“Koe lotu koe matu’aki fakavaivai ki he ‘Otua”

Malanga Sapate 27/10/2013
 
Ngaahi lesoni: Same 65; Sioeli 2 :23-32 ; 2 Timote 4 :6-8, 16-18 ; Luke 18 :9-14
Ngaahi Himi : 629/442/606
Veesi malanga Luke 18: 14 “Tala atu na’e ‘alu atu ‘ae tokotaha ko ia ki hono ‘apii, kuo ne ma’u ‘ae tonuhia na’e lahi ‘i he tonuhia ‘ae tangata ‘e taha: he ko ia ‘oku ne hakeaki’i ia ‘e fakavaivai’i pea ko ia ‘oku ne fakavaivai’i ia ‘e hakeaki’i ia.”
 
Kaveinga: “Koe lotu koe matu’aki fakavaivai ki he ‘Otua”
Talateu
Kuo tau situ’a mai mei hono fakahinohino ‘e Sisu ‘ene kauako ki he mahu’inga ke ‘oua na’a tuku ‘enau fa’a lotu koe’uhii koe malohi moe potopoto’i ‘ae Fili lahi. Pea ‘ikai ia ko ia pe ka koe matu’aki papau ki he Fanautama ‘a Tangata ke fanongoa ‘ae hutotoaki ‘ae fie kumi ki he fakamaau totonu (Luke 18:1-9). ‘I he sapate ni ‘oku hoko atu ai ‘a Luke ki hono talanoa’i ‘ae feinga ‘a Sisu ke toe fakatonutonu moe founga ‘etau fai ‘ae lotu ta’e tuku. Ko hai koaa te ne toe fakatataua ‘ae motutaha atu ‘ae mahu’inga ‘oe “Lotu” (Luke 18:9-10), ka koe to’onga hono fakahoko ‘oe lotu koe kupu ta’e mavae ia ‘oe mahu’inga ‘oe Lotu (Luke 18:1-8). Ka koe’uhii koe mata ‘afungi ‘ae kau taki lotu moe kau Falesi ‘o nau mahalo ko kinautolu pe ‘ae kakai totonu, ma’oni’oni mo fe’unga taha ke fanongo mai ki ai ‘ae ‘Otua ‘i he’enau lotu pea fai ai ‘e Sisu ‘ae talanoa ni. Na’e ‘i ai ha ongo tangata ‘e tokoua na’a na fononga atu ki he Temipale (Matiu 21:12) ke fai ‘ena lotu pea koe taha koe “Falesi” (Matiu 3:37) pea koe toko taha koee koe “Popilikane.” (Matiu 5:46). “Tala atu na’e ‘alu atu ‘ae toko taha ko ia ki hono ‘apii, kuo ne ma’u ‘ae tonuhia na’e lahi ‘i he tonuhia ‘ae tangata ‘e taha: he ko ia ‘oku ne hakeaki’i ia ‘e fakavaivai’i pea ko ia ‘oku ne fakavaivai’i ia ‘e hakeaki’i ia” ko ia hotau veesi malanga.
Koe vete ‘oe potu tohi
Koe talanoa fakataataa ni na’e fakatau mu’a ia ki ha kau ma’oni’oni loi mo ‘afungi pea nau fakasikaka’i e toenga ‘oe kakai (v 9). Koe “’Afungi, Ma’oni’oni loi mo fakasikaka’i e kakai koe ngaahi langi tau’olunga mahino ia ‘oha Falesi. “Pea ne lea’aki moe fakatata ko ‘eni ke tau ki ha ni’ihi na’e ‘afungi ‘oku nau ma’oni’oni mo nau fakasikaka’i hono toe ‘oe kakai:” Koe fa’ahinga na’e makatu’unga pe ‘enau lelei mei he’enau ngaue pe. Na’e ‘ikai ke nau falala ki he ‘Otua pea moe fakatonuhia ‘ae Misaia ka mei he he’enau ngaue pe (Luke 10:29). Na’a nau fiekaia mo ‘umisi ke ma’u ‘ae langilangi moe ngaahi faka’apa’apa’ia ‘ae kakai(‘Aisea 65:5). Koehaa koaa ‘ae fakahinohino ‘ae Tohitapu ki he’ene kau ngaue? “ke pehe ni ‘emau lea koe kau Sevaniti ta’e’aonga ai pe ki mautolu he na’a mau fai pe ‘ae ngaahi me’a totonu na’e tonu ke mau fai…”
Koe lotu ‘ae Falesi
 
