Koe fakahoifua koe pau ke fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Malanga sapate 02/02/2014

Ngaahi lesoni: Same 15 ; Maika 6 :1-8 ; 1 Kolinito 1 :18-31 ; Matiu 5 :1-12

Ngaahi himi:/639/ 603

Potu Folofola: Maika 6:8 “Kuo ne fakaha kiate koe, tangata, ‘ae me’a ‘oku lelei ‘io koeha ‘ae me’a ‘oku ‘eke ‘e Sihova kiate koe? Ka koe fai fakalao, moe manako ki he meesi, pea ke taka anga vaivai ‘i ho’o feangai mo ho ‘Otua”

Kaveinga: Koe fakahoifua koe pau ke fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Talateu

Koe vahe ni ko hono talatalaaki’i ‚e

Kia Maika, ko e fatongia 'o e kau palofita  ke mata visone, pea ke taki 'a e kakai 'i he mo'oni 'aki hano fakatokanga kei taimi kinautolu ki he ngaahi folofola 'a e 'Otua. Ka! kuo nau takihee'i 'a e kakai. Na'e 'ikai ko e folofola 'a e 'Otua 'a e makatu'unga 'o 'enau ngaue; ka ko e me'a 'e ha lelei ki he loto 'o e kakai. Ko e lelei pe kovi 'o 'enau palofisai na'e 'ikai mei he finangalo 'o e 'Otua, ka na'e tu'unga 'i he lahi pe si'i  'o e koloa/pa'anga kuo 'oange ma'a kinautolu 'e he kakai. Ko e tefito'i fatongia 'o Maika ke talaki mo tengihia 'a e iku'anga 'e to ki ai 'a e kakai neongo 'oku te'eki hoko mai—ko e fakamaau 'a e 'Otua. 'I he taimi tatau na'a ne tautapa ha meesi ma'a e kakai 'aki 'ene fakamamahi, fakaefuefu, pea uki kinautolu ki he tafoki mo e fakatomala. ‘I he vahe ni ‘oku ne toe fakapapau’i mai ai ‘ae ngaahi ‘imisi ‘o hono tauhi ‘e ‘Isileli honau va moe ‘Otua. Koe Folofola ‘ae ‘Otua (vv 3-5) pea moe Meesi ‘ae ‘Otua ‘o fakafou he ngaahi fehu’i ke ne fakama’ala’ala ‘ae ngaahi hoifua’anga moe fakatupu houhau (vv. 6,7) pea moe tali ‘ae ‘Otua ki he ngaahi fehu’i ni (v 8) ke ne fakatonutonu ‘ae founga ke nau toe ma’u ai ‘ae Meesi moe ‘Alo’ofa ‘ae ‘Otua.  Kuo ne fakaha kiate koe, tangata, ‘ae me’a ‘oku lelei ‘io koeha ‘ae me’a ‘oku ‘eke ‘e Sihova kiate koe? Ka koe fai fakalao, moe manako ki he meesi, pea ke taka anga vaivai ‘i ho’o feangai mo ho ‘Otua” ko ia hotau veesi malanga.

