Ko e huluhulu tokoni ki he ngaahi kaveinga lotu uike lotu 2016

KOE HULUHULU TOKONI KI HE NGAAHI KAVEINGA LOTU UIKE LOTU 2016
 
FEINGA’ANGA  LOTU 1
MONITE 4.
Pongipongi: Ke tau fakafetaʻi ‘i he ngāue faka-ʻEvangeliō mai ‘a e ‘Otuá ‘ia Sisū Kalaisi pea tau aʻu mai ai ki he taʻu foʻou 2016 ‘i he moʻui fakasino, fakaʻatamai mo fakalaumalie ‘i he hala fononga ki he moʻui taʻengatá.  (Sione 3:16, Sione 10: 10e & 11).
HIMI. 234/ 233/ 597
 
Koe ngaahi tefito’i fakakaukau ke tau lotua
 
‘Oku uki kitautolu kainga lotu ‘e he kaveinga lotu ni ke fai ‘ae fakafeta’i ki he ‘Otua ‘o tu’unga he ngaahi me’a ni. Koe ngaue faka’evangelio mai ‘ae ‘Otua ‘o fou mai ‘ia Sisu Kalaisi. Ko ‘etau lotu koe’uhii koe a’u mai ‘ae ‘Otua ke liliu kitautolu ke tau alaanga moe hono pule’anga ‘ia Sisu Kalaisi. Koe hono ua ke tau lotu ‘o fakafeta’i he ka na’e ta’e’oua ‘ae a’u mai ‘ae ngaue faka’evengelio ‘ae ‘Otua pe koe ‘ofa a’u mai ‘ae ‘Otua na’e ‘ikai ‘aupito ha’a tau totonu ke kau he ta’u ni moe houa lotu ni. ‘Oku toki hanga leva ‘e he fakahinohino ‘a Sisu ‘o tataki mo tokoni’i mo faka’ulungaanga’i ‘etau mo’uii lotolu ‘ae sino/ ‘atamai mo Laumalie ke taau moe pilikimi ‘oku tau fai ki he mo’ui ta’engata. Koe anga ia ‘oe ngaue mai ‘ae ‘Otua ke kumi pea mo fakafoki kitautolu ke tau toe ‘inasi hotau tofi’a na’e mole he hinga hotau ‘uluaki matu’a. Kae fakafeta’i na’e hoko mai ‘ae ‘Atama hono ua koe fakamo’ui moe fakafoki mai ‘ae tala’ofa ma’a kitaua angahala. Koe fuofua fakahoko ‘oe ngaue faka’evangelio koe fai mai pe ia ‘e he ‘Otua ma’a mamani. Tau lotua ‘a hono hoko atu ‘ae ngaue ni ki hotau kaungaa mo’uii. Koe ‘uhinga ia ke nofo taha ki ai ‘etau lotu fakafeta’i moe kaveinga kuo tuku mai ke tau fai hono hufia.
 
Koe huluhulu mei he Folofola (Sione 3:16; Sione 10:10 & 11)
 
’Oku ou kau fakataha moe ngaahi fe’unu kuo tohi he veesi maheni ni …Matamata kiate au ‘e matu’aki ‘uhinga malie ‘ae lea “ ‘Ofa pehee” he’ene kau fakataha mai moe ongo veesi ki mu’a pea moe veesi 17 “Pea hangē naʻe hiki ki ʻolunga ʻe Mēsese ʻa e ngata ʻi he Toafa, pehē foki kuo pau ke hiki ki ʻolunga ʻa e Fanautama ʻa Tangata: 15 koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui ke ne maʻu ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengata.” Matamata ‘oku tuhu ia ki he fo’i ngaue kuo lava kakato pea lava lelei. Hangee koe fo’i ngaue na’e fai ‘e Mosese ki he ngata na’e lava lelei pea lava kakato pea ko hono fakamatala ia ‘oe “ola” koe “mo’ui ‘ae ‘Isileli ”….He na’e ‘ofa pehee….koe pehee leva ko ia ‘oku sio ia ki ha ngaue kuo kakato (pekia), kuo ‘osi! kuo lava! kuo mo’ui ‘ae tangata ‘ia Sisu Kalaisi. Koe uho ia ‘oe ngaue faka’evangelio “koe fakamo’ui. fakahaofi” hangee ko ia na’e fai ‘e Mosese he toafa pea mo’ui ai ‘ae ‘Isileli pea moe pekia ‘ae ‘Alo ke mo’ui ai ‘ae angahala/ mamani. He ko e founga hikitohi talanoa ‘a Sionee ‘oku ne kamata mei ha taha pea me’a ngali ma’ama’a ‘o fakalakalaka mei ai ke faka’osi aipe ki he’ene veesi malanga…Misaia, ‘Alo e ‘Otua, Tui pea ma’u e mo’ui
 
