Koe lea 'oku ne tokoni'i e ongosia koe Folofola pe 'a Sisu

“….MALANGA SAPATE PAAME …”
29-03-2015
Same 118:1-2,19-29; ‘Aisea 50:4-9; Filipai 2:5-11; Ma’ake 11:1-11
Kaveinga: “Koe lea ‘oku ne tokoni’i e ongosia koe Folofola pe ‘a Sisu”
Potu Folola ‘Aisea 50:4 “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ‘oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”
Himi 1.649
         2. 466
         3. 611
Talateu
Koe fakakaukau ‘oe ha’ele fakatu’i atu ‘a Sisu ki Selusalema ke fetongi ‘a ia kotoa pe kuo pekia ‘ia Kalaisi. Talu mei he talanoa ‘ae vahe 40 (‘Aisea 2) pea moe toutou ongona ‘oe peauongo ‘oe tala ‘oe fakatau’ataina pea moe fakalelu ki Selusalema he kuo totongi hono mo’ua ‘e Sihova. Pea hoko hoko mai he toenga ‘oe ngaahi vahe ni ‘ae toutou ma’ali fekina ‘oe afo faka’amanaki ni moe ongo’i ‘ehe palofita ni hange hange ‘oku ta’ehounga’ia e kakai ni he fai me’a lava ‘ae ‘Otua ma’a nautolu pea mo hono fakafokiange honau tau’ataina ne mole ki he ngaahi fonua na’e fai ki ai honau taki popula. ‘Oku e’a mei he vahe 50 ni ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua ‘o fakafou mai ‘i he’ene palofita lea ta’eufi ko ‘eni ke ne ofongi ‘ae tu’unga mo’ui ‘ae kakai kuo ne fai hono fakatau’ataina mei he nofo hopoate. Pea ‘oku hanga ‘ehe Palofita ni ‘o toe valoki’i fefeka ‘ae kakai ni he ta’e hounga’ia pehe kuo nau fai ni. “Koe ha ‘oku pehe ai; kuo u ha’u ka ‘oku ‘ikai ha taha? Kuo u ui kae ‘ikai ha tali? Koe ha??? ‘Oku nounou koaa hoku nima ke fakamo’ui? ‘Oku ou ta’e ha ivi ke fakahaofi? ‘Isileli ‘oku ‘ikai koe kovi ‘a’aku koe kovi pe ia ‘amoutolu. Pea toki fakaongo atu ‘e ‘Aisea ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua ka ko hotau veesi malanga ia Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ‘oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Koe ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia
‘Oku ngaue’aki ‘e he fatu tohi ni e lea Fa’ee heni ‘o faka’ilonga’i ‘ae natula ‘ofa ta’emamotu ‘ae ‘Otua ki he fanau ni. Koe fakakaukau ‘oe ‘elelo ‘oe tama ako heni koe Fakahinohino, tokoni’i pea moe Fakamo’oni’i. Ko ia ‘ae ngaahi kupukupu’i lea ‘oku ne ofongi pea fanguna e tukunga mo’ui ‘oe ‘Isileli ‘o fekau’aki mo ‘enau tauhi honau va moe ‘Otua na’a ne fai honau fakatau’ataina. Koe lea ongosia(weary) heni ‘oku talanoa ia ki ha kakai ‘oku mole ‘ae ‘amanaki pea ‘i he tu’unga mo’ui ko ia ‘oku fiema’u ha kalofiama ‘io ha le’o ‘oku faka’amanaki mo fakato’oto’a ke ne ‘omi malohi mo fakatu’amelie ma’ae kau nofo hopoate. Koe fehu’i mahu’inga heni ke tomu’a tali pe koe ha ‘ae makatu’unga malohi ‘o ha toko taha ke ne ma’u ‘ae mafai moe ivi ke lea ‘o fakanonga pea mo tokoni’i ai si’i kau ongosia? Koe malohinga tefito ia ‘oe lea ni ma’ae ongosia ‘oku ‘ikai ko ha lea na’e fatufatu pea tufotufa tatau ka koe fakataulama ia mei loto tatau. ‘Io he “ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ‘oe tamaako” ‘Oku fakalea ‘e Toketa Molitoni koe ‘elelo ‘oe tama ako. He koeha ‘ae ‘elelo ‘oe tama ako? Koe ‘elelo ‘oe tama ako koha ‘elelo na’e ‘osi ako’i pea hili ki ai ‘ae fakahinohino ‘ene faiako. Koe ‘elelo ‘oe tama ako koe ‘elelo ‘oku ne fakamo’oni ki he fakahinohino ‘ene faiako.  Koe telinga ‘oe tama ako ko hono malohinga koe fanongo tokanga! Pea ‘oku fakatupu ‘ehe fanongo tokanga ‘ae ma’u kakato e fekau ke tala moe malohi ke tala’aki e fekau ko ia. Koe fa’ahinga fanongo ‘oku ne tokoni’i ‘ae ongosia ‘oku ‘ikai fai’aki ia ‘ae fanongo ‘ae telinga ka ‘oku fai’aki ia ‘aefanongo ‘ae loto. Koe fanongo ‘ae loto ‘oku ne huhua mai ai ‘ae tuku’anga’ofa hono loto ke tokoni’i’aki ‘ae ongosia. Koe lea ‘oku ne tokoni’i e ongosia koe Folofola pe ‘a Sisu.
Kau fononga! ‘Oku fefe hotau ngaahi faleongo na’a koe tukia’anga ia ‘etau ngaue ki he ongosia koe ‘ikai te tau mateuteu ke fanonga lelei ki he fekau ‘oku hakeaki’i’aki e ongosia. Na’a ‘oku tau fanongo’aki hotau ‘atamai kae iku ‘o fakangatangata ‘etau tokoni’i ki ha mo’ui ‘oku ne ongosia. Ki he Palofita ni koe fanongo ko ia ‘ae tefito’i vaivai’anga ‘o ‘Isileli. Koe ‘uhinga ia ‘enau hee mei he Konisituone ‘ae ‘Otua pea fai ai honau taki popula koe ‘ikai tonu ‘enau fanongo ki he Folofola ‘ae ‘Otua. Na’e kakato mo ngingila ‘ae fakakaukau ni ‘ia Kalaisi he na’a ne ma’u lelei ‘ae fekau mei he Tamai ke tala ki he tangata “Koe fakamo’ui ki he Fa’ahinga ‘oe tangata” pea moe malohi ke ne tala’aki e fekau ko ia ko ‘ene ikuna ‘a mamani ‘i Kalevale. “Na’a ku tuku hoku tu’a ki he kau ta, mo hoku kou’ahe ki he kau fusikava, na’e ‘ikai teu fufu hoku mata mei he fakama fuape moe ‘anuhia. Ka ko ‘Atonai Sihova tene tokoni’i au, ‘aee na’e ‘ikai teu tuku ke lava’i au ‘e hoku fakamaa, ko ia ai na’a ke ngaohi hoku mata ke hange ha makahunu ‘ou ‘ilo ‘e ‘ikai lava hoku fakamaa.” (Aisea 50: 6-7). Koe lea ‘oku ne tokoni’i e ongosia koe Folofola pe ‘a Sisu
Koe fakamo’oni ‘ae kau ongosia
 