Ko ha ki’i puipuitu’a nounou ‘o e tohi ni

Koe tukunga mo’ui ‘o ‘Isileli

Ko Maika (‘uhinga “Kohai ‘oku tatau mo ‘Iaa” ko e tangata Siuta mei he ki’i kolo tuku’uta ko Moleseti (Selemaia 26:18), ka ne kainga ange 'ene fekau mo e kau palofita 'o 'Isileli.  Na'e tefito 'ene ngaue ke fakaanga'i mo valoki'i 'a e tu'unga 'o e nonofo faka-sosiale (social criticism). Hange ko 'Emosi, Hosea, mo 'Aisea, ne lahi tokanga 'a Maika ki he kotoa 'o 'Isileli, 'o 'ikai ki Siuta pe. Kia Maika, kuo pau 'a e iku'anga 'o e kakai 'Isileli mei a Sihova (hange ko e vakai 'a 'Emosi). ‘I he tohi ni ‘oku ‘i ai ‘ae ngaahi fekau fekau’aki moe Faifakalao (Justice) moe Melino (peace) pea moe Misaia foki. Ne tu'umalie ha ni'ihi ko 'enau faikaakaa; ngaue'aki 'e he ni'ihi ha ngaahi me'afua kaakaa (6:9f.;cf.'Emosi 8:4-6); ko e kau palofita, taula'eiki, mo ha'a ma'olunga kuo nau ngaue pe ke ma'u ha totongi (7:3); 'ikai ha tokanga 'e taha ki he lingitoto, 'o kapau 'e kau kau lelei kia kinautolu (3:10; 7:2); kuo motu 'a e ngaahi afo mahu'inga ne ne hoko 'a e nofo faka-famili (7:5f.); kuo hange 'a e kakai ha fa'ahinga kai tangata (3:1-3 crypto-cannibalism); kuo 'ikai ha faitotonu 'i he fonua. He kuo liliu 'a e faitotonu 'o hoko ko e me'a fehi'anekina (3:9; cf.  'Emosi 5:1). Ko e taha'i me'a mahu'inga (mispat) ne 'amanaki ki ai 'a e 'Otua, kuo 'ikai te ne ma'u ia.  Ko e mispat heni 'oku sio ki hono tauhi mo tokanga'i 'a e ngaahi tu'utu'uni 'a ia 'oku kaunga tonu ki he mo'ui fakalukufua 'a e kakai. 'Oku 'ikai 'uhinga 'a e ngaue ni ki he 'Otua ko hano totongi ia 'o ha tapuaki ke 'oange; ka ko e faitotonu, ko e 'imisi fe'unga taha pe ia 'o 'ene ngaue fai fakamo'ui 'i he hisitolia (6:1-8). Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Koe ‘Otua ki ‘Isileli

(Maika 6:6-8)

Koe vahe ni ko hono talatalaaki’i ‘e Sihova ‘a ‘Isileli he hangee nai kuo ta’e hounga ‘ae tauhi kuo ne fai ki hono ‘ofa’anga ni. Koe ki’i lea koe “na’i” ‘oku ne toutou ngaue’aki heni ‘oku ‘uhinga ki he “taha tofu pe ‘o ‘ikai hano toe ua.” Ko ‘Isileli ko ia pe ‘ae Pule’anga ki he ‘Otua (na’i) pea koe ngaahi pule’anga moe ngaahi motu ki he Senitaile. Koe “na’i” kia Sihova koe “kakato/ ma’opo’opo” ‘ae tokanga moe tauhi he ko ‘ene me’a pe ‘eni ‘e taha ‘isa ‘ene kakai fili ni. Koe pele ‘ae ‘Otua pea ko hono ‘ofa’anga he na’a ne ‘ohake mei ‘Isipite pea ne huhu’i kinautolu mei he fale hopoate…pea ne tuku atu honau tauhi ko Mosese mo ‘Elone ke mahino koe kakai ‘oku tokanga’i mavahe. ‘Io ko ha pulopula ke fakaili pea koe maama foki ma’ae ngaahi fonua Senitaile. Kae pango kuo hoko ‘ae ngaahi to’onga kovi he kuonga ‘oe fatu tohi ni ke ne faka’ao’aofia’i ai honau vaa mo honau ‘Otua. Pea fai ai ‘e he ‘Otua ‘ae ngaahi fehu’i ni: “Na’i ‘oku kakai koeha ha me’a kuo u fai kiate koe? ‘Io koeha ha me’a kuo u fakakina’i’aki koe? Tali mai…!