He na’e ‘ofa feefee ia? Tuku ho toto ke hua’i, ho sino ke maumau; Ke to ‘ae houhau he Tamai, kohai ‘e ala lau? Koe’uhii pe ko au.. Himi 455: 6,7)..Io! 17 He talaʻehai naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻa. e ʻAlo ki māmani ke fakamāua ʻa māmani; ka koeʻuhi ke moʻui ʻa mamani ʻiate ia. Koe ‘uhinga ia totonu ia ‘oe ‘Evengelio ke mo’ui ‘a mamani ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku fakatonu lea’i ‘e Dr. Molitoni ‘ae fakakaukau ni he himi 571:2 “’Ofaange ke hunuki hotau loto tu’a ha me’i ‘ofa koe huli ‘oe ‘ofa ‘ae Tamai! (…’ae ‘ofa ko ee na’e sino mai ‘ia Kalaisi ke pekia) ‘E ke tupu ai pe ia ho tautolu laumalie pea faifai ‘o lomia ngaahi ‘ofa fuli pe”. Koeme’i ‘Ofa ko ia koe “huli” ia ‘oe ‘Ofa ‘ae ‘Otua pea ko hono natula ‘oe huli ko ia koe tutupu ‘i hotaulaumalie pe pea ka kaukaua ‘ae huli’i ‘Ofa ko ia mei he Tamai pea ‘oku ne “lomia” ‘ae ngaahi ‘ofa kotoa pe. “He na’e ‘ofa pehee….Koe fo’i ‘ofa ko ia na’e fai ‘e Kalaisi ‘oku lomia ai ‘ae ngaahi ‘ofa kotoa pe…’oku ne falute mo katoi ha ‘ofa pe …’ae ‘ofa pe ‘oku tau feongo’i ai mo Langi….’OFA ka ko ha ‘OFA ee, ho’o ‘OFA KIA AU. ‘OFA NE ‘IKAI KE MAMAE, ‘OFA NE FAI KE A’U KOE’UHII PE KO AU.
 
Koe “loto” koe fa’unga ia ‘oe holi kotoa pe pea ko hotau “laumalie” ko hotau “tangata ia ‘i loto” pea koe “’atamai” leva koe “feleoko ia ‘oe ‘ilo’ilo.” Koe ‘ofa leva ki he ‘Otua koe pau ke fengaue’aki kotoa leva ‘ae ngaahi ‘ulungaanga ni ke ne fakakakato kotoa ‘ae ongo fekau’aki tu’u ki mu’a pea mo mamafa taha he lao koe “’Ofa ki he ‘Otua” pea moe “’ofa ki he kaungaa’api” koe tefito ia moe uho ‘oe ngaue faka’evangelio. 17 He talaʻehai naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻa. e ʻAlo ki māmani ke fakamāua ʻa māmani; ka koeʻuhi ke moʻui ʻa mamani ʻiate ia. Talaʻehai ʻoku haʻu ʻa e kaihaʻa ki ha meʻa, ka ke kaihaʻa pe, mo tamateʻi, mo maumau: ko au kuo u haʻu koeʻuhi ke nau maʻu moʻui, pea ke nau maʻu ʻo lahi ʻaupito. Ko au ko e Tauhi Lelei. Ko e anga ʻo e tauhi lelei ke ʻatu ʻene moʻui koeʻuhi ko e fanga sipi. Kiate kitautolu ko ‘etau sio mo vakai ki he “’OFA PEHEE….Koe taha’i ‘ofaa pe ia! pea ‘oku ne ofongi kitautolu ke tau talaloto ‘o pehee “‘E Sisu ‘oku ou vakai, Ho’ ‘ofa kia au, Ko e toki ‘ofa ne fungani, Ta’elava ke malau— Koe’uhi pe ko au!….Ko ’etau kaveinga lotu Ke tau fakafetaʻi ‘i he ngāue faka-ʻEvangeliō mai ‘a e ‘Otuá ‘ia Sisū Kalaisi pea tau aʻu mai ai ki he taʻu foʻou 2016 ‘i he moʻui fakasino, fakaʻatamai mo fakalaumalie ‘i he hala fononga ki he moʻui taʻengatá.
 
