Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!

Malanga Sapate 08-12-2013
Ngaahi Lesoni: Luke 1:68-79; Malakai 3:1-4: Filipai 1:3-11: Luke 3:1-6  
Himi: 630/593/537
 
Potu Folofola: Luke 3:4 “….“Koe le’o ‘o ha toko taha ‘oku kalanga he toafa mou teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova; fakatonutonu hono ngaahi hala….”
Kaveinga: “Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”
Ui ki he Lotu:
 
Same 95:1-3
 
Lotu
 
“’E Sihova ke hoko lelei ki ho ‘ao ‘ae fakakaukau ‘a hoku loto moe lea ‘a hoku ngutu he ko koe ‘a hoku Koeli mo hoku mo’unga…’i he huafa ‘o Sisu Kalaisi …’Emeni”
 
Talateu
 
Ko e fuofua kaveinga malanga ‘eni ‘a Sione. ‘Oku lea kotoa ‘ae ngaahi Kosipeli ‘o fekau’aki moe ngaue ko ‘eni ‘a Sione ko hono fakamelomelo pe mo teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘oe ‘Eiki ‘o fou ‘i he fakatomala. Ngata pe ‘ia Luke ‘oku ne hiki ‘ae tali ‘a Sione ki he ngaahi fehu’i ‘o fekau’aki moe ngaahi fakafe’atungia kuopau ke fehangahangai moe toko taha ‘oku ne kalanga’i ‘ae fakatomala. Ko fekau ‘eni ‘a Sione ka ko ‘ene kaveinga malanga ai pe foki ia ‘oku ma’ama’a, mahino ngofua pea kakato foki. He ‘oku ne falute kotoa ‘ae ngaahi me’a na’e ‘uhinga ai ‘ae hoko mai ‘a Kalaisi ki hotau mamani ke nau fakatomala, tui pea mo’ui leva. Kia Luke “Koe le’o ‘o ha tokotaha ‘oku kalanga he toafa mou teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova…” pea ko ia hotau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku fakaava’aki ‘e Luke ha ki’i puipuitu’a nounou fakahisitolia ke mahu’inga malie ki he kau Loma ‘oku fai ki ai ‘ene talanoa ni hangee ko ia ‘oku ha kakato he veesi 1-2. ‘Oku feinga foki ‘a Luke ke ne fakahaa’i ‘ae mo’oni ‘oe talanoa ‘oe teu hoko mai ko ia ‘a Sisu ‘i ha’ane ‘omi ‘ae ngaahi puipuitu’a fakahisitolia ni. Ka ‘oku hiki ‘e Luke ha pikinga fakahisitolia ke fakamahu’inga’i ai ‘ae ngaue ‘oku te u fai ‘e Sione koe’uhii koe mahino ‘e lave ai moe Senitaile he fanongo ki he lea ‘oe fakamo’ui. Ko hono toe fakaongo mai pe ‘eni ‘e Luke ‘ae ngaahi palofisai ‘ae palofita ko ‘Aisea ki hano toe fakaato mai ‘ae Pule’anga ‘Isileli hili ‘enau nofo popula.
 
