Koe liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki

Sapate 02/03/2014
 
Sapate Ha Fakakehe ‘ae ‘Eiki
 
Ngaahi Lesoni: Saame  99; ‘Ekisoto 24:12-18; 2 Pita 1:16-21; Matiu 17:1-9
Ngaahi Himi: Himi 622/538/569
 
Kaveinga: “Koe Liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki”
 
Matiu 17 : “Pea lolotonga ‘ene kei lea fakafokifa na’e fakapulou kinaua ‘e ha ‘ao maama ; pea ‘iloange koe le’o mei he ‘ao na’e folofola mai, ko hoku ‘Alo Pele ‘ena ‘a ia kuo u hoifua ai ; mou fakaongo kiate ia”
Talateu
 
Ko sapate faka’osi ‘eni ‘oe fa’ahi ta’u fakalotu ‘oe ‘Epifani. Pea ‘i he sapate faka’osi ni ‘oku tau mamata fakataha ai mo Pita, Semisi mo Sione kia Sisu ‘oku ne fotu mai ‘i ha fotunga fo’ou. Koe Pulelulu ‘oe uike ni koe “Pulelulu Fakaefuefu” ia pea ‘oku kamata mei ai ‘ae fa’ahi ta’u fakakalisitiane ‘oku ‘iloa koe “Leniti” ‘a ia koe fo’i ‘aho ia ‘e 40 kimu’a pea toki hoko mai ‘ae Sapate Paame moe Uike tapu (Uike Pasione/ Passion week). Lolotonga ‘etau fononga’ia ‘ae fa’ahi ta’u ‘oe “Leniti” ‘oku tau teuteu fakaeloto ai ’etau mo’ui ke tau fakamanatua ‘ae uike mamahi ‘o Kalaisi pea mo ‘ene pekia koe’uhi ko ‘etau ngaahi angahala. Ka ‘i he ‘aho ni ‘i mo’unga mo hono talanoa ‘e Pita ‘ae me’a fakamanavahe na’a nau mamata ki ai koe fakakehe hono natula te’eki tu’o taha ha’a nau mamata kia Sisu ‘oku ne fotu mai ha fotunga pe heni. Ko mo’unga he ‘aho ni ‘oku nau fakamo’oni ki he folofola ‘a Sisu kiate kinautolu “Ko au e ‘oku ou tala atu ‘oku ai ha ni’ihi ‘o kimoutolu ‘oku tutu’u heni, ‘a ia ‘e ‘ikai te nau momo’i lave ki he mate, kae ‘oua ke nau mamata ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua kuo hoko mai moe ha’aha’a” (Ma’ake 8:39). Pea fakalele loto kia Pita ‘ae me’a kuo hoko ni pea tupu ai ‘ae ‘ikai kainga ‘ae me’a na’e ‘i he’ene fakakaukau moe natula ‘oe me’a na’e sio ki ai hono fofonga. Na’a ne ‘amanaki te ne ngaohi ha fakahekeheke ‘e tolu ma’a kinautolu ni ‘o taha ma’a ‘Ilaisia pea taha mo’o Mosese pea taha ma’a Sisu.  Pea lolotonga ‘ene kei lea fakafokifa na’e fakapulou kinaua ‘e ha ‘ao maam ; pea ‘iloange koe le’o mei he ‘ao na’e folofola mai, ko hoku ‘Alo Pele ‘ena ‘a ia kuo u hoifua ai ; mou fakaongo kiate ia kae lolotonga ia ” pea ko ia ‘etau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Lolotonga ‘ene ‘i mamani na’e fotu pe haa koe tangata kakato ia, na’a ne haa koe foha ia ‘o ha tangata tufunga masiva mei Nasaleti, koe tangata malanga ia mo fakamo’ui mahaki. Ka ‘i he mo’unga he ‘aho na’a ne ha pe fotu mai ‘i ha teunga ngeia lahi koe kololia ia ‘o ha fotunga na’a ne hoko mai’aki ki hotau mamani (Sione 17:5; Filipai 2:6) pea koe teunga moe kololia ai pe ia te ne toe foki mo ia ki he langi (Fakaha 1:14-15). ‘Oku fakamatala ‘e Matiu na’e ‘ave ‘e Sisu ‘a Pita, Semisi mo Sione ki ha mo’unga ma’olunga fakaekinautolu pe (Mo’unga Kilipoa/ Mo’unga Heamoni). Pea lolotonga ‘enau ‘i ai kuo nau mamata kia Sisu ‘oku ne liliu mai ‘i ha fotunga makehe. Koe fa’ahinga liliu na’e kamata mei loto ‘o haa ki tu’a. ‘Oku ‘ikai ko ha liliu pe ‘oe fotunga ka koe matu’aki liliu faka’aufuli ki he fotunga ‘e taha. Lolotonga ‘ene ‘i mamani ‘a Sisu na’a ne fotu mai ‘o hangee tofu pe koe tangata ka ‘i hono fakamatala ‘e Pita ‘ae ha-fakakehe koe fotunga ia na’e matu’aki liliu faka’aufuli ia ki he sino ‘oku ngeia pea na’e ‘ikai ha’ane alaaanga mo ia (Sione 17:5; Filipai 2:6). Koe Sisu fo’ou ‘eni ia kia Pita. Ko hono fakalea ‘e Ma’ake he veesi 2 “pea na’e fakakehe hono anga… He was transfigured” (grk: metamorphoo/ met-am-or-fo’-o:  Meaning to change, transfigure, transform/ from which we get our word “metamorphosis). Ko hono fakamatala’i ‘e Matiu ‘ae fotunga ‘oe fakakehe “…pea na’e malama hono fotunga hangee koe la’aa…” (Matiu 17:2)…pea ko Luke… “pea tatapa hangee koe ‘uhila (Luke 9:29). Kia Matiu ko hono kofu na’e hinaekiaki mai hangee koe maama…kia Ma’ake…“pea fetapatapaki mai hono ngaahi kofu ‘o hinaekiaki faufau…” Ko Luke ko hono kofu na’e hinaekiaki…” Kainga kia Matiu ‘oku ha mei he fakamatala ‘a Pita ‘oku ‘ikai ko ha fa’ahinga hinehina ‘eni ia ‘e ala ma’u hano fakamatala maau ‘i mamani he kuo te’eki mamata ki ai ha mo’ui ngata ‘i he toko tolu ni. ‘Oku fakamatala ‘e Ma’ake ‘oku ‘ikai ha taha fo tupenu ‘i mamani te ne mafai hono fakahinehina pehee.
 