Ko ha fakamatala kakato nai ia ‘oha tamasi’i ako lelei ko ‘ene feinga ke ne hoko koe fakamo’oni Fakahaha ki he’ene faiako? ‘I he ‘aho ‘oe ha’ele fakatu’i ki Selusalema na’e hange ka movete ‘ae fu’u kakai ne nau fakatefua mai ke talitali honau tu’i. Na’e ‘ikai ke ngata pe ‘i he’enau feinga ke fakamo’oni’i’aki ‘enau lea “Hosana! Hosana! Ki he hako ‘o Tevita ka na’a nau toe fakahaha ‘enau faka’apa’apa’i honau Tu’i’aki ‘enau Fola ‘enau ngaahi pulupulu moe ngaahi lau’i paame koe fakakaukau ‘oe lavame’a moe fakamo’oni kakato. Koe fakakaukau ‘oe paame koe “‘akau ‘oe ‘amanaki’anga” Tokua ka ‘i ai ha fononga kuo hee he toafa ko ‘enau vakai pe ki ha fu’u paame pea ‘oku nau fakatetu’a leva ki he inu pea moe malolo’anga. Na’e pehe ‘enau ‘amanaki kia Sisu koe hoko mai ‘ae fakatau’ataina’i kinautolu mei he nofo popula mo ha’isia ki he pule’anga Loma. Kia Sisu na’e ‘ikai koe fakatau’ataina’i mei nofo popula fakapolitikale ki Loma ka koe fakatau’ataina’i kinautolu mo kitautolu mei he nofo popula ki he angahala pea mo Langi. ‘I he taimi tatau koeha ‘a tautolu kuo huhu’i pea ‘inasi he  fakataulama ‘ae ‘Otua. ‘Oku tau hao faka’aho mei he ngaahi faingata’a koe tauhi ‘a hai? Mole ke mama’o ha’atau laka kuo taau ka ‘oku tau taau koe hoko mai ‘a Sisu Kalaisi ‘o pekia ke fakamolemole ai ‘etau hia. Toki uki kitautolu ‘e he ‘Ipiseli ki he kakai Filipai koe fakamo’oni ma’a si’i kau ongosia kuo huhu’i mei he mate ta’engata. Koe Ha’ele fakatu’i ‘oku ‘ikai koe pulupulu ke fola ka koe loto ke fofola ‘oku ‘ikai koe Hosana he kuo ‘osi fai ‘e Kalaisi ia hotau huhu’i mei he mate ta’engata ka ko kitautolu ke pehe ni ‘etau lea “Koe’uhi ke ‘iloange ha tui ‘i langi mo mamani mo lolofonua pea peluki ‘i he huafa ‘o Sisu; pea ‘ilonga ha ‘elelo pea fakamo’oni “KO E ‘EIKI ‘A SISU KALAISI mo’o fakalangilangi’i ‘ae ‘Otua koe Tamai.”
Fakaakonaki
 
