Ko e malangá mo Faifekau Sēmisi Kava – Ko e me’a lelei ke te tomu’a ‘ilo’i kita!

Malanga Sapate ni 10/1/2016
Ngaahi Lesoni: Same 29; ‘Aisea 43:1-7; Ngaue 8:14-17; Luke 3:15-17, 21-22
 
Himi: 404/447/522/507/518……
 
Potu Folofola Luke 3: 21“Ka ‘oku ha’u ha toko taha ‘oku malohi ‘iate au, koe toko taha ‘oku ‘ikai ke u taauke vete ‘ae nono’o ‘o hono topuva’e, te ne papitaiso kimoutolu ‘e ia ‘i he Laumalie Ma’oni’oni moe afi”
 
 Kaveinga: “Koe me’a lelei ke te tomu’a ‘ilo’i kita!”
 
Talateu

Koe papitaiso ‘oku ‘ikai koe vai pe ‘iate ia ka kuopau ma’u ai pe ke na fononga fakataha moe Folofola ‘ae ‘Otua. Kuo tau kamata’i ‘ae fa’ahi ta’u fakakalisitiane ‘oku ‘iloa koe ‘Epifani (Epiphany). Koe fa’ahi ta’u ni na’e kamata ia mei he sapate 6 ‘o Sanuali ni ‘o toki ‘osi ki he ‘aho 9 ‘o Fepueli ‘a ia koe ‘aho Tusite ia. Pea ‘oku hoko ai pe ia ki he ‘aho Pulelulu 10 koe Pulelulu fakaefuefu koe kamata’anga ia ‘oe fa’ahi ta’u  fakakalisitiane ‘oe Leniti. Koe uho (essentio) ‘o ‘etau nofo fakatonga koe “Faka’apa’apa” pea na’e tohi hono ngaahi fe’unu ke napanapangamalie moe fa’unga (forma) nofo fakatonga. Koe ngaahi fe’unu ko ia ‘eni: Ko ‘ete “to’onga,” ko ‘ete “Lea,” ko hoto “Teuteu,” ko ‘ete “Tauhi vaha’a” pea mo ‘ete “Ngaue.” Koe taimi ‘oku ma’opo’opo ai pea tu’otu’a tatau hono lalanga’i ‘ae ngaahi fe’unu ni ‘i he’etau nofo fakatonga pea ‘oku ne tala leva ‘a hoto tu’unga mo hoto mahu’inga ‘i he sosaieti: kohai ‘ae tu’i, kohai ‘ae hou’eiki pea kohai ‘oku kainanga ‘oe fonua pea kohai kita? Pea ko hono tali ‘oe ngaahi fehu’i ni “Koe ’ilo’i kita” pea ‘i he’ete ‘ilo’i pe kitaa pea ‘oku te mahu’inga’ia mo fiemalie lelei leva ke ngaue’i (instrumentum) mo ‘ofa hoto fatongia na’e fatu ke tupu mo kita

Faifekau Semisi Kava
Faifekau Semisi Kava

. Koe fa’ahinga mahino ia na’e ‘ia Sione koe fai papitaiso ‘i ha’ane tali  ki hono faka’eke ia ‘e he kakai pe ko ia ‘ae Misaia? Kia Sione “…‘oku ha’u ha toko taha ‘oku malohi ‘iate au, koe toko taha ‘oku ‘ikai ke u taau ke vete ‘ae nono’o ‘o hono topuva’e, te ne papitaiso kimoutolu ‘e ia ‘i he Laumalie Ma’oni’oni moe afi” pea ko ‘etau veesi malanga ia.

 
 
