Ko e "'Ofaa" koe kakato'anga ia 'oe Lao 'oe Kosipeli pea koe Kosipeli leva koe Lao ia 'oe 'Ofa

MALANAGA SAPATE 26-10-14

Ngaahi lesoni: Same 90 ; Teutalonome 34 :1-12 ; 1 Tesolonaika 2 :1-8 ; Matiu 22 :34-46

Kaveinga: “Ko e “‘Ofaa” koe kakato’anga ia ‘oe Lao ‘oe Kosipeli pea koe Kosipeli leva koe Lao ia ‘oe ‘Ofa

Potu Folofola: Matiu 22: 37-40 “Te ‘ofa ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua ‘o fai’aki ‘ae kotoa ‘o ho loto, moe kotoa ho laumalie, moe kotoa ‘oho ‘atamai. Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’uni ‘oku mamafa taha mo tu’u ki mu’a. Pea ‘oku fa’ahinga mo ia ‘a hono ua, te ke ‘ofa ki ho kaunga’api ‘o hangee ko ho ‘ofa kiate koe. Koe ongo tu’utu’u ni ko ‘eni ‘e ua ‘oku tautau ki ai ‘ae lao moe tohi palofita.”

Himi 571/ 535/ 371/ -640

Talateu

Koe talanoa ‘eni ‘a Matiu ‘ae ngaahi me’a na’e hoko he ‘aho Tusite ‘oe uike tapu/ Holy week) ‘a ia ko e fehangahangai ‘a Sisu moe ngaahi fehu’i tauhele ‘ae kau tangata ‘oe lao, kau Satusi, kau Taula’eiki lahi, kau Falesi, kau Sikalaipe pea mo ‘ene kauako. Ka na’e hoko kotoa ‘enau ngaahi fakafehu’i ni mo ‘enau feinga ha me’a ke mo’ua ai he lao pea ke makatu’unga ai hano puke ke tautea ke “fakae’a aim o fakahaa’i ai” ‘e Sisu hono mafai poto, ‘ilo’ilo pea mo toe fakalaumalie mo ivi’ia ‘ene ngaahi tali fehu’i. Taimi tatau ‘oku hoko ‘ene tali lelei’i ‘ae ngaahi fehu’i tauhele ni ko ha me’a ke ne fakasilongo’i ai mo fakamaa’i ‘ae poto ‘ilo’ilo ‘oe tangata pea mo hono ngaahi fili foki (22:41-46). Ka kimu’a pea nau silongo he ngaahi tali fehu’i ‘a Sisu ko honau toko taha koe matiketika koe tufunga lao he mala’e ‘oe lao pea koe Falesi foki ia na’a ne fai ha fehu’i faka’osi kia Sisu “Tangataʻeiki, ko e faʻahinga tuʻutuʻuni fē ʻi he Lao ʻoku mamafa taha? Pea ne pehe ki ai, Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatāmai. Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha mo tuʻukimuʻa. Pea ʻoku faʻahinga mo ia ʻa hono ua, Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe. Ko e ongo tuʻutuʻuni ko eni ʻe ua ʻoku tautau ki ai ʻa e Lao kotoa mo e Tohi Palofita….pea ko ia foki hotau veesi malanga.

Koe vete ‘oe potu tohi

Na’a tau fou mai he ngaahi uike kuo hili he “Fekau ‘e hongofulu” ka kia Matiu heni ‘oku hanga ai ‘e Sisu ‘o pelu ua mai ‘ae fekau ‘e honofulu ni ki he “Ongo fekau koula” pe ‘e ua koe ‘ofa ki he ‘Otua pea moe ‘ofa ki he kaungaa’api. Ki he toko lahi ‘oku hangee kuo nai toe mafasiaange he tauhi ‘ae ngaahi fekau ‘e 10 pea tanaki atu moe ua na’e ha’u mo Sisu pea tokua kuo 12 ‘ae ngaahi fekau/ fono/ lao ke tauhii. Ki he fakahoha’a malanga ni ‘oku matangofua pea to’o ma’ama’a ia kiate kitautolu hono pelu ua ‘e Sisu ia ‘ae fekau ‘e 10 ke tau lea, ngaue mo mo’ui’aki. Ka ‘i he taimi tatau neongo ‘ene ngali nounou mo ma’ama’a ka koe “mamafa taha ia mo faingata’a taha ke tau tauhi ki ai.