Fefe ‘etau ngaahi malanga ‘oku fai ‘oku tau tokoni’i nai e ongosia pe kuo hoko ia koe mamahi’anga ‘oe si’i kakai kuo nau fie hola mai ki he malu ‘o ‘Atonai. Fakatokanga’iange koe lea ‘oku tokoni’i’aki e ongosia koe lea ‘oku aoao he koe ngaahi lea ki he tokoni “..keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia.” Fakatokanga’iange koe ‘elelo ‘oe tama ako ‘oku ne filifili lea ke tokoni’i moe hakeaki’i ka ‘oku ‘ikai koe laiki mo tamate’i ‘ae ongosia. Fefe taimi ‘oku tau ‘ahia ha mamahi koha ‘apisia hotau kaunga fononga. Taimi lahi koe fai pe koe fatongia pea koha tu’utu’uni fakatalasiti (Sympathy). Koe lea ‘oku tau fai ki he ongosia koe fakaai pe mo fakakakato fatongia. Kuo lahi fau ‘etau ngaue’aki ‘ae faingamalie fanongo ‘oe kakai ki he malanga’i ‘oe Folofola mo’ui koe faingamalie ia ke tau nafui pea tala ai hoto mamahi ki ha kakai…tala ai ‘ete ngaahi ta’efiemalie…tala ai ‘ete lelei hake pe ‘i ha toe taha…Pea kuo a’u ki ha tu’unga kuo hoko ‘ae me’a ne fie fanongo ki ai ‘ae kakai koe me’a ke nau hola mei ai he kuo hoko ia ko honau mamahi’anga.  Fefe kapau te ke hanga ‘oe tui ‘ae suu ‘oe toko taha mamahi ke ke ongo’i e me’a ‘oku ne ongo’i pea ke sio’aki e me’a ‘oku ne si’i sio’aki(Empathy). Na’e feinga ‘a Sisu he hala ki ‘Emeasi ke ne kau fakataha mo e ongo ako ne na fononga ai. Na’a ne feinga ke nau oo fakataha ke ne ongo’i ‘ena ongo he me’a kuo hoko. Pea fielau ‘ae vela hona loto he na’a nau kaungaa fononga fakataha mo Sisu. Talamai ‘e Hepelu 2:7 “..Kai kehe na’a ne fakamasivesiva’i ‘e ia Ia he’ene to’o ‘ae anga ‘oe tamaio’eiki mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘oe tangata…” ‘E pehe ‘ae ongo’i nonga mo malu ‘ae ongosia he fai mo’oni ‘etau feohi he lotu lelei ne ha’u mo Sisu. Koe lea ‘oku ne tokoni’i e ongosia koe Folofola pe ‘a Sisu.
Fakama’opo’opo
 