Koe tefito’i tokanga ‘oku hu’u ki ai ‘ae fakakaukau ‘oe vahe ni ko hono ofongi ‘oe kakai ke nau tafoki ki he ‘Otua ‘aki ‘ae tui moe fakatomala. ‘Oku hangee ‘ae vahe ni ko hano fakatoka atu ‘ae tefito’i fekau ‘oe Kosipeli hono hiki tohi ‘e Luke. ‘Oku ne talanoa ki he ngaue ‘a Sisu ‘i Kaleli pea pehee ki he’ene ngaue’i hono hala fononga ki Selusalema ke fakakakato ‘ae ngaue ko ia (4:14-19:27). ‘Oku toe hanga ‘e Luke heni ‘o toe fakaofi pe faka’ata lahi mai ‘ae fakakaukau ne hangee ka tanumia he fononga’anga hangee ko ia na’e lea’aki ‘e he Palofita ko Malakai “Vakai ‘oku ou tuku atu ‘eku talafekau ke ne teuteu ‘ae hala ‘i hoku ‘ao, pea koe ‘Eiki ‘oku mou kumi ki ai te ne ha’u fakafokifaa pe ki hono temipale; ‘io ‘ae ‘Angelo ‘oe kovinanite, ‘a ia ‘oku mou lau lea ki ai; vakai ‘oku ha’ele mai ai- koe folofola ia ‘a Sihova Sapaoti” (Malakai 3:1). ‘Oku ‘ikai tuhu’i pau mai ‘e Malakai ‘ae tala fekau ko ia ka oku fakahingoa ia ‘e Luke ko “Sione”… koe foha ‘o Sakalaia..” (v 2). ‘Oku talanoa ‘a Ma’ake mo Matiu ‘o fekau’aki pea moe tangata ko Sione koe fai papitaiso ‘oku ne nofo he loto toafa, pea ‘oku teunga kili’i kameli, pea ko ‘ene me’akai koe he’e pea moe honi ‘oe vao neongo ‘oku ‘ikai ha toe talanoa pehee ki ai ‘a Luke. Ka ‘oku feinga ‘a Luke ia ke hili pe ‘ene fakataukei’i mai kohai ‘a Sione pea ne fakato’oto’o leva ke fakaongo mai ‘ae tefito’i fakamatala ‘o Sione mo ‘ene ngaue he ko ha tefito’i fekau ne sinaki talaki ‘e he Palofita ko ‘Aisea 40:3-5 ka kuo toe fakaongo mai ‘e Luke “Koe le’o ‘o ha tokotaha ‘oku kalanga he toafa mou teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova…”
 
 
Koe mahu’inga ‘oe lea toafa
 
‘Oku ‘i ai ‘a e mahu’inga fakalotukalafi ‘o e ki’i kupu’i lea ni he’ene ‘asi he fakamatala ‘a Luke ki he ngaue ‘oku fai ‘e Sione. Ko e “ ‘i he toafa” ko e hingoa ia ‘o e Tohi Nomipa he tohitapu faka-Hepelū (pemiti-pa/ Hebrew: bemidbar/ wilderness), pea ‘oku fakamatala ‘e Nomipa ki he fononga ‘a ha’a Isileli “ ‘i he toafa” ki he “fonua lelei.” ‘Oku tau malava ke sio atu ki he tukunga moe fetiu’u na’e fai mei ai ‘e Sione ‘ene malanga ‘ae toafa koe feitu’u ‘oe teuteu ke huu ki he malolo’anga. Koe taki takai ‘e he ‘Otua ‘ae fanau ‘Isileli ‘i he toafa he ta’u nai ‘e 40 koe founga ngaue ia ‘ae ‘Otua ki hono sivi’i ‘ae kakai lelei mo fe’unga ki he’ene ngaue. Koe malanga ko ‘eni ‘a Sione mei he toafa ke sivi mo teuteu’i mei ai ha kakai lelei mo fe’unga ke nau huu atu ki he mo’ui ta’engata ‘a ia koe ia malolo’anga ma’ae kakai kuo nau fakaongosia he talangofua ki he ngaahi fakahinohino ‘ae ‘Otua. ‘Oku mahu’inga leva hono fokotu’u ‘e Luke ‘a e ngaue ‘a Sione Papitaiso, ko e ngaue na’e fai “ ‘i he toafa” he ‘oku nau kei “ ‘i he toafa” pe, ‘o te’eki ke nau ma’u ‘a e fonua ko ia na’e tala’ofa mo’o Epalahame ‘e he ‘Otua. Taimi foki ‘e taha ki he ‘Isileli kuo nau ‘osi huu ki he fonua ‘oe tala’ofa ka ko ‘enau to’onga mo’ui moe talangata’a ki he finangalo ‘oe ‘Otua ‘oku ne kei talamai pe ‘oku te’eki pe ke nau huu kinautolu ki he Kenani ‘oku lau ki ai ‘ene palomesi (Same 95:10-11) ‘a ia ‘oku ui koe malolo’anga.
 