 ‘Oku ‘osi fakamatala’i mai pe ‘ehe performance ‘ae Falesi ‘ae ‘uhinga ‘ene ha’u ki he lotu “Koe Falesi na’a ne tu’utaha atu ‘one lotu ‘o pehee, ‘e ‘Otua ‘oku ou fakafeta’i atu, ‘oku ‘ikai keu hangee ko hono toe ‘oe kakai, ‘ae kau fakamalohi, ‘ae kau kaka, moe kau fe’auaki kae’uma’aa ha’aku hangee koe Popilikane ko ‘eni” … Koe Falesii na’a ne tu’u taha atu ‘o ne lotu… Tomu’a feinga ke faka’ilonga’i ia pe feinga fakatokanga’i kae toki fiefia hono loto ke lotu. ‘Oku ‘i ai ha kakai to’onga pehe ni ‘i hotau ngaahi falelotu? Fakatokanga’iange koe ma’oni’oni ‘ae Falesii ‘oku ne lauu (Matiu 5:20) he talanoa ni na’e ‘ikai koe fakamatala ia ‘ae ‘Otua ka ko ia pe ia na’a ne toe hiki ia (to’onga maheni ia ‘oe Falesi) ki he ‘Otua. Kainga tuku ke hiki koe ‘e ha taha kehe ‘i ha’o fai ha ngaue lelei. Ka kohai ko aa ‘oku fiema’ulalo mo ta’e manakoa? Koe ha ‘ae lau ‘etau veesi malanga: “…he ko ia ‘oku ne hakeaki’i ia ‘e fakavaivai’i pea ko ia ‘oku ne fakavaivai’i ia ‘e hakeaki’i ia ‘Oku ‘i ai ha kakai pehe ni? Ka koe’uhii ‘oku lahi ‘aupito ‘ae ngaahi to’onga ia ‘ae Falesi ‘oku ‘ikai fai tatau ai moe kakai pea hangee koe ‘ikai ke tatau ‘enau ngaahi faka’uhinga ki hono tauhi ‘oe lao na’a nau pehee ai “’oku ‘ikai ko ha angahala kinautolu” (‘Aisea 65:5; Fakaha 3:17). Na’e lau ‘e he Falesi ni hona vamama’o moe Popilikane ko ha faingamalie ia ke ne toe fakalahi atu ki he ‘Otua hona vamama’o…’Oku ou ‘aukai tu’o ua he uike, ‘oku ou ‘atu ki he Siasi ‘ae vahe hongofulu ‘i he me’a kotoa ‘oku ou ma’u ‘i he’eku ngaue.” Koe Falesi ni na’a ne fakahaa’i totonu ‘ae mo’oni ‘oku ‘i hono loto Ka ‘i he taimi tatau na’e hanga ‘e he’ene totonu moe mo’oni ko ia ‘o ta’etoka’i, talatalaaki’i mo fakafaikehekehe’i ia mei hono kaungaa lotu. Ka mou fakatokanga’i kainga koe lahiange ‘ene feinga ke na vamama’o moe Popilikane ko ‘ene mama’oange ia mei he Pule’anga ‘oe ‘Otua. : he ko ia ‘oku ne hakeaki’i ia ‘e fakavaivai’i pea ko ia ‘oku ne fakavaivai’i ia ‘e hakeaki’i ia.
Koe fa’unga lotu
 