FEINGA’ANGA LOTU HONO 2
 
Koe ngaahi tefito’i fakakaukau ke tau lotua
 
Efiafi: Ke tau tautapa ke ngaue faka-ʻEvangeliō mai ‘a e mafimafi ‘o e ‘Otuá ke ne fakahaofi ‘a Tonga mei he ngaahi faingataʻa fakaēnatula kotoa pē ʻi he feliuliuaki ‘a e ‘Ea, (Climate change). Pea ke tapuakiʻi ‘a e ngāue kotoa pē ‘i he ʻātakai ‘o e ‘atā, ‘i tahi, ‘i he fonuá ke moʻui ai ‘a e kakai mo malu ai ‘a e kakai.   (Maʻake 4:41, I Pita 5: 6&7).
Ngaahi Himi: 233/234/514/583/ 443/663/ 410/499/577/ 463
 
‘Oku uki kitautolu ‘e he kaveinga ni ke tau lotua ‘ae ngaahi tefito’i fakakaukau ni: Ke tau tautapa ke ngaue faka-ʻEvangeliō mai ‘a e mafimafi ‘o e ‘Otuá. Pea koe ‘uhinga ‘etau fai ‘ae tautapa pe kole meesi koe’uhii ko ‘etau ‘ilo ‘ae fu’u aoniu moe mafimafi ‘oe ‘Otua ‘oe ta’u ke ne fakahaofi ‘a Tonga mei he ngaahi faingataʻa fakaēnatula kotoa pē ʻi he feliuliuaki ‘a e ‘Ea, (Climate change). Koe konga leva hono 2 ke tau hufia ke tapuakiʻi ‘a e ngāue kotoa pē ‘i he ʻātakai ‘o e ‘atā, ‘i tahi, ‘i he fonuá ke moʻui ai ‘a e kakai mo malu ai ‘a e kakai.  Pea koe’uhii koe fakangatangata ‘o honau mafai ‘ilo mo taukei ‘oku tau fai ai ‘ae lotu ni. Tau lotua ‘ae mafai malu’i ‘oe ‘Otua ‘oe ta’u ke fakamalumalu aim o ma’u fakahinohino ai ‘ae si’i kau ngaue kotoa pe ‘oku nau fakakaunga tamaki he ngaue’anga ni. Manatu koe fakamahamahalo pe
 
Koe huluhulu mei he Folofola
(Maʻake 4:41, I Pita 5: 6&7).
 
 
 41 Pea nau manavahe ko e manavahe ka ko ha manavahe pea nau fealeleaʻaki, ʻo pehē, Ko hai tū ʻeni? he naʻa mo e matangi mo e tahi ʻoku fakaongo kiate ia. ‘Oku ‘ikai fakatefito ‘a Ma’ake ia ‘i he fehu’i “Koeha ‘ae tui te tau ngaue’aki ‘oka hoko ha faingata’a?” Kia Ma’ake ‘oku matamata ‘oku too ‘ae fakamamafa ia ‘i he fehu’i “’Oku ngaue fefe ‘ae tui ‘i he uhouhonga ‘oe faingata’a?” Pea ‘oku fakasino ‘e he fatu Kosipeli ni ‘ae fakakaukau ni ‘i he’ene feinga ke fakamahino’i ‘e Sisu ‘ae natula totonu ‘e hoko lolotonga hono malanga’i ‘oe Kosipeli pea moe fa’ahinga kakai totonu ke nau malanga’i ‘ae Kosipeli. ‘Oku malava ke tau siofi ‘ae tu’unga ‘oe fakakaukau ni mei hono ngaue’aki ‘e Sisu hono mafai fakaleveleva ki natula moe kotoa ‘o ‘ene fakatupu ko ha matu’aki ma’u’anga ivi fakalaumalie malohi mo’oni ia ki he’ene kauako moe kau ngaue ‘ae potungaue ‘o hono tokangaekina ‘oe ngaahi fakatamaki fakaenatula ki honongaue’i ‘oe tui ‘i he uhouhonga ‘oe faingata’a Pea ‘oku mo’oni leva ‘ae fakataukei ‘ae ‘Apositolo ko Pita 6 Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeaki ʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi: 7 ʻo mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahi ʻi kimoutolu. “Longo aa ‘oua ‘e momo’i nguu, pea talolo ‘ae matangi pea hoko ha tofu lahi.”
 
 
Koe angahala na’e mo’ua ai ‘ae kauako heni koe “loto si’i/ fo’i/ vaipalo” pea moe “ta’e tui.” Koe fehangahangai ‘oe loto si’i moe fo’i koe loto lahi/ malohi moe kataki lahi pea ko hono iku’anga koe “ikuna.” Ko ia ia te ne ikuna ‘e too mo’ona ‘ae ngaahi me’a ni pea teu nofo ko hono ‘Otua pea te ne nofo ko hoku foha” (Fakaha 21:7). Koe ha hono ‘uhinga kuo angahala ai ‘ae kauako he’enau feangai moe fu’u ‘Ahiohio ni? Ko hono ‘uhinga he na’e hoko ‘ae ‘ahiohio ke ne tatala ai ‘enau “muimui fo’i/ vaipalo mo ta’e tui ki honau taki mu’a ‘a Kalaisi. Koe ha hono ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘etau puputu’u koe angahala he talanoa ni? Ko hono ‘uhinga he ‘oku tau fakahaa ‘etau ta’e falala ki hotau ‘Otua ‘oku ‘ikai ke ne mafeia ha me’a ‘Oku tau fa’a mo’ua nai he angahala ‘oe talanoa ni koe “loto si’i” moe “fo’i?” ‘Oku tau fa’a mo’ui puputu’u?
 