Kae fakatatau ki he talanoa ‘ae Tohi hepelu ‘o fekau’aki moe fonua na’e palomesiange ‘e he ‘Otua ki he’enau kui ko ‘Epalahame “Ka ‘i he anga ko ‘eni koe fonua lelei hake ‘oku nau holi ki ai, ko hono ‘uhinga koe fonua fakalangi; ko ia ‘oku ‘ikai maa’i kinautolu ‘e he ‘Otua ke ui ia ko honau ‘Otua, he na’a ne teuteu mo’o nautolu ha hako” (Hepelu 11:16). Pea ta koe fonua ia koe “fonua fakalangi.” Pea ta ne’ine’i ke kei malanga mai pe ‘a Sione mei he toafa koe potu ngaue lelei ia ke fai mei ai ha matu’aki teuteu ki ha taimi ‘e hoko mai ai ‘ae Fanautama ‘a tangata ke tataki kinautolu mei he momoko ‘oe toafa ki he mafana ‘oe kenani fakalangi ‘oe ‘Otua. Koe toafa leva ‘i he maama ‘oe talanoa ‘a Luke koe feitu’u ‘oe fakatutue moe hu’ihu’i ‘ae ma’anga faka’isipite ‘isa koe feitu’u ‘oe fakama’opo’opo falala ‘io koe feitu’u ‘oe fakahoko kainga moe ‘Otua he fala ‘oku lalanga’aki e mamahi pea fe’unu’aki e Tui pikitai he koe potu ‘oe teuteu ki he fe’iloaki moe kenani ‘oe ‘Otua. Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”
 
 
….ko e le’o ‘o e toko taha ‘oku kalanga he toafa… 
 
Ko ‘Aisea ‘oku ne fakalea koe “’le’o ee ‘oku kalanga teuteu ‘i he toafa ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova. Ko Matiu, Ma’ake mo Luke “Koe le’o ‘o ha toko taha ‘oku kalanga he toafa. Koe lea “i he toafa” kuopau ke nau fononga fakataha ma’u pe moe “le’o ‘oku kalanga” Koe’uhii kainga he ko hono fakamatala kakato ia ‘oe lea “teuteu ‘oe ha’ele’anga.” ‘Oku mahino leva heni koe toafa koe potu ‘oe nofo popula pea koe feitu’u ‘oe mo’ui faka’otua mate. Koe toafa koe feitu’u mavahee ia mei he feitu’u na’e fai ki ai ‘e he ‘Otua ‘ene tala’ofa. ‘Oku lea ‘a e palofita ko ‘Aisea ki he nofo hopoate ‘a Isileli ‘i Papilone. Lolotonga ‘oku nau ‘i he nofo hopoate, ‘oku nau ‘i tu’a mei he fonua totonu ‘o nautolu, ‘o ‘ikai ai te nau kei lava ke fai e ngaahi hiva ‘o Saione (Same 137). Kia Luke koe feitu’u totonu pe ‘eni ke lea mo kalanga atu meia ‘a Sione ‘ae toafa he koe potu ia ‘e ‘uhinga malie ai ‘ae lea ‘oe “fakatau’ataina” he koe potu ‘oe popula. Koe feitu’u ia ‘e ongomalie ai ‘ae huafa huhu’i ‘oe ‘Otua. Kia Sione neongo kuo nau fanafanau he fonua ‘ae Siu ka ‘oku Fakatokanga mai ‘a Sione ko ‘enau to’onga mo’ui faka’aho ‘oku te’eki ke nau hu mai ki he fonua. Koe’uhii koe ‘atakai faingata’a ‘oe mo’ui ‘i he toafa ko ai kuopau ke longo mo’ui ‘ae le’o ‘oe fakataulama ke kalakalanga’i ‘ae hala fononga ke a’usia ‘e he kau Pilikimi ongosia ‘ae fonua ‘oe fiemalie ‘isa ‘a Kenani mo hono fakatu’amelie. Kau malanga/ akonaki/ kau Kalisitiane na’a ko ha feitu’u hala ‘ena ‘oku tau kalanga ai mo malanga ai. Tokanga’i na’a ‘oku ta malanga’i pe ‘ae fakatau’ataina ka e sio mai ‘ae kakai ki he’eta to’onga mo’ui ‘oku ta kei ‘i toafa pe. Koe mo’ui teuteu koe ulo atu ‘etau to’onga mo’ui fakalotu ke maamangia ‘ae po’ulia. Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”
 