Koe talanoa ‘oe ‘aho ni ‘oku hangee ia ha ongo tafa’aki ‘e ua ‘o ha fo’i seniti pe ‘e taha ‘o ‘ikai ala malava ke na taki taha ma’ana. ‘Oku fekau’aki hangatonu ia moe lao ki he “‘Ofa mo’oni” ki he ‘Otua moe “‘ofa mo’oni” ki hoto kaungaa’api. Ko e ‘ulungaanga moe natula ia ‘oe talanoa ‘a Matiu he ‘aho ni. Na’e fai ‘e he kau Falesi moe tufunga lao ha fehu’i kia Sisu ‘o fekau’aki moe lao ‘oku mahu’inga mo tukumu’a taha pea hangee ko ia ‘oku talanoa ki ai ‘ae Kosipeli koe tu’u ki mu’a taha koe “‘ofa ki he ‘Otua.” Ka na’e ‘ikai ngata ai ‘a Sisu ka na’a ne hoko atu ke fakasino ‘ae ‘ofa ko ia ‘aki ha’ane toe fulihi atu moe tafa’aki ‘e taha ‘oe fo’i coin pe seniti tatau pe koe “Ofa foki ki ho kaunga’api.” Ta koe “‘Ofa ki he ‘Otua” moe “‘Ofa ki he kaunga’api” koe ongo kupu ta’emavaea ia kuopau ke ngaue’i fakataha ma’u pe kae lava ke hoko ‘o mo’oni ‘ae ongo lao ni.

Koe natula foki ‘ae fehu’i ‘ae tufunga lao ni na’e ‘ikai fakataumu’a ia ke ma’u hano tali fe’unga ka na’e fakataumu’a pe ia ke puke’aki ‘a Sisu. Koe fehu’i ni foki koe talanga anga maheni pe ia ‘ae Siu ‘o fekau’aki moe lao ‘oku “mahu’inga lahi taha” pea moe lao ‘oku “mahu’inga si’isi’i taha” mei he ngaahi lao ‘e lau ngeau ‘oku tatanaki mo ngaue’aki ‘e he kakai Siu. Koe’uhi koe kau Falesi na’a nau mamafa ke nau ma’u ‘ae tokanga moe faka’apa’apa’ia mei he kakai ko ia ai ‘oku nau fakamoleki honau taimi lahi he feinga ke fakakalakalasi ‘ae ngaahi lao ko ‘eni ‘oku laka hake he onongeau pe koe fe ‘ae lao ‘oku mamafa mo ma’ama’aange telia ‘ae poupou ‘ae kakai.

Koe tu’u lotoloto ‘ae ‘ofa he ongo lao ni ‘e 2

Koe tali ko ia ‘a Sisu ‘oku ne hanga heni ‘o toe fakasino’i mai ‘ae tefito’i makatu’unga ‘oe fekau’aki malohi ‘ae ‘Otua mo hono kakai he maama ‘oe fuakava motu’a hangee ko ia ‘oku ha ‘ia Teutalonome 6:5 “Te ke ‘ofa ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua ‘aki ‘ae kotoa ‘o ho loto, moe kotoa ho laumalie moe kotoa ho ivi.” Koe “‘Ofa /agapao, ‘oku lea ki ai ‘ae potu tohi ‘oku tuhu ia ki ha fa’ahinga ‘ofa he’ikai malava ia ke fakahoko ‘o ta’e tokoni’i ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. Koe natula ‘oe ‘ofa ko ia kuopau ke te feongo’i moe ‘Otua ‘i he lotu, ‘aukai moe hufia. ‘Oku fakatonu lea’i ‘e Dr. Molitoni ‘ae fakakaukau ni he himi 571:2 “‘Ofaange ke hunuki hotau loto tu’a ha me’i ‘ofa koe huli ‘oe ‘ofa ‘ae Tamai! ‘E ke tupu ai pe ia ho tautolu laumalie pea faifai ‘o lomia ngaahi ‘ofa fuli pe”. Koe me’i ‘Ofa ko ia koe “huli” ia ‘oe ‘Ofa ‘ae ‘Otua pea ko hono natula ‘oe huli ko ia koe tutupu ‘i hotau laumalie pe pea ka kaukaua ‘ae huli’i ‘Ofa ko ia pea ‘oku ne “lomia” ‘ae ngaahi ‘ofa kotoa pe. Koe “loto” koe fa’unga ia ‘oe holi kotoa pe pea ko hotau “laumalie” ko hotau “tangata ia ‘i loto” pea koe “‘atamai” leva koe “feleoko ia ‘oe ‘ilo’ilo.” Koe ‘ofa leva ki he ‘Otua koe pau ke fengaue’aki kotoa leva ‘ae ngaahi ‘ulungaanga ni ke ne fakakakato kotoa ‘ae ongo fekau’aki tu’u ki mu’a pea mo mamafa taha he lao koe “‘Ofa ki he ‘Otua” pea moe “‘ofa ki he kaungaa’api“.