Na’a nau vakai atu ‘oku ne fotu fakataha mai mo ha tokoua kehe ‘a ia ko ‘Ilaisiaa pea mo Mosese. Koe taha foki e me’a na’e nofo ‘amanaki ki ai ‘ae Siu moe kau faiaako lao ‘e toe foki mai ‘a ‘Ilaisiaa ki mu’a ia he hoko mai ‘ae Misaia (Malakai 4:5-6). Ka na’e fakamahino ‘i he ‘aho ni ‘e Sisu na’e ‘osi hoko kotoa ‘ae ngaahi me’a ni ‘o fakatatau ki he ngaahi me’a na’e ‘osi kikite’i ‘e he Tohitapu. He na’e ‘osi ha’u pe ‘a ‘Ilaisia ia ki mu’a pea na’e fakapoongi ia ‘e Tu’i ko ‘Ehapi moe Kuini Sisipeli (1 Tu’i 19). Pea kapau ko Sione Papitaiso na’e ‘osi ha’u pe mo ia ka na’a nau toe fakapoongi pe mo ia ‘i he mafai ‘o Helota (Ma’ake 6:14-29). Kia Matiu na’e kau ‘eni he ‘uhinga ‘ae ha fakataha atu ‘a Sisu mo ‘Ilaisiaa. ‘Oku ‘ikai ia ko ia pe ka ke fakamahino ko Sisu ‘oku ‘ikai ko ha taha ia ‘oe kau palofita ka koe ‘Alo mo’oni pe ia ‘oe ‘Otua pea ‘oku mahulu atu hono mafai he lakanga fakapalofita. Na’a nau mamata atu ‘oku fai ‘enau fefolofolai ‘o fekau’aki moe teu ‘ene ‘Eikisoto ki Kalevale (Luke 9:31). Na’e ‘i ai ‘a Mosese koe’uhii koe Lao pea ko ‘Ilaisiaa koe’uhii koe kau Palofita. ‘Oku fakamatala ‘e Matiu na’a nau kamata tule mohe ka ‘i he’enau ‘aa lelei na’a nau sio ki he fu’u langilangi ni. Ko ia ai na’e mata tokanga ‘aupito ‘a Pita ke ngaohi ha ki’i fakahekeheke ‘e tolu ma’a kinautolu kae pango na’e fakamahino ‘e Sisu ko hono pule’anga ‘oku ‘ikai ‘aonga ai ha me’a kuo ngaohi ‘e ha nima ‘a ha tangata. Kia Pita kuo ngalo ia ‘iate ia ‘ene fakamo’oni kia Sisu “koe Misaia Koe koe ‘Alo ‘oe ‘Otua mo’ui.” Na’e ‘ikai ke mahino kia Pita ‘ae ‘uhinga ‘a Sisu ki he lea kololia. ‘Oku ‘ikai koe ngeia na’a ne sio ki ai ka koe “pau ke ne mamahi pea pekia pea toki ma’u ‘ae kololia.” Kainga koe kololia moe ngeia ‘oe lotu ia ‘oku ma’u ia he mateaki moe mamahi’i e tui totonu he fai talangofua ki he ngaahi fekau ‘ae ‘Eiki. Koe Liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki
Ko ha kakai ‘e 2 he talanoa ni
 