Fefe nai si’i hoko mai ‘ae ‘Alo ki mamani na’e fakaalaala nai mei he’etau angahala? ‘Ikai!! Ko hotau monu’ia’anga ko e hoko mai ‘a Kalaisi koe ‘Imanuela koe taha ‘iate kitautolu ke ne kaunga mamahi mo ia ‘oku mamahi pea kaunga fiefia mo ia ‘oku fiefia he koe Satai ia koe ‘Otua ‘oku fe’unga malie mo hotau ‘alunga. Ko hotau tefito’i fakamatala koe tokoni’i moe hakeaki’i. Ko ia ‘oku ‘ilo’aki kitautolu koe kakai ‘oku angimui ki he finangalo ‘oe ‘Otua. ‘Oku makatu’unga ‘etau vaivai mo to nounou ko ia mei he ‘ikai te tau tomu’a ako ke ‘ilo’i ‘ae founga ‘ae ‘Otua ke tokoni’i’aki e ongosia ‘ia Sisu Kalaisi“Ha’u kiate au ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo mafasia pea teu fakamalolo kimoutolu. ‘Ai ‘eku ioke kiate kimoutolu pea mou ako ‘iate au; he ‘oku ou fa’a kataki mo angafakaatu’a pea te mou ‘ilo ha malolo ‘i homou Lauamalie. He koe ioke ‘a’aku ‘oku molu, pea koe kavenga ‘a’aku ‘oku ma’ama’a” (Matiu 11:28). Kia ‘Aisea na’e ‘ikai ko hano mafai ke tokoni’i’aki e ongosia ka“Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au…” Tau feinga ke tau tomu’a huhuu kia ‘Atonai ke tau ma’u ivi mo Mohu Kelesi’ia mei he’ene Folofola he ko ia ‘ae lea ‘oku fakaofo, lea ‘oku vovo he koe fu’ufu’unga mo’ui ia kene tokoni’i ‘ae ongosia. Ko ia ‘ae peau ongo ‘oku ne fakalelu ‘ae ongosia mo tokoni’i e ongosia koe Folofola pe ‘a Sisu..’Emeni!
“…Fakamanatu atu ai pe ‘etau Lau Folofola/ lotu lilo/ lotu fakafamili pea mo’ui ‘aonga foki….’ofa atu kiate kimoutolu hono kotoa pe…”
Kavauhi
Malanga Sapate Paame 2015
Kaveinga: “Ke tau lau ‘oku lelei hake ha taha ‘iate kitautolu”
 
Potu Folofola: Filipai 2:5 “‘Io ke ‘iate kimoutolu ‘a e loto pehee na’e ‘ia Kalaisi Sisu foki”
 