 
Koe vete ‘oe Potu tohi
….Koe fakakaukau ‘oe papitasio kia Sione
 
 
Koe fakakaukau ‘oe papitaiso vai kia Sione koe fufulu’anga ‘oe angahala. Ko ‘ene fai papitaiso ke oo fakataha pe mo e fekau ‘oe fakatomala moe fakafo’ou. Koe “papitaiso koe “faka’ilonga mei tu’a ia” (outward sign) ‘o ‘ete “loto’akii/ Commitment. Ko hono kakato mo’oni ‘oe loto’aki ko ia koe pau ke oo fakataha moe “faka’ilonga mei loto” (outward sign) koe liliu ‘ae to’onga mo’ui pe ha mai ‘a ‘ete loto’aki he to’onga mo’ui. Koe papitaiso ‘a Sione ‘oku ‘ikai ke ne ‘omi ‘e ia ‘ae fakamo’ui/ Salvation ka ‘oku neteuteu’i ‘ae mo’ui ke ne talitali loto fiefia ‘ae teu hoko mai ‘ae Misaia ‘oku ne mafai ke ‘omi ‘ae fakamo’ui. “…Te ne papitaiso kimoutolu ‘e ia ‘i he Luamalie Ma’oni’oni moe afi…” Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni koe konga ia hono palofisai’i ‘oe pau ke hoko mai ‘ae Misaia (‘Aisea 44:3; Selemaia 31:31-34; ‘Isikeli 36:26-27; Sioeli 2:28-29). Na’e ‘osi palofisai’i pe ia mei he Fuakava Motu’a ‘ae taimi ke fakahaa’i ai ‘e he ‘Otua ‘a hono mafai ke fakahaohao’i ‘ae fa’ahinga ‘oe tangata (‘Aisea 32:15; ‘Isikeli 39:29) pea moehoko mai ‘ae afi ko honau fakama’a (‘Aisea 4:4; Malakai 3:2). Koe papitaiso ‘aki ‘ae afi ko e fakakaukau ia ‘oe ngaue mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke ‘omi ‘ae fakamaau ‘ae ‘Otua ki ha kakai ‘oku ‘ikai te nau fie fakatomala. ‘Oku na fakakaukau kehekehe pe moe afi na’e hoko mai he ‘aho ‘oe penitekosi he koefakama’a mo faka’ataa ke nau talaki ‘ae ongoongo lelei (Ngaue 2). Ka ‘oku na fakatou tatau pe ‘i hona mahu’inga koe fakama’a. Kia Sione koe papitaiso ko ‘eni ko hono fakama’a ‘oe tangata tui ka ki he papitaiso ‘aki ‘ae Laumalie Ma’oni’oni
 
 
Koe mahu’inga ke malanga’i malohi ‘ae fakatomala….
 
 
‘Ia Luke ‘oku ne sio kia Sione ‘i ha tu’unga fakapalofita he ‘oku ne uki ‘ae kakai ke nau fakatomala.  ‘Oku lea’aki pe ‘e Sione ‘ae fakakaukau ‘oe Fakatomala ka ‘i he taimi tatau ‘oku ne fakahaa’i kakato mai ‘ae‘imisi pau ‘oe fakamaau ‘ae ‘Otua ki he kakai ‘oku ‘ikai fie fakatomala (Matiu 13:24-30). Ko kinautolu ia ‘oku hangee koe kafukafu ‘o vilingia vave pea tanaki ‘o tutu ‘i he afi he kuo fua kinautolu pea kuo nau fu’u ma’ama’a. Ka kiate kinautolu kuo fakatomala ‘oku ‘i ai honau mamafa mo mahu’inga pea ‘oku tanaki kotoa ia ki he feleoko pea malu’i kinautolu ‘e he tauhi ngoue. Koe fakakaukau ni na’e ha sino ia ‘ia Helota. Na’a ne valoki’i mamafa ‘a Helota ‘Anitipasi koe tu’i (ki Kaleli) koe’uhii ko ‘ene mali moe mali hono tokoua ka ko hono ‘ilamutu mo’oni ia. Koe angahala leva ‘a Helota koe “tono” moe “angahala fakamala’ia.” Na’e fakahuu pilisone ia ‘e he tu’i ke ne fakalongolongo mei hono kalangaki’i ‘ene angahala. Pea koe’uhii koe loto ‘a Helotiasi ke hoko atu pe ‘ena angahala moe tu’i na’a ne palani ai ke tu’usi hono ‘ulu. Neongo kainga na’e motu ‘ae ‘ulu ‘o Sione ka na’e ‘ikai motu ai ‘ae ‘ulu ‘oe fekau ke ta’ofi mo fakafepaki’i ‘ae mo’ui angahala’ia ‘ae tu’i (Matiu 2:16). ‘Ofa pe ‘oku ‘ikai ke tau papaka ‘i hono malanga’i hangatonu ‘aki ha laumalie lelei hono ofongi mamafa ‘aki ha le’o fakapalofita ‘i hotau kuonga ni ke ta’ofi pe fakangata honofakahoko loto lele’i ‘ae mo’ui angahala’ia ‘e hotau kaunga fononga ‘o tatau ai pe kohai? ‘Oku hoko ‘etau ngaahi malanga valoki he ngaahi ‘aho ni ko hono fakalatalata’i ‘ae angahala he mo’ui ko ia. ‘Oku ou ui ia ‘e au koe falesi moe pa’uu lotu lahi! ‘Oku totonu ke tau manavaheange ki he ‘Otua he ‘oku ne mafai ke tamate’i hotau sino moe laumalie fakatou’osi. Koe fakahuu pilisone ‘o Sione pea pea moe mole ‘ene mo’ui koe konga melie taha ia ‘etau fakahoko ‘ae ngaue ‘ae ‘Eiki he kapau koe hala ia na’e fou ai hotau ‘Eiki? Pea taa ‘oku tau foki ke fou atu ai mo ‘ene kau sevaniti.
 