Koe ‘Isileli ki he ‘Otua

Kia Maika na’a ne lea ma’ae Fonua ke tomu’a ‘eke ki he ‘Otua ‘i ha lotu koe tuinga louifi pea koe ha hono hoifua’anga? Na’a ne ‘eke “Teu ‘unu’unu kia Sihova ‘aki ‘ae ha ‘ou hu ki he ‘Otua ‘oe tau kakapa? Kia Maika koeha koaa ha toe lelei kuo fai ‘e ha tangata ke makatu’unga ai ha lolou ‘oe houhau kuo tu’unuku mai? Pea pehee ‘e Maika ke kalo ki he feilaulau na’a lolou ai…. “…te u holo’aki koaa ha ngaahi feilaulau moifua? Pe te u ‘unu’unu atu ‘aki  “… ha ngaahi pulu ‘oku ta’u taha? (v 7)  ‘E malava nai ‘e he “afe’i sipi tangata… mano’i liva lolo…’oatu hoto ‘uluaki…koe’uhi ko ‘eku faihala? ‘Ae fua hoku manava koe’uhii ko hoku Laumalie?” Kia Maika koe kotoa ‘ae ngaahi me’a ni ‘oku hala’ataa ha’ane tokoni ke fakamolemole ai ‘ae angahala ‘a ‘Isileli ki he ‘Otua mo kitautolu he ‘aho ni. Kainga koe lotu tu’asino ‘eni ‘oku talanoa ki ai ‘a Dr. Moulton “Ko futu ‘eku lotu hiva mo punou, fai tu’asino pe ‘ikai ‘ilo ‘oku toe ‘a hono fu’u mata’i koloa.” (Levitiko 18:21; 20:2-5; sio kia Teutalonome 12:31; 18:10). Kia Maika ka ne u lahi ‘eku tangi ka neu fai ha ngaue lahi ‘e kei ta’e’aonga kotoa pe ia ke ne fakamolemole ai ‘etau hia. ‘Io pea ‘oku mo’oni pe ‘ae punake ‘oe himi 639: 6 “Ko e ha ha ngaue 'aonga ? Ko e ha ha feilaulau ? Ko e ha, nai 'e kakunga, Mo e 'ofa  kuo lau? 'Ikai ngata 'i ha hiva Fasi?-ko e le'o pe-'Atu pe hoto kotoa Sino, loto, laumalie.” Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Kia Maika ‘oku ‘ikai te ne fakasi’isi’i ai ‘ae mahu’inga ‘oe fakakaukau ‘oe feilaulau ka ‘oku makatu’unga ‘ae fehu’i ke ne fakama’ala’ala mahino ‘e he ‘Otua ki he ‘Isileli mo kitautolu he ‘aho ni ‘ae founga totonu hono fai ‘oe feilaulau ki he “Fakamolemole Angahala” ma’ae fonua/ famili pea moe siasi (atonement: Maika 1:5; 3:8; 7:18) hange koe founga ko ia kuo’osi fakahinohino ki ha kau Livaite (Levitical system) pea mo ia ‘oku tau lolotonga fononga ai he ngaahi ‘aho ni. Na’e fakamahino ‘e Maika ki ‘Isileli ‘oku ‘ikai ke finangalo mai ‘ae ‘Otua ia ke tau “totongi ange ha me’a” ka ko hono finangalo ke “liliu ‘ae to’onga moe ‘ulungaanga fakamala’ia ‘ae fonua.” Kia Maika koe angahala heni 'oku 'ikai ko ha kovi pe kau ki he tangata, ka 'oka kuo te fai ha kovi ki hoto kaungamo'ui, 'oku te faikovi fakahangatonu ai foki ki he 'Otua. Kia Maika koe “feilaulau” ‘oku hoifua ki ai ‘a Sihova koe “loto lavea mo mafesifesi…koe fakahaa kakato ki tu’a” ‘ae “Falala mo tali kakato ‘ae loto” ki he “Meesi” moe “Kelesi” ‘ae ‘Otua. Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Koe hoifua’anga moe lolou’anga ‘oe ‘Otua ki ‘Isileli