Talateu
 
Ko eni ‘a e ‘Ipiseli fiefia taha.  ‘Oku ‘ikai ha valoki pe fakakikihi hange ko ia ‘oku ha ‘i he ‘Ipiseli ki Kaletia mo Kolinito, pea ‘oku mahino ‘a e hulu ‘o e fe’ofo’ofani mo e fe’ofa’aki ‘a Paula mo e kainga Filipai, (4:1), ‘o ‘asili ai ‘enau ‘omai pa’anga ke tauhi ia ‘i he loto pilisone, (4:10-18), pea na’e ngaue fe’ofo’ofa ai pe ‘i he loto Siasi ‘i Filipai. Lolotonga ‘ae nofo pilisone ‘a Paula ko ‘ene mo’ui ko Kalaisi ‘ata, mo ‘ene fiemalie ke pekia koe’uhii pe koe hulu ‘ene ‘ofa ki hono ‘Eiki (2:1-4.)  ‘Oku ho’ata mei heni ‘ae ngaue na’e fai ‘e Sisu ko ‘ene fakamasiva’i ‘e ia mo ‘ene li’aki ‘a e anga ‘o e ‘Otua mo ‘ai ‘a e anga ‘o e tangata, mo hono lolotonga fakahoko  hakeaki’i.  Ko e tefito’i tui ‘a e Kalisitiane, ko Sisu ko e ‘Eiki.  3:8-16.  Ko e kaveinga ‘a Paula ke ne ‘ilo ‘a Sisu mo e ‘aonga ‘o ‘ene toetu’u, ‘o kau ‘i he’ene mamahi, pea ne a’usia ‘ e haohaoa.  ‘Io ke ‘iate kimoutolu ‘a e loto pehee na’e ‘ia Kalaisi Sisu foki.




Koe vete ‘oe potu tohi
 
 
Ko e fekau ‘o e v.5 ko hono fakafehokotaki ia ‘a e kole ‘a e ‘aposetolo ‘i he vv.1-4 ki he fakatataa ‘o Sisu ‘oku ha ‘i he vv.6-11. ‘A ia, ko e me’a ko ee ‘e lava ai ‘a e me’a na’e kole ‘e Paula ki he kainga Filipai ‘i he v.2 – ke nau loto taha, taha ‘enau ‘ofa, mo uouongataha mo hu’ufa taha ‘enau feinga – ko ‘enau ‘ai ‘a e loto/fkkaukau/’ulungaanga na’e ‘ia Sisu Kalaisi. Ka koeha ‘a e loto/fkkaukau/’ulungaanga (attitude and mindset) na’e ‘ia Kalaisi Sisu? Neongo na’e ‘afio ‘a Sisu ‘i he anga ‘o e ‘Otua, na’e ‘ikai te ne lau ‘ene tatau mo e ‘Otua ko e me’a ke ha’aki piki ki ai. Ka na’a ne fkmasivesiva’i ‘e ia ia, ‘i he’ene to’o ‘a e anga ‘o e tamaio’eiki, mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘o e tangata: pea ‘iloange na’e ha ‘iate ia ‘a e to’onga ‘o e tangata, na’a ne fkmo’ulaloa’i ia, he’ene hoko ko e fai talangofua ‘o a’u ki he’ene mate, ka ko e mate ‘i he kolosi (vv.6-8). Ko e tefito’i fakakaukau ‘o e fakamatala ko eni ‘a Paula ‘oku ha ai ‘a e ‘ikai ke siokita ‘a Sisu. He neongo na’e ‘afio ‘i he anga ‘o e ‘Otua (mode of existence) na’e ‘ikai ke ne ha’aki piki ki ai. Na’e ‘ikai ke ne lau ‘a ‘ene ‘afio ‘i he anga ko ia ‘o e ‘Otua – ‘a ‘ene totonu ke ‘afio ‘i he anga ‘o e ‘Otua – na’e ‘ikai ke pehe ‘a e loto/fakakaukau/’ulungaanga ‘o Sisu. Na’a ne fakamasivesiva’i ‘e ia ia ‘aki ‘a ‘ene to’o ‘a e anga ‘o e tamaio’eiki (mode of existence). Ke tau lau ‘oku lelei hake ha taha ‘iate kitautolu.
 