 
Ko hono mahu’inga ke papitaiso ‘o Sisu….
 
 
 
Koe taha foki he ngaahi fehu’i lalahi ‘oe tokateline pe koeha hono ‘uhinga na’e papitaiso ai ‘a Sisu hili ko ia na’e ‘ikai ‘aupito ha’ane momo’i angahala. Kainga ‘i he tokateline na’e ‘ikai fiema’u ia ke vete ‘e Sisu ha angahala he na’e ‘ikai ha’ane momo’i angahala (Sione 8:46; 2 Kolinito 5:21; Hepeluu 4:15; 1 Sione 3:5). Ka na’a ne papitaiso ki he ngaahi ‘uhinga ko ‘eni: 1. Ko ‘ene vete angahala ‘o fakafofonga’i ‘ae ngaahi pule’anga kotoa hangee ko ia na’e fai ‘e ‘Aisea (6:5), ‘Esela (9:2) pea mo Nehemaia (1:6;9:1 ff). Ko hono 2: ko ‘ene papitaiso koe kakato’anga ia ‘oe ma’oni’oni fakaetangata (Maitu 3:15). Ko hono 3: Kefakaava’aki ia ‘ene polokalama ngaue ki he mamani ko hono ‘omi ‘ae fekau ‘oe fakamo’ui ki he mamani mei he ‘Otua. Ko hono 4: Ke ha ‘oku ne kau fakataha mo poupou malohi kia Sione ‘oku ne fai ‘ae ngaue ‘ae ‘Otua. Ko hono 5:        Ke ne kau fakataha ‘i he fakamo’oni ki he kakai kuo nau tali ‘ae fakatomala mei he’enau ngaahi angahala. Ko hono 6: Ke ne hoko koe ta sipinga (model) lelei mo totonu ki hono kau muimui. Kon hono fitu koe pau ken a fakakakato mo Sione ‘ae me’a na’e palofisai ma’a kinaua. ‘Oku fakamatala ‘e Matiu na’e fiema’u ‘e Sisu ia ke fakakakato ‘iate ia ‘ae ma’oni’oni moe haohaoa ‘oe papitaiso ‘oe tangata angahala. Ka kia Luke na’e ‘ikai ha’ane toe lea ki ai kae hiki ‘ene tokanga ki honofakanofo mo faka’ataa ia ki he’ene ngaue mei he’ene Tamai. Na’e ‘ikai hala ‘ae papitaiso ‘a Sisu neongona’e ‘ikai ha’ane angahala pea ‘oku ‘ikai hala ke papitaiso koe kamata’anga ia ‘ene ngaue. Koe folofola ‘ae ‘Otua na’a ne fakapapau’i mai ‘ae ngaue ‘a Sisu. Koe folofola ai pe ko ia na’a ne foakiange ha malohi he taimi ‘oku ne fehangahangai ai moe faingata’a ‘o ‘ene fekau. Koe Folofola ai pe ko ia na’e ne foakiange kia Sisu ‘ae mafai ke ikuna’aki ‘ae ngaue na’a ne hoko mai ai.
 