Koe taha ‘eni kainga ‘ae tefito’i matavaivai taha ‘o ‘etau fai ‘ae Lotuu ko ‘etau tomu’a fakamatala ki he ‘Otua kohai koe ‘oku ke fai atu ‘ae Lotu. Koe taha ‘oe ngaahi fakahinohino ‘o fekau’aki mo hono fai e lotuu (Systematise) pea ‘oku ou tui kuo mou ‘osi lauu’ilo ki ai hangee koe “Fakalangilangi- Vete/ fakamolemole- Fakafeta’i/ Fakamaloo- Kole -Hufia pea moe Foaki” pea ‘oku ‘ikai ke fakaleveleva ‘eni ia ke pehee ko ‘eni pe ‘ae founga ‘e tali ai ha lotu ‘a ha taha ‘ikai mole ke mama’o! ka koe anga ‘eni hono fokotu’utu’u ki he maau moe ma’opo’opo ‘o ‘etau fai mamalu ‘ae lotu ki he Tu’i ‘oe ngaahi Tu’i pea ‘oku ou faka’apa’apa lahi atu ki he ngaahi fungavaka kotoa pe moe ngaahi faka’uhinga kotoa pe ‘i he paenga ni. Koe 1.“Fakalangilangi” ko hono tali ia ‘e hoto loto ‘ae fehu’i ko hai ia ‘oku fai ki ai ‘ete Lotuu? Pea toki pehee leva ‘a hono talii “koe ‘Afiona koe ‘Alifa mo ‘Omeka koe Aoniu Fakaleveleva pea toki hu’i’aki ‘ae ngaahi aoao lea kotoa pe ‘oku taau moe fakalangilangi’i ha ‘Otua lahi etc…”. Koe 2.Vete / Fakamolemole” koe fiemalie ‘ae loto ‘oe tokotaha ‘oku ne fai e lotuu (tangata) kene fakahaa’i atu hona va mama’o moe faikehekehe (Ma’oni’oni moe Angahala) moe tokotaha ‘oku fai ki ai ‘ene lotu (‘Otua) pea ko ‘eni ‘ae fehu’ii ko hai leva ia ‘oku ne fai atu ‘ae Lotu? “’E ‘Otua Fakamolemole’i au; ‘a au angahala”..mau maumau’i noa homau huhu’i ‘e he ‘Afiona…..etc. Koe 3.Fakafeta’i” Koe fakahaa’i ia ‘e he loto ‘ene hounga’ia he’ene hao mei he mate ta’engataa koe “foaki mai ‘e he ‘Otua ‘a hono ‘Alo ke pekia ka tau mo’ui ai…
 
‘Oku tui ‘ae fakahoha’a ni koe mata vaivai ‘oe Falesi he talanoa ni na’e hoko ia he konga hono ua (Vete) koe ‘ikai ke ne fakamatala’i kohai ia (Angahala ia) ki he ‘afio mai ‘ae ‘Otua (Ma’oni’oni ange fau) ka na’a ne fakalangilangi’i ‘e ia ‘a ia mo fakahaa atu ‘ene ma’oni’oni ki he ‘Otua. Kainga ‘oku faingata’a pehee fau ke tau vete ki he ‘Otua he ‘oku ‘ikai ha taha ia ‘e fie fakavaivai ki he ‘Otua. He na’a ne pehee pe ‘e ia ko ia toko taha pe ‘oku ne mafai ke ‘ilo ki he finangalo ‘oe ‘Otua koe’uhii ko ‘ene ma’u loto mo tauhi ‘ae ngaahi lao?? Na’e pehee nai ‘e he Falesi ni ko ia toko taha pe ‘oku tonu taha ‘ene faka’uhingaa’i ‘ae Tohitapu ?? Pea hangee ko ‘ene lea ‘’…’Oku ‘ikai keu hangee koe toe ‘oe kakai, ‘ae kau fakamalohi, moe kau kaakaa, moe kau fe’auaki kae ‘uma’a ha’aku hangee koe Popilikane ko ‘eni…’’ ( v 11) Lotu ‘Afungi!! Koe talatalaakii ho kaungaa fononga (Popilikane) he ko ha hopo? Kuo ha ‘etau attempt ke ‘ilo ki he intention / finangalo ‘oe ‘Otua? Koe me’afua moe fokotu’utu’u ‘a hai ‘ae accurate knowledge ‘oku te ‘afungi’aki he Folofola ‘ae ‘Otua? Kau Filosefaa! pe ko e loloange hoto pulupuluu!! pe koe pakia fo’ouu ki he lotuu! Toe pule’i atu ‘ehe Falesi ia ‘ae me’a ke tokanga moe ta’etokanga ki ai ‘Otua. ‘E anga fefe ha’a tau hu atu mo ‘ete ki’i mo’uifaa ke fakamaama mai’aki ‘ae katoa ‘oe Folofola ‘ae ‘Otuaa? Koe ha nai kuo tonu tokotaha pe ha’aku ia FALESI e faka’uhinga Tohitapu mei he toenga ‘oe kakai lau tohitapuu? Kuo ha kuo meimei ta’u ai ‘e 200 ‘ae lotuu ‘i Tonga (2026) ko ‘enau toki ‘iloo tokua ‘eni ‘ae maama moe fakahinohino totonu ‘ae Tohitapu ‘ia kita? “’Oku ou ‘aukai tu’o ua he uike, ‘oku ou ‘atu ki he Siasi ‘ae vahe hongofulu ‘i he me’a kotoa ‘oku ou ma’u ‘i he’eku ngaue.” Koe ‘aukai ‘ae Falesi koe tu’utu’uni ia ‘ae lao ‘a Mosese ki he kakai Siu koe fakamanatu ‘oe ongo ‘aho ‘oe uike na’e ‘alu hake moe hifo mai ‘a Mou moe fekau ‘e 10. Koe vahe hongofulu koe tu’utu’uni ia ke fai’aki ‘enau tokoni ki he kau Livaite “Pea koe me’a ki ha’a Livai, vakai kuo u foaki hono kotoa ‘oe tukuhau vahe hongofulu mei ha’a ‘Isileli monau tofi’a, koe fetongi ‘o ‘enau ngaue he’enau fai ‘ae ngaue ‘oe Teniti Fe’iloaki’anga.” (Nomipa 18:21) pea koe ‘uhinga ia ‘ae lea pehee ‘ae Falesi ‘ene vahe hongofulu koe’uhii koe ngali lotu ‘enau to’onga kae toitoi ai ‘enau kaiha’asi ‘ae langilangi ‘oe ‘Otua moe ‘ofa faka’otua “Ka ’oiaue! Kimoutolu Falesi he ‘oku mou ‘atu ki he Siasi ‘ae vahe hongofulu ‘o ho’omou minite moe pekano moe fa’ahinga mohuku kai kehekehe, ka mou laka ‘i he fakamaau totonu moe ‘ofa faka’otua: na’e totonu ke fai ‘eni pea ‘oua na’a li’aki ‘ena” (Luke 11:42). Kainga hola mei he fa’ahinga ‘afungi ni he koe to’onga ia ‘ae Falesi!
 