 
‘Oku lahi pe ‘a hono faka’uhinga’i ‘o e “fakamasivesiva’i” ‘o pehe ai ‘e ha ngaahi fakatonulea na’e fakamaha ‘e Sisu ‘a hono uho’i-anga-‘Otua (his deity) ‘i he’ene to’o ‘a e anga ‘o e tamaio’eiki. Ko e me’a ‘oku fai ki ai e tokanga ‘a Paula ko e ‘afio ‘a Sisu ‘i he anga ‘o e ‘Otua (morphe – form or mode of existence), ka kuo ne tukuange foki ia koe’uhi ka ne to’o ‘a e anga (form or mode of existence) ‘o e tamaio’eiki. ‘E fu’u fakaoli ‘aupito ia ‘o kapau te tau pehe na’e fekau ‘e Paula e kainga Filipai he v.5 ke nau hange ko Sisu ‘o fakamamafa hotau uho’i-anga-‘Otua, he ko hono mo’oni ‘oku ta’emalava ke fai pehe ‘a e fa’ahinga ia ‘o e tangata. Kaekehe, ko e loto/fakakaukau/’ulungaanga ia na’e ‘ia Kalaisi: ‘a e ‘ikai ke ne siokita ke ‘afio pe ‘i he anga ‘o e ‘Otua, ka na’a ne fakaetokilalo ‘ene mo’ui, ‘o ne to’o ‘e ia ‘a e anga fakatamaio’eiki ke ne hoko ko ha sevaniti. Ke tau lau ‘oku lelei hake ha taha ‘iate kitautolu
 
 

Mahalo ko e toe taha e ngaahi palopalema ‘o e siasii talu mei tuai ko e “mevetevete/ mapakipaki/ division, tatau pe ki Filipai, Kolinito, ‘Efeso, Sutt, Parish Tonga, Metotisi Tonga etc pe ko kitautolu he ‘aho ni, pea mahalo ko e toe taha hono ngaahi tupu’angaa ko e ‘afungi/pride/arrogance – hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae ‘Apostolo he veesi 3 “…’o ‘oua ‘e feinga ki ha me’a ko e fakafekāke’i, pe ko e fie ongoongoa; ka ‘i ho’omou loto ta’ehiki mou takitaha lau ‘oku lelei hake ‘a hono kāinga ‘iate ia:) – pea mahalo ko e toe fili lahi ia ‘o ha’ate lotu lelei ko ‘ete fakakaukau ai kuo te lelei hake ‘i hato kaungaa fonongaa, ‘o ‘ikai fisi kitu’a he loto ta’ehiki ka tau fa’a too atu ai ki he fakafekaake’i, fieongoongoa mo e loto hikisia…’o nifi e kae nafa e…aaah!…’oiauee kita!…he ko e tohi ‘ofa mai pe eni ‘a e ‘Otua kiate kita… ‘Io ke ‘iate kimoutolu ‘a e loto pehee na’e ‘ia Kalaisi Sisu foki.
Ke tau lau ‘oku lelei hake ha taha ‘iate kitautolu


Pea toki fakataa’aki ‘e Paula ki Filipai (mo kitautolu) ‘a e fa’ahinga mindset fakatookilalo/afeitaulalo, na’e ‘ia Kalaisi, he neongo na’e ‘iate ia pe ‘a e tatau mo e Tamaii (isos in being e.g. ‘eiki, divine, pule/tu’utu’uni, ta’efa’amate, etc..), ka ne fakamasivesiva’i/fakamo’ulaloa’i/ta’ofi ‘e ia ‘iate ia pevolunterily/intentionally ‘ene tatau ko iaa ka ne fie to’o/ngaue’aki ‘iate ia pe ‘i he tatau (morphe, schema, homoioma) ‘o ne hoko (ginomai becomes) ko e tangata (e.g. tamaio’eiki, fai talangofua, fa’amate, kolosi)…’aaa!..ko fe ai ‘afungi?.. ha hikisia?.. ha fakafekake’i?.. ha fie ongoongoa?.. ha lau ‘oku te lelei hake ‘i hoto kainga?…hala!…kuo tau mamata ha ‘Otua ‘okufakangatangata/becomes?…’ikai?…ka ‘ia Sisu Kalaisi, ‘i he pesona hono ua ‘o e “Tolu taha’i ‘Otua/ Trinity, ‘oku tau toki mamata ai taa ‘oku ne malava foki ke ne fakangatangata ia ‘iate ia pe..’o tamaio’eiki/sevaniti, faitalangofua, fa’amate, a crucified God…’aaa!..si’i loto ta’ehiki/sia ko ia!.. ‘Io ke ‘iate kimoutolu ‘a e loto pehee na’e ‘ia Kalaisi Sisu foki
 

