Koe koloa koe 'a hai?..'a Sisa pe 'ae 'Otua?

MALANGA SAPATE 19/10/14

Ngaahi lesoni: Same 99 ; ‘Ekisoto 33 :12-23 ; 1 Tesolonaika 1 :1-10 ; Matiu 22 :15-22

Ngaahi Himi: 606/510/565

Veesi malanga Matiu 22: 21 “…Pea folofola Ê»e ia kiate kinautolu, PeÊ»i Ê»ange kia Sisa Ê»a e ngāhi meÊ»a Ê»a Sisa; pea ki he Ê»Otua Ê»a e ngāhi meÊ»a Ê»a e Ê»Otua.”

Kaveinga: “Koe koloa koe ‘a hai?..’a Sisa pe ‘ae ‘Otua?”

Talateu

Talu ‘etau fononga mai he ngaahi sapate kuo hili pea mo hono fakafehu’ia ‘o Sisu ‘e he kau Takilotu Siu moe kau Falesi (Matiu 21-22). Na’a nau fakafehu’ia hono mafaii (21:23-27); fakafehu’ia moe mo’oni ‘oe toetu’u (22:23-33); fehu’ia mo ‘ene talangofu ki he lao (22:34-40). Koe fehu’i ‘oe Sapate ni koe taha ia ‘oe ngaahi feinga ‘ae kau takilotu Siu moe kau Falesi ke fihia ‘a Sisu ka nau puke ia. Koe tefito’i me’a mahu’inga he talanoa ni koe “tauhele” pea ‘oku fakafou mai he pau ‘ae “tukuhau” ke totongi. Koe totongi ‘oe tukuhau ‘e fai ia ki he ‘imisi ‘oe tokotaha ‘oku ha he fo’i tenali (coin). Pea pehee ‘e Sisu “….fakaÊ»aliÊ»ali mai Ê»a e paÊ»aga tukuhau. Pea nau Ê»omi kiate ia ha fo Ê»i tenali.” ‘Oku ha hono tu’unga koe masiva ia he ‘ikai ala ma’u ha fo’i tenali ‘e taha ke fai’aki ‘ene fakataataa. Pea nau faka’ali’ali ange ia kia Sisu “Pea pehe Ê»e ia kiate kinautolu, Ko e fofonga Ê»ena mo e hingoa Ê»o hai? 21 Pea nau pehe, Ê»o Sisa (Kai/sarov). Pea folofola Ê»e ia kiate kinautolu, PeÊ»i Ê»ange kia Sisa Ê»a e ngāhi meÊ»a Ê»a Sisa; pea ki he Ê»Otua Ê»a e ngāhi meÊ»a Ê»a e Ê»Otua pea ko ia ‘etau veesi malanga

Koe vete ‘oe potu tohi

Koe founga fehu’ia ‘ae tukutuku lalo

Koe talanoa ‘eni na’e hoko ia he ‘aho hono ua ‘oe uike tapu (Tusite/ Holy week)….Koe ongo kakai ‘e ua heni na’a nau fakafehu’i ke tauhele’i ‘a Sisu. Koe kau Falesi moe kau poupou ‘o e ‘Emipola Loma ko Sisa. Koe fehu’i ni ‘oku fekau’aki moe tui fakapolitikale he ‘oku talanoa ki he mafai “kohai ‘e fai ki ai ‘ae tukuhau?”… Ko ‘enau fehu’i na’e nounou pe ia pea hangatonu ki he poini “….Pe Ê»oku ngofua ke tukuhau kia Sisa, pe Ê»ikai?” Koe fehu’i lelei pe ia mo totonu neongo na’e fai’aki ‘ae laumalie hala…clearly a reference to the legality of taxation (consistent with the Law of Moses) and not a more general, ethical question…Pea malie he koe fehu’i atu pe ki he toko taha totonu ‘oku ne faiako’i mo mafai ke faka’uhinga totonu ‘ae lao/…. authoritatively taught the correct interpretation of the Law he koi a ‘oku talanoa ki ai ‘ae lao (Matiu 5:17-48; 7:28-29). Koe lahi ‘oe pa’anga tukuhau (Census tax) koe fo’i tenali ‘e taha (Matiu 22:19).