Koe ‘Otua ‘oku fai ki ai ‘etau lotu koe ‘Otua ta’e fakangatangata hono me’a kotoa pea na’a mo ‘etau tu’u hake pea ta’utu hifo ‘io na’a moe ngaahi fakakaukau moe lea ‘oku tau ‘amanaki ke lea ‘aki kuo ne ‘osi toka mea’i hono kotoa. Ko ‘ene taumu’a pe ke ‘oua na’a ngoto ha folau lolotonga ia ‘oku ne ‘i vaka ke tokanga’i koe mo au ke tau tu’uta matu’u ki ‘Itaniti. Tau fakamatala ia mo ongoongo atu ia ki hotau ngaahi kaunga mo’ui ‘ae mo’oni moe lelei ‘oe tui falala ki he ngaue faka’evangelio mai ‘ae ‘Eiki he uhouhonga ‘oe faingata’a. Tau fakaafe’i ai kinautolu ke nau ha’u ‘o ‘ilo mo’oni koe ‘Otua ‘ofa ia, ‘oku ne tokanga ‘aupito ki he’etau mo’ui telia ‘ae fakaevaha ‘oe angahala na’a hoko ia ko ha peau ke ne fakangoto hotau fanga ki’i vaka he ta’u fo’ou ni. Kainga ‘oku ‘osi ‘afio’i pe ia ‘e he ‘Otua ‘etau faingata’a’ia pea moe ngaahi fakaevaha fakaenatula ‘oku ene mai ki he ta’u ni. Taimi tatau pe ‘oku ne toe mafai pe foki ke lolomi ‘ae faingata’a ko ia ke ‘oua na’a toe nguu. “Kainga fiemalie neongo ‘e ‘ikai ke ‘aa ‘a Langi, ka ‘oku mea’i pe ‘ae to mai ‘ae faingata’a. ‘E! Ta tatali pe kitaua ‘oku ne ‘afio’i ‘oua ke hoko ‘ae houa pea ‘e fakahaofi…Kaveinga lotu : Ke tau tautapa ke ngaue faka-ʻEvangeliō mai ‘a e mafimafi ‘o e ‘Otuá ke ne fakahaofi ‘a Tonga mei he ngaahi faingataʻa fakaēnatula kotoa pē ʻi he feliuliuaki ‘a e ‘Ea, (Climate change). Pea ke tapuakiʻi ‘a e ngāue kotoa pē ‘i he ʻātakai ‘o e ‘atā, ‘i tahi, ‘i he fonuá ke moʻui ai ‘a e kakai mo malu ai ‘a e kakai.   
 

FEINGA’ANGA LOTU HONO 3
 
TUSITE 5.
Pongipongi: Ke tau hapai ‘a Tonga ki he ‘Otua ko e Tamai ʻo kole ke Ne tokoniʻi ʻetau tui mo e fakamoʻoni ‘oku Ne ngaue faka-ʻEvangeliō ke maluʻi hono kakai. ‘A ‘ene ‘Afió, ko Tupou VI, Kuini Nanasipauʻu, Kuini Fehuhu ko Halaevalu Mataʻaho mo e fale ‘o Haʻamoheofo, Houʻeiki ‘o e Fonua, Palemia mo e Puleʻanga, Sea mo e Falealea, kau Taki Lotu mo e ngaahi Siasi mo e kakai kotoa pē ʻi he kolo mo e famili (‘Aisea 32:1- 4).
 
Himi 392/393)…390/391
 
Koe ngaahi tefito’i fakakaukau ke tau lotua
 
Koe ngaahi tefito’i fakakaukau ‘eni ‘oku uki kitautolu ki ai ‘e he kaveinga lotu ni ke tau fai hono hufia. Ke tau hapai ‘a Tonga ki he ‘Otua ko e Tamai ʻo kole ke Ne tokoniʻi ʻetau tui mo e fakamoʻoni ‘oku Ne ngaue faka-ʻEvangeliō ke maluʻi hono kakai. Ko ‘etau lotu koe hapai hake pe momoi hake ki he ‘Otua ‘a Tonga koe’uhii ke ne tokoni’i ‘e IA ‘etau tui he kapau na’e ