolu ‘ene ‘i fonualoto pea koe maka moe sila kuopau ke mateka ia kae faka’ata’ataa ‘ae hala fononga ‘oe ‘Eiki toetu’u ka koe “Tu’i ‘oe ngaahi Tu’i” koe helo ‘Otua moe pule ki he mo’ui moe mate. ‘Io ‘oku fakamatala ‘a Matiu na’e hoko ha fu’u mofuike pea na’e hoko mai ha ‘Angelo mei he Langi ‘o teka’i ‘ae maka tapuni.
 
Koe taimi na’a nau hu atu ki he fonua loto na’a nau fakatokanga’i ha ki’i talavou ‘oku ne kofu hinehina pea ‘oku ne nofo fakato’omata’u pea ‘oku fakamatala ‘e Matiu pea mo Sione koe ‘Angelo ia. Koe taimi ‘oku ha ai ha ‘Angelo ki ha kakai ‘oku ne fotu ‘o hangee ha pe ha tangata. Pea na’e lea kiate kinautolu ‘ae ‘Angelo “…Ko ho’o mou kumi ‘a Sisu mei Nasaleti na’e kalusefai kuo toetu’u ia kuo ‘ikai te ne ‘i heni. Na’e fakaafe’i ‘e he ‘Angelo ‘ae kau fefine ni ke nau vakaia ‘ae toka’anga ‘oe sino toetu’u ‘oe ‘Eiki pea ‘oku fakamatala’i ‘e Sione koe ngaahi tupenu lineni na’e ‘osi tapelupelu ia ‘o tuku maau ki he tafa’aki. Kia Sione ‘oku ‘ikai koe toetu’u ha fa’ahi kehe ke maikiiki ‘ae ngaahi tupenu tupu mei ha’ane feinga mo’ui ka koe toetu’u ‘eni ia ‘ae mo’ui ‘oku “fatufatu maau pea auau tatau.”
 
Koe kau fefine ni na’a nau ‘i fonua loto koe takai ‘oe sino mate ‘o Sisu ka na’a nau matuku atu mo ha toe fekau ‘e taha mei he sino toetu’u ‘o Sisu ka koe fuofua “fakahaa ‘ene Toetu’u” ‘io koe fuofua “Ongoongo lelei/ Good News” ki he’ene kau ako “kuo toetu’u ‘ae ‘Eiki” kae pango ‘oku nau kei tatapuni fale atu ko ‘enau manavahe. Koe fekau ke tala ‘ae feitu’u ko Kaleli ke nau fetaulaki ki ai. Na’a nau fakavave mai moe ongoongo fakafiefia kae hu’i ‘aki ‘ae manavahe moe puputu’u. Ko ha me’a fakaofo fau kuo nau mata’i koe fonua loto kuo maha mo’oni. Na’e fekau ‘e Sisu ‘a Mele ke ne toe foki ‘o fakahaa ki he’ene kauako neongo na’e ‘ikai pe te nau tui ki he ongoongo na’a ne mamata mo talanoa pea moe Sisu toetu’u. Koe taha foki ‘oe mo’oni ‘oe ‘ikai ke nau tali ‘ae ongoongo ‘ae ongo fefine he na’e ‘ikai fa’a falala’anga ha fefine pe fa’a kau ke lea ‘i ha ngaahi fakataha’anga ‘i he mo’ui fakasiu. Na’e a’u ee kia Pita mo Sione na’a a’u tonu ‘o mamata ki he nge’esi fonua loto na’e ‘ikai pe tena tui mo kinaua foki.
 