 
 
Koe ngaahi ‘imisi kovi ‘oe nofo toafa
 
Kainga kapau te tau ki’i sio ki ha konga si’i ‘oe mo’ui fakaetoafa pea ‘oku fakamatala ia mei he to’onga mo’ui na’e fai ‘e kainga ‘Isileli. Ko toafa, ko e feitu’u ia na’a nau fuofua maumau’i ai ‘ae ‘uluaki fono ‘ae ‘Otua ke ‘oua na’a toe ‘i ai ha ‘otua ‘e ua’aki ia. Ka na’ nau ngaohi ai e kafi koula ko honau ‘Otua ke ua’aki ‘a Siohva. Na’a nau ala’aki ai ke sivi’i ‘a Sihova. Koe toafa koe potu ia na’a nau mate launga ai ki he ‘Otua pea mo hanu he fononga’anga tokua ‘oku ‘omi kinautolu ke fakapoongi mo faka’auha (Nomipa 21). Ko toafa foki, na’a nau fai fe’auaki ai mo ha’a Moape (Nom.25) pea mo e ngaahi alā angahala kehekehe pe foki na’a nau fai ‘i toafa lolotonga ‘a ‘enau fononga ki he fonua ‘o e tala’ofa. Koe ngaahi angahala ni kuo katoa kotoa pe ia hotau kuonga ni. ‘Ae tauhi ‘Otua 2 moe tauhi ‘aitoli mo ha fua ‘ae ngaahi angahala tatau kuo tau kei mo’ui’aki. Ko e ngaahi me’a ni na’a ne ta’ofi ai e to’utangata kakato na’e ha’u mei Isipite ke ‘oua te nau hū ki he fonua ‘o e tala’ofa, ngata pe ‘ia Siosiua mo Kelepi, na’a na kei tui kia Sihova pea ko kinaua pe na’e ha’u mei Isipite ‘o a’u ki he fonua. Koe ngaahi angahala ni hono kotoa ‘oku nau ta’ofi ai kitautolu he kuonga ni mei he ma’u ‘ae mo’ui ta’engata. Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”
 
 
….mou teuteu ‘a e ha’ele’anga ‘o Sihova….
 