Kainga koe uho ‘oe misiona moe ngaue moe kau muimui ki he ‘Eiki ia ko “‘ofa” ‘Oku ‘ikai ko ha fa’ahinga ‘ofa ia ‘oku ma’u ngofua pe fai ngofua hono fakahoko. ‘Oku ‘ikai koe fa’ahinga ‘ofa ia ‘oku te fai ki he kakai ‘oku ke fiefia ke feohi mo ia he ‘oku mo tui tatau pea he’ikai ‘i ai ha me’a ia te mo faikehekehe ai. Ka koe fa’ahinga ‘ofa ia ‘oku faka hoko ki ha kakai ‘oku kehekehe ho’omou tui/ kehekehe ho’omou lanu/ kehekehe ho’omou tui fakalotu/ siasi kehekehe/…Koe fa’ahinga ‘ofa ia ke fai atu kiate kinautolu ‘oku hanga mai ke fakafepaki’i kitautolu….’Oku tau natula ke ‘ita mo loto sauni kiate kinautolu ka koe’uhii koe mo’oni ‘etau ‘ofa ki he ‘Otua ko ia ‘oku tau fakavaivai ke fai ‘ofa pehee ki hotau ngaahi fili.

Koe fa’ahinga ‘ofa u’uu’u ia ne lea ki ai ‘a Paula ki he kainga 1 Tesolonaika 2: 7-9 “….Kae kehe naʻa mau ʻi homou lotolotonga ʻo angalelei pe; hange tofu pe ha fefine toutama ʻa ia ʻoku ne 8 tauhi siʻene fanau aʻana, pehe ʻi heʻemau ʻofa uʻuuʻu kiate kimoutolu naʻa mau fakaʻamu ke ʻatu, ʻo ʻikai ko e Kosipeli pe ʻa e ʻOtua, ka ko siʻemau moʻui foki — kae fēfē, he ne mou hoko ko homau 9 ʻofaʻanga. Kia Paula koe ‘ofa ‘oku lea ki ai ‘a Sisu ‘oku ‘ikai koe ongo/ emotion/ feeling/ ka koe ngaue/ action….He ‘oku ‘ikai koe malanga pe ‘oe Kosipeli ki he Senitaile ka ‘oku nau toe foaki atu foki mo ‘enau mo’ui ke me’a ngaue’aki ‘oka fiema’u hangee ko ia na’e fai ‘e Kalaisi Sisu.
Koe lao ‘oku faingofua ke tauhi moe lao ‘oku faingata’a ke tauhi

 

Koe ‘ofa ki he ‘Otua ‘aki ‘ae kotoa hoto loto moe fakakaukau ‘oku fe’ungaa ‘a noa pe ia ke tau fai ia (fair enough!). Koe’uhii he ‘oku ne ‘omi mo’ui/ lelei/ ‘ofa / moe me’a lelei kotoa pe ma’a tautolu. Ka tau ka kaakaa ki ai ‘oku ne fakamolemole pe, ka tau ka ta’e ‘ofa ki ai ‘oku ne kei ‘ofa mai pe. ‘Oku ‘ofa ta’e lau hia, ta’e tukunga, afeitaulalo laku noa.  Ka koe ha hono faingata’a ‘oe ‘ofa ki he kaungaa’api ‘o hangee ko ‘etau ‘ofa ki hotau ‘Otua? Ko hono faingata’a ‘oku te ‘ofa’i ‘e kita ‘ae taha ‘oku fai kovi mai, ‘oku ‘ikai fa’a fakamolemole mai hangee koe ‘Otua, kapau ‘oku ‘i ai ha’ate tonounou ‘oku ne hua lelea ‘aki ia mo lau’i kita ka ki he ‘Otua ‘oku ne hanga hifo ‘o fakaakeake kita. Kapau te te ui kiate ia he 5:00am ‘e kei fanongo mai pe ‘ae ‘Otua ka koe kaungaa’api ia ‘e lea kovi mai he fafangu hengihengi. Ko ia ‘ae ‘uhinga ‘oku faingofua ai pe ke tau ‘ofa ki he ‘Otua ‘i ha’atau ‘ofa ki hotau kaungaa’apii. Ka koe ha ko aa ‘ae fekau koula? “Te ‘ofa ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua ‘o fai’aki ‘ae kotoa ‘o ho loto, moe kotoa ho laumalie, moe kotoa ‘o ho ‘atamai. Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’uni ‘oku mamafa taha mo tu’u ki mu’a. Pea ‘oku fa’ahinga mo ia ‘a hono ua, te ke ‘ofa ki ho kaunga’api ‘o hangee ko ho ‘ofa kiate koe. Talamai heni ‘e ha taha kuo ne lava’i lelei ‘o tauhi tatau e ongo fekau ni