Koe fakamo’oni ki he ha’ele fakatu’i

Ko ia ai Filipai mo hotau ngaahi Siasi he ‘aho ni…’ai mo tuku e polepolee he ngali lotu leleii, feifeinga ke fakamasivesiva mo fakamo’ulaloa mo fakatookilalo kae manifinifi e mapakipaki moe “movesevese…division…ke vakai kia Sisu?.Koe ‘uhinga nai ia ‘a Paula ki he kakai Filipai…koe fakamo’oni ki he tu’i ‘oe ngaahi tu’i! …Ke vete ‘e he ‘elelo kotoa pea fesi e tui kotoa langi mo mamani – KO E ‘EIKI ‘A SISU…afeitaulalo, fakatokilalo, fakamasivesiva, fakamo’ulaloa’i  ‘e kita ‘a kita pe…ko ia, lahilahi koeha ha’atau ngaue ‘oku fai …ke tau laulau loto, “‘…’oku lelei hake hotau kaingaa ‘iate kitautolu”…pea ka fiema’u ha taha ha me’a meiate kita neongo ‘ete fiema’u ia…foaki ange ia ma’ana…hangee ko ia na’e fai ‘e he fu’u kakai he ‘aho ni ‘enau foaki ‘enau ngaahi lelei taha ke fononga ai ‘a Kalaisi…he kuo tohi ko ia ‘oku ne li’aki ‘ene mo’ui koe’uhii ko au moe Kosipeli…Ko au e ‘oku ou tala atu ‘e ‘ikai ‘aupito mole ia … tokanga ki he me’a ‘a e kakai kehee foki ‘o hangee pe ko Sisu…
‘Oku ngāue’aki ‘e Paula ‘a e fo’ilea ko e “perfect” pe fakahaohaoa pe ko e haohaoa, ke ‘uhinga ki he “Matu’otu’a” (Mature) pe ko e “Kakato” (complete), ‘o ‘ikai ‘uhinga ia ki he “Ta’e’ila” (flawless). Ko’ene faka’amu ki he kainga Filipai ke nau fakamatu’otu’a pea ke nau feinga ke fakaanga tatau mo fakakainga’i ‘enau mo’ui moe mo’ui na’e ‘ia Kalaisi Sisu. Hangee pe ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Paula Na’e ‘oku ‘ikai ke ne haohaoa ‘aupito ka ko’ene mo’ui ‘oku ne muimui pe kia Sīsū. ‘Io ke ‘iate kimoutolu ‘a e loto pehee na’e ‘ia Kalaisi Sisu foki
 
Fakama’opo’opo
 
‘Oku ou tui ko e palopalema lahitaha ‘o e kakai ‘i he Siasi ko e mo’ui siokita. ‘Uluaki pe, ‘oku ha pe ‘a e mo’ui siokita he Siasi ‘i he’etau fai pe ki hotau ngaahi loto ka e ‘ikai fai ki he finangalo ‘o e ‘Otua. ‘Oku ki’i lahilahi ange ‘etau piki ki he’etau totonu, ka e ngalo ‘iate kitautolu e ngaahi fiema’u ‘a hotau ngaahi kaunga fononga ‘oku ongosia ‘enau mo’ui. Ko e taimi na’e ‘i mamani ai ‘a e ‘Eikí, na’a ne ui ‘a e kakai ke nau ha’u kiate ia pea ke nau muimui kiate ia. Ko e fekau ‘o e lesoni koeni, ke tau hange ko Sisu ‘o mo’ui fakavaivai mo fakatama’io’eiki ‘aki ‘etau ‘io ma’u pe ki he finangalo ‘o e ‘Otua, koe’uhi ka e taha ai ‘etau ‘ofa mo hu’ufa taha ai ‘etau ngaahi feinga ke fakalangilangi’i hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi hangee ko ia na’e kalanga’aki ‘e he fu’u kakai he ‘aho ni “Hosana! Kiate ia ‘oku hoko mai koe fakamo’ui ma’a mamani…. ‘Io ke ‘iate kimoutolu ‘a e loto pehee na’e ‘ia Kalaisi Sisu foki… Ke tau lau ‘oku lelei hake ha taha ‘iate kitautolu…..’Emeni