Ko Mosese mo ‘Ilaisiaa foki koe ongo palofita lahi ia he Fuakava Motu’a. Ko Mosese koe palofita na’a ne kikite’i pe vavanga’i ‘ae kaha’u (Lao) pea ko ‘Ilaisiaa koe palofita ‘oe fakamelomelo ‘oe kaha’u (Palofita). Ko kinaua ‘eni ‘oku na fakahaa’i mai (Theophanies– that is, special appearances of God/ ‘Ekisoto 24; 1 Tu’i 19) fakataha ia mo Kalaisi he langilangi moe fu’u kololia fakae’otua. Koe uluaki kakai he talanoa ni ‘oku fakafotunga atu ia ‘e Mosese. Koe fotunga ia ‘oe kakai na’e “pekia ‘i he ‘Eiki pea kuo pau ke nau toetu’u he ‘aho fakamui” hangee ko Mosese he na’e pekia pea tanu pea toetu’u (Teutalonome 34:5) “Ka ko ‘eni kuo fokotu’u ‘a Kalaisi mei he pekia koe polopolo ‘oe fa’ahinga kuo mohe. He koe me’a ‘i he fou mai ‘iha tangata ‘ae mate pea fou mai ‘i ha tangata foki ‘ae toetu’u mei he pekia. ‘Io hangee tofu pe ‘oku mate kotoa pe ‘ia ‘Atama, pehee foki ‘ae fakamo’ui hake kotoa pe ‘ia Kalaisi.” (1 Kolinito 15: 20-22). ‘Io kainga ka ‘i ai ha mo’ui na’e pekia ‘i he ‘Eiki pea kuopau ko ‘ene ‘ae tala’ofa mai ‘a hotau ‘Otua ‘e toetu’u ia ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. Koe fa’ahinga kakai hono ua ‘oku fakafotunga atu ia ‘e ‘Ilaisiaa: Koe fa’ahinga ‘oku lolotonga pe ‘enau kei mo’ui kuo fokifakuo nau punakaki mo’ui” pe ke fakafetaulaki ki honau ‘Otua hangee ko ‘ave mo’ui ‘o ‘Ilaisia ki langi (2 Tu’i 2:11).  ’E! Kau tala atu ha misiteli! ‘E ‘ikai ke tau mohe kotoa pe ka ke tau LILIU kotoa pe ‘i ha fo’i momeniti, ‘i ha fo’i kemo pe ‘i he ifi fakamui ‘ae talupite: ‘io ‘e ifi fakamui ‘ae talupite pea ‘e fokotu’u ‘ae pekia ‘o ta’e fa’a ‘auha pea ko kitautolu ‘e LILIU…” (1 Kolinito 15: 51-52). “Koe’uhi ‘e ha’ele mei he langi ‘ae ‘Eiki ‘e Ia, pea ai ha vakavakaoo…pea koe pekia ‘ia Kalaisi ‘e tomu’a tu’u, hili ia ko kitaua kuo ta tolonga ‘o a’usia ‘e punakaki fakataha mo kinautolu ‘ i he ngaahi ‘ao ki he ‘ataa ke fakafetaulaki ki he ‘Eiki, pea hili ia te tau ‘i he ‘Eiki ma’u ai pe…” (1 Tesolonaika 4:16-18). Koe Liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki
Koe le’o na’e ongo mai mei he langi