 
Kainga na’a mo Sisu na’e ‘ikai ha’ane momo’i angahala pea ‘ikai fiema’u foki ha papitaiso’anga ka na’a ne tali ia ke papitaiso ko ‘ene “talangofua” ki he finangalo moe fokotu’u ‘o ‘ene Tamai kiate ia. Na’a ne fakamo’oni ‘ene talangofua ‘i he “…matangaki ‘ae Langi”…kiate ia. Pea na’e ‘alu hifo kiate ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘i ha sino na’e tatau moe Lupe. Na’e ‘ikai ‘aupito ko e hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ia ketoki fakakakato ‘a Sisu moe ngaue ‘oku ne teu ke fai. Na’e ‘ikai ‘aupito ko ha fiema’u ia ‘a Sisu ke fakamo’oni ange ia ki he kakai ‘aki ‘ae hifo mai ‘ae Laumalie ma’oni’oni. He ko hono ‘uhinga kainga hena’e ‘osi ‘iate ia pe ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kuo te’eki ke ‘alo’i mai ia he’ene fa’ee ko Mele “Pea tali ‘e he ‘Angelo kiate ia ‘o pehee, ‘e hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kiate koe pea ‘e fakamalumalu koe ‘e he Mafimafi ‘oe ‘Eiki Taupotu pea ko ia ‘e ui ‘ae hako tapu te ke fa’ele’i koe ‘ALO ‘oe ‘Otua Mo’ui” (Luke 1:35).
 
…….‘ilo’i pe ‘e Sione hono tu’unga
 
 
‘Ia Luke ‘oku ne fakamatala na’e ‘osi mahino lelei kia Sione ‘ae ‘uhinga moe mahu’inga ‘oe tokotaha ‘oku teu hoko mai. Na’a ne fakahaa totonu ki he kakai ‘oku ‘ikai koe Misaia ia ka koe toko taha ‘oku muimui mai ‘i hono tu’a ko ia ia ‘ae Misaia. Kia Sione ko au koe papitaiso vai pe!…ka ko ia koe papitaiso ‘i he Laumalie moe afi. Kia Sione ‘oku ‘ikai keu taau keu vete ‘ae nono’o hono topuva’e!..he neongo koe lahi taha au ‘i ha toe palofita ka koe toko taha ‘oku muimui mai ‘oku lahi ia ‘iate au. ‘Oku malohi ‘iate au he ‘oku ‘i hono nima ha ii pea te ne tapili ke ‘osi ‘ene ‘au’au’anga…pea tanaki e e fo’i uite ki he feleoko kaetutu ‘ae kafukafu ‘i he afi ‘oku ‘ikai mataamate’i.” Koe lea ‘ae taha ‘oku ne tomu’a ‘ilo’i ia pea ne toki ‘ilo’i ha taha kehe. Mahalo kainga kapau na’a ko ha Faifekau na’e ‘ekeange ‘e he kakai pe koe Misai ia….mahalo pe na’e kehe ‘ene tali ki he kakai ni, he ko hotau vaivai’anga he lotu ‘ae “fie haa” mo “fie lava me’a.” Ko ‘eni hotau vaivai’anga he lotu koe ‘ikai malava ke te lau kuo lelei hake ha taha ‘iate kita.Kainga na’e ‘ikai hoko hono toki papitaiso ‘o Sisu ke ne ma’u ai ‘ae tu’unga koe “’Alo ‘oe ‘Otua” pe koe “Misaia” he na’e fuoloa kaliu pe ‘ene ma’u ‘ae ongo tu’unga ni te’eki tanupou ‘a mamani. Koe “matangaki ‘oe langi!…koe hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘i he tatau ‘o ha Lupe!…moe Le’o na’e ongo mai! Na’e fakataumu’a kotoa pe ia ke fanongo ki ai ‘a Sione pea mo kitautolu ‘oku nau lau ‘ae Kosipeli (talanoa ni) koe “Sisu koe ‘Alo ia ‘Otua” ‘oku ne hoko mai ki hotau mamani koe fakakakato ‘ae ngaahi palofisaia ki he Misaia ‘oku ne hoko mai moe fakamo’ui ma’ae kakai tui. Kainga tau ‘ahi’ahiange ‘ae ki’i founga ‘a Sione kia Sisu na’a tokoni ia ki he’etau teu ‘oku fai ki he mo’ui ta’engata.
 