Koe lea moe ngaue (Word and Action)

Kainga ko hotau fekau ia ke tau fa’a malanga’aki ‘ae Kosipeli kae fai ‘aki ‘ae ‘ofa na’e ‘ia Kalaisi Sisu ‘o ‘ikai koe fai ke malie’ia ‘ae tangata ka ke hofua mai ki ai ‘ae ‘Otua. Koe uho ‘etau malanga koe oo fakataha ‘ae lea moe ngaue. ‘Oku tau malanga’aki ‘ae ‘Ofa ‘ae ‘Otua he ko ia ‘ae ‘Ofa ‘oku tau faii ki hotau kaunga’apii. Ka ‘oku feefee kitautolu he ‘aho ni? ‘Oku tau mate hotau maa ki he ‘Otua ke lea’aki. Malo pe ‘etau fai e ngaahi malanga moe ngaahi ngaue ka ‘oka ‘ikai mo’oni ‘etau ‘ofa fakauanga’apii koe koto muna moe fakapiko ‘etau lotu ‘oku faii. Fakamanatu atu koe koula mo’onia ‘oku ‘ikai toe ‘ila pe piki ai ha ki’i me’i ‘uli ‘e taha. ‘Oku pehee kapau koe lao koula ‘eni ‘oe ‘ofa pea taa ‘oku totonu ke ‘oua na’a toe fie ai ha fevaleloi, fakangalingali kae ‘ai e ‘ofa ke koula mo’onia hangee koi a na’e fai ‘e Sisu ‘ia Sione 3:16.

Ko hono pelu 2 ‘e Sisu ‘ae lao ‘oe fekau ‘e 10 ki he fekau ‘e 2 ‘oku ‘ikai te ne toe ‘omi ai mo ha toe faingata’a ange pe mamafaange. Ka na’a ‘oku ‘uhinga ia ko ha founga tauhi lao e ‘e faingofua ke tau malava ke sivisivi’i lelei ai ‘etau tauhi ki he lao moe tu’utu’uni ‘ae ‘Otua. ‘Ikai ngata ai ka ‘e matangofua ange ke tau ‘ilo’i lelei ai ‘ae fotunga totonu mo mo’oni ‘o ha Kalaistiane ‘a ee ‘oku hoifua mai ki ai ‘ae ‘Eikii. Ko ‘etau lea moe ngaue kotoa pe ‘oku fai ki hotau ngaahi kaungaa’apii ‘oku tau fehu’i ‘ae fehu’i ni “Koe ‘ofa nai ‘eni ki he ‘Otua? Pea kapau ‘oku ‘ikai ko ia ‘oku te teu fai ki hoto kaungaa’api pea ‘oku ne toe fakamanatu mai ‘eni “Te ‘ofa ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua ‘o fai’aki ‘ae kotoa ‘o ho loto, moe kotoa ho laumalie, moe kotoa ‘o ho ‘atamai. Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’uni ‘oku mamafa taha mo tu’u ki mu’a. Pea ‘oku fa’ahinga mo ia ‘a hono ua, te ke ‘ofa ki ho kaunga’api ‘o hangee ko ho ‘ofa kiate koe