“Pea lolotonga ‘ene kei lea fakafokifa na’e fakapulou kinaua ‘e ha ‘ao maam ; pea ‘iloange koe le’o mei he ‘ao na’e folofola mai, ko hoku ‘Alo Pele ‘ena ‘a ia kuo u hoifua ai ; mou fakaongo kiate ia. Kainga koe fekau koe  fakaongo kiate Ia ! Koe ‘uhinga nai ia ‘ae pulia ‘a Mosese mo Ilaisia he ‘oku ‘ikai toe fakafou mai ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua ia he Lao (Mosese) moe Tohi Palofita (‘Ilaisiaa) ka ‘oku fou taha pe ia ‘i hono ‘Alo (Hepelu 1 :1-2). Koe le’o ko ia na’e ongona he mo’unga he ‘aho ni koe le’o tatau ai pe na’e ongo mai mei he mo’unga sanai kia Mosese ke foakiange e lao ke nau fakaongo ki ai hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a ‘Ekisoto 24:1-18.  Ka ko mo’unga he ‘aho ni ko Sisu ‘oku nau fakaongo ki aipe. Pea na’e ‘osi fakapapau’i pe ‘eni ia mei Langi he le’o tatau pe he ‘aho hono papitaiso. Koe le’o ko ia moe langilangi ko ia na’e fakamo’oni ki ai ‘a Pita he’ene malanga “He tala’ehai ko ‘emau fai ki he fananga ne fa’u ke fakahinga ‘ae kakai ‘a ‘emau ongoongo atu ‘ae mafimafi ‘a hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi mo ‘ene toe hoko ma; ka koe kau sio tonu kimautolu ki hono langilangi….Koe le’o ko ia na’a mau fanongo ki ai ‘i hono ‘omeia mei langi ‘i he’emau ‘iate ia ‘i he mo’unga tapu” (2 Pita 1:16, 18). Na’e ‘uhinga ‘enau mamata atu kuo pulia ‘a Mosese mo ‘Ilaisia ko hono fakamahino mai ia ko Sisu pe ‘oku ne mafai ke ne hoko koe “Fakamo’ui ma’a mamani.” Pea ‘i he’enau hanga hake ke vakai, na’e ‘ikai te nau sio ki ha taha, ka ko Sisu pe.  Ko SISU toko taha pe te mou fakaongo ki ai koe kakato’anga ia ‘oe lao moe tohi ‘ae kau Palofita. Na’e ‘uhinga ‘ene ta’ofi kinautolu mei hano fakamatala pe talanoa ki he me’a na’a nau mamata ki ai he ‘oku te’eki ke mahino kakato kiate kinautolu ‘ae ‘uhinga kae ‘oua leva ke toetu’u meihe pekia. Ko hono pule’anga ‘e hoko mai ia ki he mamani fou mai ‘i hono ‘Alo pea ke ne ma’u kakato foki ‘ae pule ki Langi pea mo mamani (Matiu 28 :18). Koe ‘uhinga ia hono uki ‘oe tali ‘a Sisu ki he’etau mo’ui he ko ‘etau ma’u ‘a Sisu pea ‘oku tau ma’u ai pe mo Ia (Tamai) na’a ne fekau mai ‘ae ‘Alo. Koe Liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki
Fakaakonaki
 