 “Kuo ne fakaha kiate koe, tangata, ‘ae me’a ‘oku lelei ‘io koeha ‘ae me’a ‘oku ‘eke ‘e Sihova kiate koe? Ka koe fai fakalao, moe manako ki he meesi, pea ke taka anga vaivai ‘i ho’o feangai mo ho ‘Otua” (v8). Koe lea “tangata” heni ‘oku tuhu ki ha taha pe ‘i ‘Isileli he koe fekau ni na’e fakataumu’a ke a’u kakato ki he me’a mo’ui kotoa pe he koe mamafa ia ‘oe fekau ni. ‘Oku ‘ikai koe ngaahi feilaulau pe ‘o tu’asino ‘oku fai’aki e feangai moe ‘Otua ka ‘oku fiema’u foki ‘ehe ‘Otua mo hono feilaulau’i ‘oe loto (inwardly) ‘io ‘a e loto angavaivai pea talangofua kakato ki he lao ‘ae ‘Otua ‘o ‘ikai ko hano tu’utu’uni pe ko ha kavenga ka koe tali kakato ‘e he loto ke talangofua kakato ki he finangalo ‘oe ‘Otua. Kia Maika koe fakafeaangai moe ‘Otua kuopau ke fai’aki ‘ae ngaahi to’onga mo’ui angavaivai ni. 1. “Koe mo’ui faitotonu (…koe fai fakalao… ‘i ho’o feangainga mo ha taha kehe…’ikai tali ha takitaki/ kaunga ako/ famili…’ikai toka’i ‘ae masiva koe’uhii ko ‘ene masiva kapau kuo ne maumau’i ‘ae lao…pea ‘ikai toka’i ‘ae koloa’ia koe’uhii pe ko ‘ene koloa’ia kapau kuo ne maumau’i ‘ae lao…ka kia Maika koe fai fakalao ko ia ‘ae mo’ui faitotonu pea koe mo’ui faitotonu ‘oku te fakavaivai ai ki he ‘Otua), 2. “‘Koe ‘Ofa faka’atu’i” (…manako ki he meesi… Hesed/ Royal Love: Koe ‘ofa ‘ae ‘Otua kuopau ke na oo ua ma’u pe moe meesi he ko ‘ene anga faka’atu’i ia hotau matavaivai. Taumaia kuo haohaoa ha taha ki hono ‘ao pea koe’uhii kuo ne ‘afio’i ‘etau fekuki faka’aho mo hotau anga kakano ko ia ai ‘oku oo ma’u pe ‘ene ‘ofa mo ‘ene meesi ko ‘ene faka’atu’i. Pea ‘oku ‘ikai ‘uhinga ‘ene ‘ofa faka’atu’i ko ha faingamalie ia ke ne fakatonuhia’i’aki ha’atau toutou angahala. Ka kuo ne ‘osi ‘omi pe moe fakatomala ke tau toe kakapa atu’aki ki hono anga faka’atu’i. ‘Oua te tau fai fakamaau ka ke te loto’aki pea ke te lalanga mo fakakainga’i ia moe fiema’u ‘ae kakai kehe); 3. “Koe Angavaivai”….pea ke taka anga vaivai ‘i ho’o feangai mo ho ‘Otua: Koeha ‘ae mo’ui fakavaivai ‘i he fakafeangai moe ‘Otua? Koe ‘ofa mo tauhi ki he’ene lao ‘o fou ‘ia Sisu Kalaisi. Koe angavaivai mo hono mahu’inga moe hono ‘uhinga ‘e ma’u kotoa pe ia ‘ia Kalaisi. He koe mo’ui faka’aki’akimui koe sipinga ia ‘oe kakai kuo ‘osi huhu’i mo fakamo’ui.” Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Koe nunu’a ‘oe fai fakamalohi ki he anga vaivai

Ko ha 'Otua 'oku ne manako ki he faitotonu ‘oku ne veteki 'a e sosaieti/ famili/ siasi/Pule‘anga 'o ka 'ikai fe’unga e tukunga pea mo hono ‘alunga. Ko ‘Isileli ia ki he ‘Otua…Ko e 'Otua ki he kakai, 'oku 'ikai ha'ane me'a houhau 'a'ana. Kaekehe, kia Maika (cf.'Emosi, Hosea), 'oku tu'utu'uni 'e he ngaue 'a e iku'anga he ‘oku hanga ‘e he’etau to’onga mo’ui faihala/ ta’e faitotonu ‘o ne fokotu’u ha houhau ‘i hotau vaha’a moe ‘Otua. Ko ha taha kuo ne manunau pe hamusi ha kelekele 'o ha taha, 'e fa’ao ia ki ha taha muli 'amuiange (2:1-5); ko ha taha kuo ne lingitoto pe ma'u ha koloa kaka 'e 'ikai te ne fuoloa ai; pea ko hotau ngaahi fai'angalotu na’e langa funga ‘oe kaakaa, 'e hoko ko e tuvamaka, ko e vaotaataa (3:9-12); ko e kau tu'umalie te nau kai kae 'ikai makona; te nau to kae 'ikai ututa'u; te nau malaki 'olive kae 'ikai ha lolo; te nau tata'o kalepi, ka e 'ikai inu ha me'i uaine (6:12-15). Ko e nunu'a 'o e fai fakamalohi kuopau ke nau mateuteu ke tali 'o ka hoko mai ia. Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Koe Matiu 5 :1-12 moe ngaahi founga ‘e lolou ai ‘ae houhau ‘ae ‘Otua