‘Oku ha mei he’enau fakafotunga ‘enau fakafehu’i koe kakai ako lelei mo taukei foki he ‘oku nau kamata’aki ‘aki hano vikia mo hikihiki’i e ngaahi ngaue kuo ne lava pea lea fakaoloolo / speaking of Jesus’ integrity, “…TangataÊ»eiki Ê»oku mau Ê»ilo Ê»oku ke moÊ»oni koe, pea Ê»oku ke ako totonu Ê»aki Ê»a e hala Ê»o e Ê»Eiki, pea Ê»oku Ê»ikai te ke tokaÊ»i ha taha: koeÊ»uhi Ê»oku Ê»ikai te ke filifilimānako.” Kainga taau pe koe fai atu ‘eni kia Sisu he kapau na’a ko ha faifekau ‘eni mahalo kuo tu’u ia ki ‘olunga ke pasipasi’i ia ‘e he kakai. Kae pango he ko Sisu ‘eni ‘oku nau tauhele atu ki ai “Ka ka meaÊ»i Ê»e Sisu Ê»enau kovi, Ê»o ne pehe, Ê»A e kau mālualoi, ko e ha Ê»oku mou Ê»ahiÊ»ahi Ê»i ai au?”…Kainga ko ha kakai tauhele/ tukutuku lalo… fie ‘ulu lahi/ pehee ni ‘i he Siasi/ famili/ pule’anga ‘oku ui koe mo au ‘e Sisu koe “Malualoi.” Koe’uhii he ‘oku kehe ‘ae me’a ‘oku nau lea mai’aki moe kovi mo’oni honau loto kia Sisu (evil intent; Matiu 6:1-17; 23:13-32). Koe kakai fakatu’utamaki taha ‘eni ‘i he anga ‘etau nofo moe lotu. Kapau ko koe ‘eni pea ke hola leva mei ai he hoko ho’o me’a kotoa pe koe koto “malualoi” ki he ‘afio mai ‘ae ‘Otua.

Koe mahu’inga ‘oe lea ‘imisi he talanoa ni

Ko e lea “‘Imisi “(tselem) mo e “Anga” (dmut) ‘oku ‘ikai ke na faka’ilonga’i ha ongo fakakaukau kehekehe. Ko e ongo hoa’i – lea pe ‘a ia ‘oku na tuhu’i ha fakatata kuo fokotu’u ‘o fakahoa tatau ki ha me’a ‘e taha (eg; Ko au mo ha ‘imisi kuo ta tongitongi). Ka ko e ha koæ ‘a e ‘uhinga mo e mahu’inga ‘o e “imisi ‘o e ‘Otua” ‘i he tangata? Ko ha naunau ki tu’a? ‘Oku muimui ki he lea “‘imisi” ‘a e ongo mo’oni mahu’inga ‘e ua: ko e fatongia (pea ke nau pule) mo e fekau’ˇaki (na’a ne fakatupu ‘akinaua ko e tangata mo e fefine..Senesi 1)   Ko e ‘imisi’ ‘o e ‘Otua, ko e fatongia makehe faka-‘Otua mo’o e tangata. Ko e “‘imisi ‘o e ‘Otua” ‘i he tangata, ko e fatongia faka-‘Otua kuo tauhi’aki ‘a e ngaahi kupu fekau’aki ‘oku fe’aonga’aki mo ‘ene mo’ui. Ke tauhi ‘a e tangata ki he ‘Otua ‘i he’ene ‘ilo ko ia ‘a e mo’ui’anga, pea ke ne tauhi ki hono kaungaa mo’ui ko e takaua mei he ‘Otua, pea ke na ma’u ‘a e mafai mo e monu’ia tatau ko e pule ki he toenga ‘o e fakatupu ‘a e ‘Otua, ‘o fakatatau ki he finangalo ‘o e ‘Otua. ‘Oka tonu ‘a e tauhi fatongai ‘a e tangata, ‘oku ne fakamo’oni kakato ai ki he ‘imisi ‘o e ‘Otua” ‘oku ‘iate Ia. Ka ‘ilo ange kuo pa’usi’i pe ‘ikai te ne tokanga ke tauhi ‘a hono fatongia, ‘oku lelei hake ‘iate ia ha monumanu ‘oku ne ‘ilo ‘a e fatongia totonu ke ne fai (cf.’Aisea 1:2ff). Ko e mahu’inga ‘o e tangata ‘oku hunuki ia ki hono fatongia.