Koe lotu ‘ae Popilikane
 
Na’e hiki mai ‘ae tokanga ‘ae talanoa ni ki he “tanaki tukuhau” pe Popilikane (Publican) hangee koe fakalea ‘a Dr. Moulton (Matiu 5:46). Na’a ne tu’u pe mei ha potu ‘o mama’o atu… “Ka koe si’i Popilikane na’a ne tu’u pe mei ha potu, ‘o mama’o atu na’a mo hono mata na’e ‘ikai ke ne fa’a hiki ki he Langi; ka ka sii fatafata pe ia, ‘one pehee, ‘E ‘Otua ke ke fakamolemole’i au, ‘a au angahala” (v 14).  ‘I he Temipale koe feitu’u ‘oku fakahoko mei ai ‘ae lotuu koe loto’aa ‘oe hou’eiki fafine (court of woman). Ko e Falesi ni na’a ne toe taha atu ‘e ia mei he feitu’u ni ‘o ofi ‘aupito ki he ‘Olita pea ‘oku tutu’u mai leva ‘ae Popilikane mei he tafa’aki ‘e taha ‘oe loto’aa ‘oe kakai fefine ‘okapau koe Siu ia pea ka ‘oku ‘ikai ‘oku nau ‘i he loto’aa leva ‘oe Senitaile. Ki he Popilikane na’e ‘ikai fai tu’utu’uni ‘ae tukunga ke makatu’unga ai ‘ae me’a ke ne lotu’aki, na’e ‘ikai koe ofi moe mama’o mei he Temipale, pea ‘oku ‘ikai koe fakafa’ahinga ‘oe nofo’anga ‘oe Temipale, pea ‘oku ‘ikai toki mafana ‘ene lotu he tokolahi ‘ae kau fanongo lotu ‘ikai! Kainga ‘oku tau fa’a mo’ua he to’onga fakafalesi ni koe taimi pe ka toki toko lahi ai ‘ae lotuu pea te toki aoao lea pea ka ‘okapau ‘e toko 6 pe ‘ae lotu heingihengi Sapate pea kehe pe ke fai ‘etau lotu.  Kainga koe naunau ia ‘oe Falesi (sio kia Palovepi 28:13).
 