 
Ko e uki leva eni ‘oku fai ki he kakai ‘oku kei nofo hopoate he mamani angahala ni, ke tau teuteu, he ko Sihova eni ‘oku ha’u ke fakaha’ele kitautolu ki honau fonua tonu, ‘a e fonua ‘e “fai ta’eteki ai ‘etau ngaue ki he ‘Eiki. He kuo hamusi kitautolu mei hotau ngaahi fili” (Lk.1:74) ‘o hange ko e palofisai ‘a Sakalaia. ‘Oku ‘uhinga leva ‘a e kupu’i lea ko eni, “…mou teuteu ‘a e ha’ele’anga ‘o Sihova…”, ki he teuteu ke ha’ele mai ‘a Sihova ‘o huhu’i mo fakalelu e hopoate, ke hamusi kinautolu mei honau fili ‘o ‘ave ki honau fonua tonu ke fai ta’eteki ai ‘enau ngaue ki he ‘Eiki. Ki he ‘Isileli koe Lolotonga ‘enau nofo hopoate, ‘oku ‘ikai te nau lava ke fai ‘a e ngaahi hiva ‘o Saione, ‘a e ngaue ke fakalangilangi’i’aki honau ‘Otua. Ka ko eni, ‘oku teu ke hoko mai honau ‘Otua ke huhu’i mo hamusi kinautolu mei honau fili ‘o ‘ave ki he fonua ko ia. ‘A ia ‘oku sio ‘a e kupu’i lea ko eni ki he teu ‘oe ‘Ekisoto fo’ou ‘oku ha’ele mai ‘a Sihova ke fai, ko e huhu’i mo e veteange ‘o hamusi hono kakai mei honau ngaahi fili ‘o fou ‘i he fakamaau totonu ‘ae ‘Otua ke ‘ave kinautolu ki honau Kenani. Kia kitautolu mo hotau mamani koe lolotonga ‘etau pilikimi ongosia ki he Langi ‘oku ‘ikai nofo noa ‘ae fili hono feinga’i tukuingata ke ‘oua na’a tau hu ki he malolo’anga kuo teu mai ‘ehe ‘Otua. Ka koe fakalotolahi ‘a e punake he himi 537: 2 “Kainga kikitaki atu o’i pe nima moe va’e, ko homou ‘aho ‘oku ha’u ‘ae ‘aho homou veteange, he kuo ofi ‘ae fonua kuo teuteu ‘e hotau ‘Otua”…“’E ‘ikai fai ‘o ta’engata ‘a si’otau fononga ni; neongo e te’eki ha ‘ae potu ‘oku fai ki ai; he kuo tala he ‘Otua kuo ne teuteu ha fonua” (himi 537:2).
 
Koe ongoongo lelei ki he teu ‘oe Kilisimasi
 
Koe fee ‘ae Ongoongo lelei? “Pea ‘e mamata ‘e he kakano kotoa ki he fakamo’ui’anga ‘ae ‘Otua” (v 6). Kia Luke pea mo ‘Aisea he ‘ikai fakatefito ‘a Sisu ia mei he’etau teuteu koe’uhii he ‘oku ‘ikai ke tu’u ma’u mo haohaoa taau ha’atau fakafeangai. Pea ‘oku ‘ikai ko hono fakamanatua mo katoanga’i ‘oe ‘aho ‘alo’i ‘o Sisu Kalaisi ‘ae tefito’i mahu’inga taha ki he’etau teuteu ‘oku faii. Koe fa’ahi ta’u ‘oe Kilisimasi ia pe koe fee pe ha taimi ‘e kamata ai mo faka’osi ki ai ‘oku ‘ikai koe me’a mahu’inga taha ia ki he Kalisitiane. Kau toe fakamanatu atu ‘ae tefito’i me’a ‘oku tokanga mai ki ai ‘a Luke pea mo ‘Aisea “Koe le’o ‘o ha toko taha ‘oku kalanga he toafa mou teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova; fakatonutonu hono ngaahi hala…’Ilonga ha tele’a pea ‘e tanu, pea ‘ilonga ha mo’unga pe tafungofunga ‘e holoki; pea ‘e ngaohi ‘ae pikopiko ke totonu moe tokatamaki ke tokamalie…..koe kotoa ‘oe ngaahi ngaue ni koe ngaahi teuteu fakaeloto kotoa pe ia. Ko e ‘uhinga leva ‘a fai ai ‘e Sihova ‘a e ngaue ko eni, he ko e ngaahi me’a ko eni, ‘a e tele’a, mo e mo’unga mo e pikopiko mo e tokatāmaki, ko e ngaahi me’a ia ‘oku nau ta’ofi e kakai kotoa mei hono ‘ilo’i mo’oni ‘ene fakamo’ui. Ko e ngaahi me’a ‘eni ‘oku nau ta’ofi e tangata mei he’ene a’usia ‘a e fonua ‘o e tala’ofa. He ko e hala ‘oku fu’u mama’o, ‘o lahi e ngaahi afenga ai, pea ‘oku ongongofua hotau kakano ki he ngaahi malie ‘o mamani, ‘o talu ai ‘etau lata heni ‘o puli ‘a e fonua lelei (Himi 596). Ka koe ongoongo lelei ‘oku tau teu fakamanatu he ‘aho 25 ‘oe mahina ni ‘ae teu hoko mai ‘a Sisu ko hotau tuhulu ia ke ne tataki kitautolu mei he nofo toafa ni ke huu atu ki he malolo’anga ‘oe ‘Otua. Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”
 