Fakaakonaki

Kainga he’ikai pea he’ikai ke toe mahino kiate kitautolu ‘ae tefito’i malohinga ‘oe Kosipeli kapau he’ikai ke tau manatu’i ‘ae tefito’i lao ‘oe Kosipeli (Matiu 22:37-40) koe “‘Ofa ki he ‘Otua” moe “‘Ofa ki hoto kaungaa’api.” Pea ‘oku fakafotunga ‘ae ongo lao ni ‘aki ‘ae mo’ui “fakavaivai” ki he ‘Otua pea koe fakavaivai ko ia ‘e malava’aki pe ia ‘ae “mo’ui mateaki mo feilaulau” ke talangofua kakato ki he lao ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku anga feefee ‘etau pehee ‘oku tau ‘ofa mo’oni ki he ‘Otua kae hili ko ia ‘oku tau fehi’a ki hotau tokoua? Pea hangee koe Folofola ‘a Sisu “Kapau ‘e pehee ‘e ha taha, ‘oku ou ‘ofa ki he ‘Otua, ‘osii ‘oku ne fehi’a ki hono tokoua, koe loi ia; he ko ia ‘oku ‘ikai te ne ‘ofa ki hono tokoua ‘a ia kuo ne mataa, tala’ehai ‘oku ne lava ke ‘ofa ki he ‘Otua, ‘a ia kuo te’eki ke ne mataa’i?” (1 Sione 4:20) ‘Oku tau fakatokanga’i heni kainga koe “mo’ui feilaulau” koe uho tefito ia pe koe “malohinga” ia ‘oe ngaue fakamo’ui ‘ae ‘Otua ki hotau mamani “Ko hoku ngaahi kaume’a ‘a kimoutolu ‘okapau ‘oku mou fai ‘ae ngaahi me’a ‘oku ou tu’utu’u ni atu” (Sione 15:14).

Kainga ko hono tauhi ‘ae ongo lao ni ‘oku ‘ikai ko ha me’a pe ia ke tau fanongo pea mo tau talanoa’aki ke fakamo’oni’i ‘ene mo’oni mo ‘ene loi. Kainga kapau leva te tau fematematei hono malanga’i e Kosipeli ‘o mama’o mei he tefito’i lao ‘oe Kosipeli pea ta ‘oku ‘ikai ‘aupito ke ta malanga’i ‘ae Kosipeli fai fakamo’ui ‘ae ‘Otua (Matiu 22:40). Kainga koe fehu’i moe fifili ‘ae tufunga lao ni pea moe fa’ufa’u pango ko ‘eni ‘ae kau Falesi ko hotau vaivai’anga faka’aho pe ia. Kuo tokolahi pe ha kakai kuo nau feinga ke fakamavae’i pe fakamavahevahe’i ‘ae ‘ofa ki he ‘Otua moe ‘ofa ki hoto kaungaa’api. ‘Oku nau loto ke tui ki he ‘Otua ka ‘oku ‘ikai ke nau poupou ki he fakatupu melino moe mo’ui faitotonu. Kainga kuopau ke tau tu’u moe lau ke fakahaa’i ‘ae mo’oni ‘oe lao ‘oe Kosipeli  koe ‘ofa ki he ‘Otua pea ‘ofa pehee foki ki hotau kaungaa mo’ui. Kainga ko kitautolu ‘oku tau feinga ke fakamavae’i ‘ae ongo fekau ni ‘oku ke angatu’u ki he ‘Otua he ‘oku tau maumau’i ‘ae lao na’e fa’u ‘e he ‘Otua.

Fakama’opo’opo

‘Oku fakama’opo’opo ‘e Matiu heni ‘ae fakakaukau ‘oe lao ‘ae ‘Otua. Kuo ‘osi ka’anga koaa ‘ae lao? ‘Ikai! ‘oku ‘ikai koe tefito’i ‘uhinga ia ‘ae ‘Apositolo ka ‘oku ne fakama’opo’opo ‘ae lao ‘ae ‘Otua pea mo ‘ene fakahaa’i mahino koe lao ‘oe ‘Ofa koe lao ai pe ia ‘ae ‘Otua. Ko ia ai koe “‘Ofa” koe kakato’anga ia ‘oe lao ‘oe Kosipeli pea koe Kosipeli leva koe lao ia ‘oe ‘Ofa. Kainga toki fakasino ‘e hono ‘Alo ‘i Kalevale ‘ae ‘Ofa ko ia ‘io “He na’e ‘ofa pehee ‘ae ‘Otua ki mamani ko ia na’a ne foaki hono ‘Alo tofu pe taha ne fakatupu koe’uhi ko ia kotoa pe ‘oku tui pikitai ke ‘oua na’a ‘auha kae ma’u ‘ae mo’ui tangata. ‘E Sisu fakafonu ‘ofa au ‘o taki ki he matavai mo’ui keu toutou ‘utu ai ‘o nofo ma’u pea ua mataa ai pe ‘i he tui ‘ae ‘Afiona” (Himi 535:6)…. ‘Emeni!