Koe lea maheni foki ‘eni mo kitautolu he taimi ‘oku tau tofanga ai pe ‘inasi ha ngaahi fu’u pa’anga moe koloa lahi pe hao mei he ngaahi fakatamaki “Kuo tau monu’ia.” Ka kia Matiu heni ‘oku ne ‘omi ha ngaahi monu’ia ‘oku ngali fehangahangai ia mo ‘etau faka’uhinga. Kiate kitautolu koe monu’ia ‘ae hao mei he mamahi ka kia Matiu koe monu’ia ‘a ia ‘oku fakamamahi pea ne ‘omi leva ‘ae ‘uhinga ‘oku monu’ia ai ‘ae fakamamahi koe’uhii pe ko ia. Koe laumalie moe fakakaukau ‘o hono fakahoko ‘e Sisu ‘ae malanga ni ko ‘ene feinga ke fakama’ala’ala pea tatala e pulonga ‘oe “lao ‘a Mosese” koe “talangofua moe faitotonu ki he tu’utu’uni ‘oe lao” ‘oku fiema’u ka ‘oku ‘ikai koe “tauhi fakatu’utu’uni pe mo katoanga’i ‘a hono mahu’inga ‘oe lao ‘a Mosese/ Ceremonial religion. He kia Sisu koe angahala lahi taha ia na’e mo’ua ai ‘ae kau taki lotu Siu ko hono tauhi fakatu’utu’uni ‘ae ngaahi lao ni kae ‘ikai ke mo’ui’aki mo talangofua kakato ki he lao kuo nau tauhi. Koe ngaahi monu’ia ko ‘eni ‘oku ‘omi fakataha pe hono ngaahi tu’utu’uni (condition) pea mo hono ola (reward/ result). Koe tu’utu’uni (condition): Monu’ia aa ka ko kinautolu ‘oku fa’a kataki …Koe ola (result) he ‘e too mo’onautolu ‘ae fonua… Koe tu’utu’uni (condition: Monu’ia aa ka ko kinautolu ‘oku fakatupu melino; he’e ui kinautolu koe ngaahi foha ‘oe ‘Otua…Koe ngaahi tu’utu’uni (condition) na’e fakatefito ia mei he lao ‘a Mosese he maama motu’a pea ka hono ola ‘oe tauhi ‘oe ngaahi tu’utu’uni ko ia na’e fakatefito pe ia he faka’uhinga ‘a Sisu mei he maama ‘oe Fuakava Fo’ou. Pea koe faka’uhinga ko ia ‘a Sisu na’e makatu’unga ia mei he’ene meesi, anga fakavaivai, fa’a fakamolemole pea moe ‘Ofa. Koe monu’ai heni koe tauhi mo talangofua ki he ngaahi fekau ni ‘a Sisu. Koe ngaahi monu’ia ni ko hono ‘ai kakano ia ‘oe Folofola ‘ae ‘Otua (Word of God incarnate) ‘ia Sisu Kalaisi koe’uhii ke hoko ‘ene malava koe me’a ke tau malava ai pea fakahoifua foki ki he ‘Otua. Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Koe fakahoifua moe fakavaivai ‘ia 1 Kolinito 1:18-31