Fakaakonaki
 
Kainga ko ia ‘ae Ongoongo lelei koe mamata ki hotau fakamo’ui ‘io ‘a Sisu Kalaisi ‘oku ne hoko mai. Koe lea kalisi ‘oku ‘uhinga ki he fakamolemole /forgiveness na’e to’o ia mei he mohenga’i lea kalisi ‘oku ‘uhinga koe “tukuange / to let go.” Koe fa’ahi ta’u ‘oe ‘Etiveni kainga koe fa’ahi ta’u ‘oe “tukuange atu/ pe to let it go/ li’aki ‘ae to’ohi ke tui kae fakavavevave ke fei mo fakatomala pe tafoki mei he’etau ngaahi to’onga kovi kotoa pe ‘oku tau fa’a fakamamahi’i’aki mo tatapuni’aki hotau ngaahi loto mei hono talitali ‘ae Tamasi’i ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Tau li’aki leva ‘ae to’onga mo’ui ‘oe nofo toafa ni ka tau pipiki ki he Ongongo lelei ‘o Sisu Kalaisi he ko ia pe hotau huu ‘anga ki he fakamolemole ‘ae ‘Otua pea moe malolo’anga. Kainga kau toe fakamanatu atu ‘etau kaveinga malanga Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”
 
Fakama’opo’opo
 
Kainga ‘e hoko ‘e tau ta’e ongoongo atu ‘ae talafungani koe matu’aki siokita lahi ki hotau ngaahi kaungaa’api pea mo mamani foki. ‘Oku ‘ikai ke tau hoko kotoa pe koe kau Faifekau hangee ko Sione ka ko hotau fatongia taau taha ia he mo’ui ni ko hono uki ‘oe teuteu ki ha’ane toe ha’ele mai. “Sisu ko ho fekau ‘oku mau ngaue ai ‘emau tutuu’i ‘ae Tohitapu he loto ‘oe kakai.” Ko hotau fekau pe ‘eni ke tau “mateuteu ki ha ‘aho pehee” Kainga teuteu taau taha koe matu’aki fakavaivai ki he ‘Otua pea faka’ataa mo’oni hotau loto ke pule ai ‘a Sisu Kalaisi he ka tokamalie ‘ae loto ‘e malava ke ne holoki ‘ae tafungofunga pea tanu moe tele’a pea fakatonutonu ‘ae pikopiko hangee ko ia na’e fai ‘e Sisu Kalaisi ‘aki hono ta’ata’a. “Mo’oni kuo fuoloa ‘a ‘etau ‘alu he toafa ka koe fee ‘ae tala’ofa ke hu ki he malolo’anga? ‘A ‘oua na’a tau launga kuo ofi ‘eni ‘ae Fonua….. Ko ia ‘oku fanongo ke ne liliu leva!”…’Emeni!
 
Fakamalo atu ki ho’o mou kei ma’u faingamalie mai ki he’etau tepile ni….Fakamanatu atu ‘etau lau folofola….lotu fakafamili pea mo mo’ui ‘aonga foki….’ofa atu
 

Kavauhi