Koe ‘ulungaanga malualoi fakafalesi

Koe kau Falesi ‘oku ‘ikai ke nau to’oto’o ‘e nautolu ha fo’i tenali ‘e taha telia na’a hangee kuo nau poupou ki he pule’anga Loma pea mo hono hanga ko ia ‘e Sisa ‘o lau koe ‘Otua ia (for they bear the blasphemous image of Tiberius Caesar and the inscription proclaims him divine). Ka koe me’a ‘oku oli taha ko ‘enau fehi’a ke to’oto’o ha coin pe fo’i pa’anga koe’uhii na’a pehee ‘oku nau poupou ki Loma ka koe ‘eke ange ‘e Sisu ke fakahaa’i mai ha fo’i pa’anga pea koe kau Falesi pe ‘eni na’e ‘i ai ‘enau pa’anga. Aaahhh Malualoi lahi! Taimi tatau koe talanoa ni foki na’e hoko ia he temipale pea ‘oku ‘uhinga ia ‘oku nau (kau falesi) tauhi ‘aitoli he potu toputapu. Na’e fakakaukau e kau Falesi ki he ongo me’a ko ‘eni. Kapau ‘e tali ‘io ‘a Sisu pea ‘oku ne kau moe kau Loma ‘i hono fa’u ‘ae ngaahi ‘ioke mamafa ma’ae Siu. Pea kapau ‘e tali ‘ikai pea ‘e fiefia mo kau lelei ia ki he kau Falesi ka ‘e kau kovi ia ki he pule’anga Loma pea te nau puke leva ia. (…a clever gambit. But, not clever enough). ‘Oku tau fa’a malanga’aki e me’a ‘oku ‘ikai ke tau fai. ‘Oku tau ngaue ki he mamata mai ‘ae tangata koe’uhii ko ha ngaahi me’a ‘oku tokanga ki ai hotau loto. ‘Oku tau ngutungutuua mo fai fakakouna’i ‘etau ngaue he lotu pea moe faimili foki. Koe fa’ahinga kakai fakamamahi mo fakatu’utamaki mo’oni ‘i he anga ‘etau nofo. Koe Falesi moe malualoi lahi kitaua ki he ‘Otua.