‘I he hili ‘ae a’u mai ki he fonua loto ‘ae Pita moe akonga ‘e taha ke fakapapau’i ‘ae tala-me’a fo’ou ‘ae kau fefine ni na’e toe foki ki he fonua loto ‘a Mele Makitaline pea na’a ne tangi mamahi ‘aupito koe’uhii koe mole ‘ae sino ‘o Sisu (Sione 20:11). Koe Mele ai pe foki ‘eni na’e lave’i atu ‘e Ma’ake na’e ‘i he lalo kolosi pea pehee foki na’a ne toe ‘i fonua loto pe (Ma’ake 15:40, 47; 16:1). ‘Oku fakamahu’inga makehe ‘e Ma’ake ‘ae ha ‘a Mele Makitaline he talanoa ‘oe toetu’u. Koe Mele ‘eni na’e tuli mei ai ‘e Sisu ‘ae fanga tevolo ‘e toko 7 (Luke 8:2). Ko Mele ‘eni na’a ne takai lolo ‘a Sisu ‘aki hono lou’ulu koe teuteu hono sino ki fa’itoka. Koe fuofua tokotaha ai pe ‘eni ke mamata kia Sisu toetu’u. ‘E ala fakamatala ‘e Ma’ake ‘ae ‘uhinga ‘o ‘ene tangi mamahi pea moe ‘uhinga ‘ae fuofua ha kiate ia ‘ae ‘Eiki Toetu’u. Kohai ‘a Mele Makiteline ke fuofua ha kiate ia ‘ae ‘Eiki toetu’u? Koe fefine fe’auaki! Koe fefine angahala! Koe fefine na’e uluisino ai ‘ae fanga tevolo ‘e toko 7! Why the Magdalene first, and then the lowly women? Na’e ‘ikai hoko mai ‘a Sisu ki mamani ko ha kaungaa toto (Mele ko ‘ene fa’ee) ka koe fakamo’ui ma’ae angahala (Mele mei makitala). Kia Ma’ake ‘oku fakafofonga’i ‘e Mele heni ‘ae mamani angahala pea moe fuofua haa ki he angahala kuo toetu’u mo’oni ‘io kuo toetu’u mo’oni pea kaila ‘ae ta’ata’a kuo ‘ikai ha’atau angahala ka kuo tau mo’ui ‘i he’ene ‘ofa ‘ata’ataa pe.
FAKAAKONAKI
 
Kapau te ke pehee koeha e me’a ‘oku pau taha kiate au he mamani ko ‘eni “Kuo toetu’u ‘ae ‘Eiki! ‘Io kuo toetu’u mo’oni. Koe koloa’ia ia hoku laumalie ko ‘eku fakapapau’i kuopau pe keu toetu’u mo au mei he mate ki he mo’ui ta’engata he kuo ‘osi pau ‘a hono fakaava mo faka’ataa ia ‘e Sisu ma’aku. If there is anything sure in my life it is that Jesus is risen from the dead, and that I shall rise from the dead. The grave, indeed, has lost its victory. I can look on the grave, see myself lowered into it, and…smile. Te ke kaungaa kalanga fakataha nai moe angahala he ‘aho ni kuo tau mo’ui? Te ke hounga’ia nai ‘o liliu ho’o mo’uii kae ‘aonga kiate koe ‘ae fakamanatu ‘oe pekia moe toetu’u ‘a Kalaisi ke tau hao ai mei he afi ta’engata? Fai ho’o fili he ‘aho ni he ‘unu mai ‘ae ngata’anga moe fakamaau ‘ae ‘Otua.
FAKAMA’OPO’OPO
 
‘Oku hoko ‘ae “toetu’u ‘a Sisu Kalaisi mei he pekia” ko ha tefito’i mo’oni fakalukufua ia ‘oe hisitolia ‘oe lotu fakakalisitiane. Ki he ngaahi lotu kehe ‘oku ‘i ai ha ngaahi tefito’i fakahinohino malohi ‘o fakamahamahalo fekau’aki mo ha ‘ulungaanga ‘o ha feitu’u ‘oku ui ko palataisi pe fa’unga mo’ui ‘e taha hili ‘ae mo’ui ni. ‘Oku ngata pe ‘i he lotu fakakalisitiane ‘oku ‘i ai ha ‘Otua na’a ne toe hoko mai ‘i he tatau ‘oe tangata pea ke ne pekia pea toetu’u pea ne ha’ele hake ki langi ‘i he mafai moe kololia ke ne pule ki hono Siasi ‘o Lauikuonga ta’engata pea ta’engata. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ‘eni ke ne fakangatangata ‘ae fifili moe fekumi ‘ae lotu fakalisitiane ki ha ngaahi mo’oni ‘oku nima ‘i talafau te’eki ‘iloa. Ka koe mo’oni ‘o ‘ene “pekia moe toetu’u” ‘ae ‘Eiki ‘oku ne lolo kotoa ‘ae ngaahi mo’oni kotoa pea peluki ‘ae tui kotoa pea ke fakahaa ‘e loungutu kotoa “Kuo toetu’u ‘a Kalaisi mei he pekia” ‘io “Kuo toetu’u mo’oni ia!” ’emeni………….
Kavauhi