‘Oku fakamatala ‘e he’ene to’ongaa, lea pea moe founga ‘o ‘ene lotu ‘ae naunau na’e kanoloto ‘i he’ene mo’ui. Na’a ne ongo’i loto lavea mo mafesifesi he na’a ne ‘ilo’i lelei hono tu’unga (Angahala ia) kohai ia ki he ‘Otua (Ma’oni’oni ia) pea na’a mo hono mataa na’e ‘ikai ke ne fa’a hiki ki he Langi koe faka’ilonga ‘oe matu’aki fakavaivai ‘i he mamahi mo’oni ‘ae loto koe’uhii ko ha’ate angahala (sio kia ‘Esela 9:6); ‘ikai ngata na’a ne sii fatafata…koe faka’ilonga ‘oe mafasia mo’oni ‘ae loto moe fakatomala ‘o tangi ki he “Fakamolemole moe Meesi ‘ae ‘Otua” (Selemaia 31:19). Kainga koe ‘imisi pau ia ‘oe ha’u ki he ‘Otua koe laumalie ‘oku mafesifesi pea hu’i’aki ‘ae mo’ui tukulolo. Kae hangee koe talanoa …Tala atu na’e ‘alu atu ‘ae tokotaha ko ia ki hono ‘apii, kuo ne ma’u ‘ae tonuhia na’e lahi ‘i he tonuhia ‘ae tangata ‘e taha…Koe fo’i lea koe “tonuhia” (“justified”) ‘oku ‘uhinga ‘i he fakamatala ni ko hono fakahaa ‘e he ‘Otua ‘oku ‘ikai ha halaia. Koe Popilikane pe ‘e taha na’e ‘ilo’i ‘ene angahala he na’a ne matu’aki fakahaa ‘ene fakavaivai ki hono ‘Eiki. Ko ia ai na’a ne ma’u ‘ae  “tonuhia” Ka koe Falesi na’e ‘ikai ke ne fakahaa ha’ane angahala/ fakavaivai ko ia ai ‘oku ‘ikai ha me’a ke ne “tonuhia” ai mei he ‘Otua. Kainga ki he Falesi ni na’e ‘ikai ha faikehekehe ‘o ‘ene ‘alu atu ke lotu mo ‘ene foki mai mei he lotuu. ‘Oku tau kaunga fakamo’oni kotoa pe ki heni koe ‘alu ‘eni ke ta’u ‘e fiha ‘etau fai ‘ae lotu lelei na’e ha’u mo Sisu moe ‘ikai pe ke tau fakatokanga’i kuo ‘i ai ha faikehekehe/ fakalakalaka ‘oe ta’u kuo ‘osi moe mo’ui ‘oe ta’u ni. Pea hangee koe lea ‘ae kainga mei he motu mama’o “’Oku naa tatau pe! ‘Oku totonu kainga kapau ‘oku tau mo’ua ai pea totonu leva ke tau fai ha ngaue ki he’etau lotu kei taimi he ‘oku pau pe ‘oku ‘i ai e me’a ‘oku fehalaaki. Koe lotu kainga koe uku koe angahala (‘alu hake ki he Temipale) pea hake kuo fakama’a (Hifo mai mei he Temipale). Koe lotu koe liliu koe hiki mei he mo’ui motu’a ki he mo’ui fo’ou ‘e taha. Kainga koe lotuu ke ‘i ai ha tupu mo ha fua ha ututa’u ‘e fai. “Ko au pe ee he angahala na’e tala pe ke u ‘alu atu, kae hao ‘i ho ta’ata’a ‘ae hiamatea ko au…” (himi 442:1).
 
Fakama’opo’opo
 
Koehaa nai na’e ‘ikai tali ai ‘ae lotu ‘ae Falesi? Matamata pe na’e ‘ikai toe ‘i ai ha faingamalie ia ‘oe ‘Otua ke hu mai ai ha’ane lelei na’e ‘osi ‘alu atu pe ia kuo ne ‘osi fonu pe ia. Kae hangee kiate au koe’uhinga ia ‘etau ‘alu atu ki he lotuu koe “utu” mo “fakafonu” ‘etau ngaahi nge’esi ipu ni pea fakafeta’i na’e fonu mahuohua ai ‘ae nge’esi ipu ‘ae Popilikane ni. Koe tefito’i fakakaukau ‘oe talanoa ni ‘oku ‘ikai tokoni ‘a ‘etau omi mo ha’atau me’a ke makatu’unga ai ‘a ‘etau kole ‘ae Meesi, Fakamolemole moe ‘Alo’ofa ‘ae ‘Otua ‘ikai ‘aupito ka ko ‘etau ‘inasi he “tonuhia ko ia ‘aki pe ‘etau lea katoa “‘E ‘Otua ke ke fakamolemole’i au, ‘a au angahala” ‘io “he ko ia ‘oku ne hakeaki’i ia ‘e fakavaivai’i pea ko ia ‘oku ne fakavaivai’i ia ‘e hakeaki’i ia.” “’Eiki, liliu ‘a hoku loto ke u tui ai pe ki ho poto; kae faingofua pe keu talia, ke fai ho finangalo ia” Kainga kau toe ‘ai atu koe lotu koe matu’aki fakavaivai ki he ‘Otua fou ‘ia Sisu Kalaisi….’emeni
 
Fakamalo atu ho’o mou kei ma’u taimi…fakamanatu atu ai pe ‘etau lau folofola/ lotu fakafamili/ lotu lilo pea mo mo’ui ‘aonga foki…’ofa atu kiate kimoutolu hono kotoa.
 
Kavauhi