Ko hotau fatongia ki he Fonua/ Pule’anga

‘Oku ‘i ai hotau ngaahi fatongia ki he ‘Otua pea moe fonua. 1. Ko hotau ngafa ki he fonua/ Pule’anga koe “totongi tukuhau” (Matiu 22:17-21; Loma 13:6-7a). 2. Koe pau ke tau “talangofua” ki he ngaahi lao moe tu’utu’uni ‘ae fonua koi a (Loma 13:1-5; Taitusi 3:1). ‘Oku tau fai ‘ae talangofua ko ia ‘o ‘ikai ma’ae fonua pe ka ma’ae ‘Otua foki hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Pita “13 Mou fakavaivai kimoutolu ki he tuÊ»unga kotoa pe kuo fokotuÊ»u Ê»e he tangata, koeÊ»uhi ko e Ê»Eiki: 14 ki he tuÊ»i, he ko e maÊ»olunga; ki he ngaahi kovana foki, he Ê»oku fou Ê»iate ia honau fekau ke tautea Ê»a e faikovi, kae fakamālō Ê»i Ê»a e failelei. 15 He kuo tuÊ»utuÊ»uni pehe Ê»a e Ê»Otua, ke mou fakamoÊ»ulongoa Ê»aki hoÊ»omou failelei Ê»a e vale 16 Ê»a e kau siana taÊ»eloto na. Fai Ê»o ngali ko ha kau tauÊ»atāina, Ê»o Ê»ikai hange ko ha kakai Ê»oku ngaÅ«e Ê»aki Ê»a e tauÊ»atāina ko e pulonga Ê»o e lotokovi, kae ngali ko ha kau tamaioÊ»eiki Ê»a e Ê»Otua:..” Ko hono 3 koe pau ke tau “manavahe mo faka’apa’apa’ia’i ‘a kinautolu ‘ae kau taki moe kau ma’u mafai ‘oe fonua (Loma 13:7; Palovepi 24:21; ‘Ekisoto 22:28; Ngaue 23:5)…’Oku lea ki ai ‘a Pita “ko ia mou fakaÊ»apaÊ»apa ki he tangata taki taha; mou Ê»ofa ki he haÊ»a lotu; mou manavahe ki he Ê»Otua; mou fakaÊ»apaÊ»apa ai pe ki he tuÊ»i. 18 Ê»A e kau sevaniti, mou anganofo ki he kakai Ê»oku pule kiate kimoutolu, Ê»o Ê»apasia Ê»aupito; Ê»o Ê»ikai kiate kinautolu pe Ê»oku lelei mo fai fakaÊ»atuÊ»i, ka ki he anga kehe foki.” Ko hono fa ‘oku tau mateuteu ma’u pe ke “fai lelei/ ngaue lelei” ki he fonua (Taitusi 3:1; 1 Pita 2:11-12, 15-16).. Ko hono nima ko ‘etau lotu ma’ae kau taki ‘oe fonua “…KO ia Ê»oku ou fuofua enginaki Ê»a e fai Ê»o e ngaahi hu, mo e lotu, mo e hufekina, mo e fakafetaÊ»i, koeÊ»uhi ko e kakai kotoa pe. 2 KoeÊ»uhi ko e ngaahi tuÊ»i, mo kinautolu kotoa pe Ê»oku maÊ»olunga, koeÊ»uhi pe ke malu Ê»etau moÊ»ui, mo fiemalie, Ê»o tau matuÊ»aki fai fakalotu mo angamaopo. 3 Ko e meÊ»a lelei ia, pea ko e meÊ»a Ê»e hangai fofonga ki ai Ê»a e Ê»Otua ko 4 hotau FakamoÊ»ui (1 Timote 2:1-3)

Ko hotau fatongia ki he ‘Otua

Koe ‘uluaki: Ke tau ‘ofa ki he ‘Otua ‘aki hotau kotoa “Pea ne pehe ki ai, Te ke Ê»ofa ki he Ê»Eiki ko ho Ê»Otua, Ê»o fai Ê»aki Ê»a e kotoa Ê»o ho loto, mo e kotoa Ê»o ho laumalie, mo e kotoa Ê»o ho 38 Ê»atāmai. Ko eni ia Ê»a e tuÊ»utuÊ»uni Ê»oku mamafa taha mo tuÊ»ukimuÊ»a. 39 Pea Ê»oku faÊ»ahinga mo ia Ê»a hono ua, Te ke Ê»ofa ki ho kaungaÊ»api Ê»o hange ko hoÊ»o Ê»ofa kiate 40 koe (Matiu 22:34-38). Kapau ‘oku tau ‘ofa ki he ‘Otua pea ke tau tauhi ‘ene ngaahi fekau (1 Sione 5:3) he ko e faka’ilonga ia pe ia (Sione 14:15,21,23). Ko hono ua: Ke tau “fakamu’omu’a” ma’u pe ‘ae ‘Otua. Ko hono finangalo moe ma’oni’oni ‘a’ana ko ia ia ‘oku mu’omu’a tahaa (Matiu 6:33). ‘E tatau ai pe ka faifaiange ha taimi kuo fehangahangai ai ‘ae tu’utu’uni moe lao ‘oe fonua moe “lao ‘ae ‘Otua” kuopau ke tau fakahoko ma’u pe ‘ae lao ‘ae ‘Otua hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Pita “Pea tali Ê»a Pita mo e kau Aposetolo, Ê»o nau pehÄ“, Ê»Oku totonu pe ke fai ki he pule Ê»a e Ê»Otua Ê»i he pule Ê»a e tangata” (Ngaue 5:29). Ko ‘eni foki hotau vaivai’anga koe fa’a tauele mai ‘ae lelei fakamatelie mei he pule ‘ae tangata pea tau fa’a li’aki mo situ’a ai mei he pule ‘ae ‘Otua. Ko ‘etau ‘ave ki he ‘Otua ‘ae ngaahi me’a ‘ae ‘Otua ‘oku ‘uhinga ia ko ‘etau foaki kitautolu kiate ia. “Tau o ke tau hu mo punou; Tau tuÊ»ulutui Ê»i he Ê»ao Ê»o Sihova ne ne ngaohi kitautolu: He ko hotau Ê»Otua ia, Pea ko kitautolu ko e kakai Ê»oku ne fafanga, mo e sipi Ê»oku ne tauhia.” (Same 95). Kainga ko kitautolu ia koe koloa ia ‘ae ‘Otua pea na’e ngaohi kitautolu ia ‘i hono ‘imisi. Ko ‘etau foaki kitautolu ko e “lotu” ia pea ‘oku fai ia he taimi kotoa pe he feitu’u kotoa pe ‘e he taha kotoa pe. Pea ko ‘etau foaki kitautolu ma’ae ‘Otua ‘oku tau foaki ai pe kitautolu koe maama’anga ‘o mamani. “Sisu ke ke ma’u ma’au ‘eku ngaahi me’a kotoa, taleniti ngaahi ta’u, fanau, fale moe koloa.”