Si’i kaungaa pilikimi ‘i he tui ‘oku tau mamata fakataha mo Pita, Semisi mo Sione he ‘aho ni kia Sisu ‘oku ne hifo mai mei mo’unga hili ‘ene talangofua ki he ‘Ekisoto ke fakahoko. Ka ‘oka hili ha uike ‘e 6 mei heni te tau toe mamata kia Sisu ‘oku ne toe si’i kaka hake ki mo’unga pea mo Kalevale ke fakakakato ‘ae ‘Ekisoto pea fakamo’oni ki he me’a na’a nau mamata ki ai. ‘Oku tomu’a ‘omi ‘e he talanoa ‘oe Ha-fakakehe ‘a Sisu ‘ae mo’oni moe pau ‘oe toetu’u. Koe langilangi moe fekau ‘oe Ha Fakakehe ko hono talanaga’i ‘ae “Mo’ui moe Mate” ‘ae tangata pea ‘ikai ia ko ia pe ka koe fakalotolahi ‘ae fakamo’oni ‘oe toetu’u ki he mo’ui ta’engata ‘ae kakai ‘oku nau ‘ofa ki he ‘Otua mo tauhi ‘ene ngaahi fekau. Kainga ko hotau monu’ia’anga he ‘oku malava ‘e he Folofola ni ke fakakau atu kitaua heni ke tau mamata fakataha mo Pita, Semisi mo Sione ki he langilangi moe kololia ‘oe pule’anga ‘oe ‘Otua. ‘Oku makatu’unga ia he talangofua kakato ‘a Sisu ki he Tamai ke fakakakato ‘ae ‘Ekisoto ‘ae fanau ‘Isileli mei ‘Isipite ki he Fonua ‘oe tala’ofa pea ki he pilikimi ‘oku tau fai mei Taimi ki ‘Itaniti. Kau Kalaisitiane ‘oku fokotu’u atu ‘e he fakahoha’a ni ko ‘eta ngaue moe lotu ke ta a’usia ha taha ‘i he ongo fa’ahinga kakai ‘oku ‘ae pule’anga ‘oe ‘Otua kuo ‘osi lave atu ki ai. Kapau he'ikai te ta kau fakataha mo Mosese moe kakai 'uluaki pea ta te ta kau fakataha mo ‘Ilaisiaa moe kakai hono ua pea ka hala mei ia pea koe kakai pe hono tolu 'oku ha ia he lisi ki he Afi ta'engata. Fili ke tonu!!! Kainga ‘oku tau fononga ‘i ha taimi ‘oku fakangatangata ‘a hono me’a kotoa ngata pe ‘i he ‘Ofa ‘ae ‘Otua ‘oku ta’engata ‘ene ‘alo’ofa. Fai vave ke liliu leva telia ‘ae taimi ‘ae ‘Otua. Koe Liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki
Fakama’opo’opo
Koe naunau ‘oe ha fakakehe ‘o ha mo’ui ‘e fotu ia ha mo’ui kuo ne liliu ‘o tali ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ke hoko ko hono ‘Eiki mo hono huhu’i. Koe kakai ‘oku nau ‘osi fakatomala mo’oni pea kuopau honau loto ke fai’aki ‘ae mo’ui fo’ou ‘o angi mui ki he ngaahi fekau ‘ae ‘Otua mo foua hono ngaahi hala ma’oni’oni. Koe liliu ko hono fakamatala ia ‘e taha ‘oe lea Sisu pea ko ia kuo ne tali ‘a Sisu pea kuopau ke ha ai ha fotunga fo’ou fakasisu Kalaisi ‘o makehe ‘i he lea, ngaue moe fakakaukau pea ‘i he’etau ma’u ia ‘oku tau ma’u ai pe moe mo’ui ta’engata ko ia ‘ae liliu. Pea ‘i he’enau hanga hake ke vakai, na’e ‘ikai te nau sio ki ha taha, ka ko Sisu pe. Koe Liliu koe fakaongo ki he ‘Eiki” “Kae huanoa ka fai ‘etau femataaki ha hono angatonu ‘o sio ta’epulou toki liliu ai au ‘ou ma’u hono tatau” (Himi 569:5)…’Emeni!
 
Fakamalo atu pea fakamanatu atu ai pe ‘etau lau Folofola faka’aho/ lotu lilo/ lotu fakafamili pea mo’ui ‘aonga foki….malo ‘etau ma’u ‘ae uike fo’ou ni….moe ‘Ofa atu

Kavauhi