 
 
Fakaakonaki
 
 
 
Koe me’a lelei ke te tomu’a ‘ilo’i kita!” Ko hono papitaiso kitautolu koe fakakaukau ‘a hono tuku makehe’i ia kitautolu ma’ae ‘Otua. Neongo na’e ‘alo’i ‘a Sisu koe ‘Imanuela, koe ‘Alo ‘oe ‘Otua, koe Fakamo’ui ma’a mamani katoa ka na’a ne papiataiso pe ia. Na’e ‘ikai ke kamata leva ‘a Sisu ‘ene ngaue ka na’e fakanofo ia ki he lakanga koe Misaia mei Langi. Na’e ‘ikai ‘alu leva ‘a Sisu ki Selusalema ‘o fakahaa ia ki he kau taki lotu Siu ka na’a ne tomu’a ha’u ki Soatani ke nau kaunga fakamo’oni mo kinautolu kuo papitaiso ki he fakamolemole angahala. Ko kitautolu na’e fanau’i ‘i he tu’utu’uni moe fokotu’utu’u ma’oni’oni ‘ae ‘Otua ka ko hotau tu’itu’ia’i koe me’a angahala talu mei he talangata’a ‘ae ‘uluaki ongo matu’a. Koe papitaiso leva koe founga ia ‘ae ‘Otua ‘oku ne puke mai kitautolu ‘o ngaohi ke taau mo hono pule’anga. Ko hotau papitaiso ‘e ‘ikai toe tatau mo e kakai na’a nau fononga ki Soatani ka ‘oku papitaiso kitautolu pe ia ‘i he “Huafa ‘oe Tamai, ‘Alo mo Laumalie.” ‘Oku ‘ikai ‘aupito kainga ke papitaiso kitautolu ki he vai pe ka ki he folofola moe ngaahi fekau ‘ae ‘Otua. ‘Oku ‘ikai koe vai pe kae fakataha ia moe Laumalie Ma’oni’oni.Koe afi ke ne ‘omai ha mafai moe ivi ngaue ke ne faka’ai’ai mo fakalotolahi’i kitautolu ke tau nofo ‘o mo’ui ki he ‘Otua ‘o tauhi ‘ene ngaahi fekau he ta’u fo’ou ni. Koe konga fakakoloa taha ‘eni ‘oe mo’ui ‘ae kakai tui koe taimi ‘oku nau fengaue’aki vaofi ai mo honau ‘Eiki huhu’i. ‘Oku ‘ikai koe me’a mahu’inga ia koehaa ‘ae ngaahi ngaue lahi ‘ae ‘Eiki na’a tau pole mo teu atu ki ai he ta’u ni ka ‘oku lahiange mo huluange ha ki’i ngaue pe ka ‘oku ne fakahoifua ki he’etau Tamai fakalangi.
 
 
Fakama’opo’opo
 
 
Koe me’a lelei ke te tomu’a ‘ilo’i kita!” ‘Oku hanga ‘e he ‘ilo’i kita ‘o solova ‘ae ngaahi palopalema lahi. ‘ikai koe fiema’u ‘eni ‘ae  fiema’u ia kainga ke tau tomu’a ‘ilo kitautolu kae malava ke tau ‘ilo lelei ‘ae ‘Otua. Ka lava lelei ia pea ‘oku tau ‘ilo lelei ai ‘ae me’a ke tau fai moe me’a ke tau faka’ehi’ehi mei ai. ‘Oku tau ‘ilo lelei ia ‘ae me’a ke fai mai ‘e he kakai ke he moe me’a ke tau faiange ki he kakai kehe. ‘Oku kei ‘i toafa pe ‘a Sione ke malanga’i ‘ae fakatomala moe papitaiso ki he fakamolemole angahala.  Ka kia Sione ko ‘ene ngaue koe faka’ilonga’i pe ‘o ha liliu ‘e hoko ka ‘oku ‘ikai malava ‘e he’ene vai papitaiso ia ‘a ‘ana ‘o liliu ha mo’ui ke fo’ou ka ‘e kei tatau ai pe. Ngata pe ‘i heni “Sisu ko ho ta’ata’a mo ho’o angatonu ko hoku teunga pe ia pea matamata lelei”…’emeni
 
 
Fakamalo atu lava ‘ae ngaahi ‘aho lotu…hokoa atu ai pe ‘etau polokalama ta’engata koe lau ‘etau Tohitapu pea mo’ui’aki…lotu fakafamili/ lotu lilo……’ofa atu!
 
Kavauhi