Fakaakonaki

‘Oku fiema’u lahi ‘ae tukuhau ia ‘e he Pule’anga ke fakalele’aki pea taimi tatau ‘oku ‘i ai pe moe kau Sisa ‘oe pule’anga kotoa. Pea ‘oku ‘i ai pe moe ngaahi fiema’u pea mo hono ngaahi founga ke tanaki’aki e tukuhau. Ka ‘oku totonu ke ‘oua na’a fio ai moe ngaahi me’a ia ‘oku ‘ae ‘Otua. Kohai leva ‘oku ‘a’ana kitautolu? Matamata koe taimi lahi ‘etau lotu moe mo’ui ‘oku ‘a Sisa kitautolu? Taimi ‘e taha ‘oku pule’i mo ma’u (owns) kitautolu ‘e he’etau ngaahi ngaue (job/ professional). Taimi lahi kuo hoko ‘ae tukufakaholo fakafamili ia koe ngaahi me’a ke tau ha’aki piki ki ai…’etau koloa tuku fakaholo fakafamili…pe ko ‘etau koloa ‘oku lolotonga ma’u (material possession). Ka koe fehu’i: “Koe koloa koe ‘a hai?..’a Sisa pe ‘ae ‘Otua?”

Fakama’opo’opo

Ko kitautolu koe koloa ia ‘ae ‘Otua pea na’a mo Sisa (mamani/ koloa/ pa’anga/ fanau etc) koe koloa kotoa ia ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku lahi fau e kau taki mo ma’u mafai ma’olunga ‘o tatau pe ‘i he fonua moe Siasi ‘oku te’eki ke nau lava ke fakafaikehekehe’i ‘ae me’a ‘a “Sisa” pea moe me’a ‘ae “‘Otua.” ‘Oku fakamanatu mai ‘e Sisu he pongipongi ni ‘oua ‘aupito na’a tau fetuiaki pe feto’oaki ‘ae me’a ‘a Sisa moe me’a ‘ae ‘Otua. He ka tau ka ma’u ‘ae ‘Otua ‘oku tau ma’u kotoa ai moe me’a kotoa ‘oku ‘a’ana …Talangofua ki he Fonua pea moe ‘Otua hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga “PeÊ»i Ê»ange kia Sisa Ê»a e ngāhi meÊ»a Ê»a Sisa; pea ki he Ê»Otua Ê»a e ngāhi meÊ»a Ê»a e Ê»Otua.”… Pea Ê»i heÊ»enau fanongo ki ai naÊ»a nau ofo; pea nau tuku ia Ê»o nau Ê»alu he na’a nau ‘ilo koe koloa kinautolu ia ‘ae ‘Otua… Koe koloa koe ‘a hai?..’a Sisa pe ‘ae ‘Otua?”…..’Emeni

“….Fakamalo atu ho’omou kei ma’u taimi mai ki he’etau tepile fakauike moe ngaahi lesoni fakasapate…Fakatauange pe ‘e tokoni mai ‘ae Laumalie ‘oe ‘Eiki ke fakamaama ‘ene ngaahi akonaki……”ofa atu

Kavauhi