“He kuo tohi Te u faka’auha ‘ae poto ‘oe kau poto pea te u fakaikunoa ‘ae ‘ilo ‘oe kau ‘ilo’ilo. He koma’a ia ‘ae tama poto fakaemaama ko ‘eni? Koma’a ‘a hono tama Lapai? Koma’a hono tama filosefa? ‘Ikai kuo fakaikulaunoa ‘e he ‘Otua ‘ae poto ‘o mamani.” Kainga kia Paula koe ivi moe poto ‘oe ‘Otua ko “Kalaisi Sisu.” He ‘ikai ‘uhinga ‘ae pekia moe toetu’u ia ‘ae ‘Eiki ki he angahala ‘i hono malanga’i’aki hoto poto moe lava me’a. ‘E iku ‘o ngali ma’ama’a ai ‘ae ngaue mamafa ni pea ngalivale ai ‘ae lotu lelei na’e ha’u mo Sisu. ‘Oku tau lotu fakahaahaa mo fe’au’auhi lava me’a he ‘aho ni pea tokua ‘oku tau ngali lotu ai. Talamai ‘e Sisu he ‘ikai ha fakatupu hoifua ai. ‘Oku ‘ikai ha ‘elemeniti ia ‘oe fakavaivai he naunau ‘oe poto fakalapai, ‘ae tama filosefa moe kau helo he mala’e ‘oe ‘ilo’ilo. ‘Oku kei tolonga ni mai ‘ae lea ‘a Martin Luther “’Oku toki ‘ilo lelei ‘e he tangata ako teolosia ‘a Sisu mei Heli.”  Kainga he’ikai te tau ‘ilo’aki ia ‘a Kalaisi ngata pe ‘ia Kalaisi na’e hoko mai ki mamani ke ‘ilo ai ia ‘e mamani. Kia Paula “He koe tokateline ‘oe kolosi koe me’a ngali vale ia ki he kakai ‘oku fakatau ki mala; …Neongo kainga koe lea ni na’e mo’oni ia ‘i he kuonga ‘o Paula ka ‘oku kei mo’oni pe ia ‘i hotau kuonga ni tupu pe mei hono kumi’aki ‘ae ‘Otua ‘aki ‘ae maama moe mafai fakaetangata…Pea hoko atu ‘a Pauala “…ka ki he kakai ‘oku fakatau ki he mo’ui hangee ko ki taua koe ivi ia ‘oe ‘Otua.” Kia Paula koe ngalivale ‘ae tauhi e ngaahi lao ‘ae ‘Otua ’aki hotau poto moe lava me’a he ‘oku ‘ikai ha mo’ui fakavaivai ai pe fakahoifua. Ka koe ngali poto ‘isa ‘ae monu’ia ‘ae lotu mo tauhi hono ngaahi fekau moe ouau ko hono fai’aki ‘ae ivi ‘oe ‘Otua ‘ia Sisu Kalaisi he ko Sisu ‘ae fakahoifua’anga ki he ‘Otua ‘o ‘ikai mo ha toe ngaue lelei. Koe ivi ko ia koe fou ‘i he meesi moe angavaivai ki he ‘Otua he ko Kalaisi ‘ae ivi moe poto ‘oe ‘Otua. Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Koe monu’ia moe Same 15

Koe fehu’i ‘ae fatu same ni ki he ngaahi to’onga mo’ui faka’aho ‘oku fakahoifua ki he ‘etau Tamai Fakalangi. “‘E Sihova, kohai ‘e ‘aunofo ‘i he teniti ‘o’ou? Kohai ‘e ma’u nofo’anga ‘i ho mo’unga tapu?” (v 1). Koe fehu’i ‘ae fiemo’ui koe fie hola ki he meesi ‘ae ‘Otua. Koe fehu’i ‘ae fiekaia moe fieinua ki he ma’oni’oni moe fakahoifua ki he ‘Otua. Pea ko ‘eni leva hono tali: “Ko ia ‘oku ne foua ‘ae haohaoa, mo feia ‘ae faitotonu…koe mo’oni hono loto ‘oku ne ‘a’au… kae ‘ikai koe loi moe fasitu’u pea moe tauhi vaa he ‘oku ‘ikai fakahoifua ia…Ko ia ‘oku ‘i hono ‘elelo ‘ae lau’i kovi…He ‘oku ‘ikai fakahoifua ha’o lotu ‘au ‘aki ‘ae ‘elelo loii…Kuo ‘ikai te ne fai ha kovi ki hono fe’iloaki…Pea kuo ‘ikai te ne tufi hake ha lau ki hono kaunga’api…He’ikai fakahoifua ha’o malanga malie ‘aki ha ngaahi fakakaukau kaakaa mo loi lahi…Ha taha ‘oku ne fai ha fuakava ‘o iku ki ha’ane kovi ka ‘oku ‘ikai te ne mio’i….Koe angahala ‘eni kuo hulu fau ‘ae fuakava loi ke ma’u ai ha koloa kaakaa, fuakava loi koe taaufehi’a moe loto tangia, pea ‘oku oo ua ma’u pe ‘ae fuakava loi moe mio’i…he koe mio’i koe liliu koe ue’i ‘ae totonu ke hala/ tali ‘ae totongi fakafuufuu ke liliu ai ‘ae fakamaau totonu ‘ae lao he koe mo’ui tatau mo ‘Isileli hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Maika. Kainga ‘oku ‘ikai fakahoifua ia….Koe kakai ‘oku ‘ikai te nau tali ha koloa kaakaa mo kaiha’a…Pea toki pehee ‘e fatu same koe monu’ia heni ko ha kakai he’ikai te nau foua ‘ae ngaahi hala ‘oku lea ki ai ‘ae fatu same ni. He ‘oku nau angatu’u kotoa pe heni ki he ngaahi lao ‘ae ‘Otua. Ki he fatu same ni koe “monu’ia” ‘eni ‘oku lea ki ai ‘ae konga faka’osi ‘oe veesi 5 “…’E ‘ikai ue’i ha taha pehee ‘o ta’engata.” Ko kitautolu he’ikai te tau tauhi ‘ae ngaahi lao ni  kuopau leva ke “ue’i” kitautolu mei he mo’ui ki he mate ta’engata. Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua

Fakama’opo‘opo

Koe ngaahi fakahoifu’anga ni hono kotoa na’e ‘osi tala kotoa ‘e he ‘Otua “Pea ko ‘eni ‘e ‘Isileli koeha fua ‘ae me’a ‘oku tangi ki ai ‘a Sihova koho ‘Otua meiate koe? ‘a ‘eni pe, ke ‘apasia ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono ngaahi hala, pea ke ‘ofa kiate ia, pea ke tauhi kia Sihova ko ho ‘Otua ‘aki ‘ae kotoa ho loto moe kotoa ho laumalie, ke tauhi ‘ene ngaahi tu’utu’uni mo ‘ene ngaahi fekau ‘a ia ‘oku ou fokotu’u atu he ‘aho ni ma’ao lelei.” (Teutalonome 10: 12-13). Koe mo’ui faitotonu ‘o hu’i’aki ‘ae ‘ofa faka’atu’i ko ha matu’aki fakamo’oni fakahaha ia ‘o ha mo’ui ‘oku feangai angavaivai moe ‘Otua he ‘aho kotoa pe ‘ene mo’ui. Kainga koe sipinga ‘oe mo’ui koe faka’aki’aki mui ‘aee na’e fai ‘e Kalaisi he koe ma’u ‘o Kalaisi koe ‘etau ma’u ia ‘ae fakamolemole ‘etau ngaahi angahala he ko Kalaisi Sisu pe ‘ae fakahoifua’anga “‘Eiki liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki ho poto kae faingofua pe keu talia ke u fai ho finongalo ia.” Koe fakahoifua koe fou he mo’ui fakavaivai ki he ‘Otua (603:7) ‘Emeni.

Fakamanatu atu ai pe ‘ae fa’a lotu lilo mo lau ‘etau Folofola ‘a ‘etau tefito’i ma’u’anga ivi fakalaumalie he ‘aho kotoa pe moe talamonu atu ki he ngaahi ngaue fakalaumalie kotoa pe he ngaahi potu kehekehe pe 'oku mou me'a mai mei ai.

Kavauhi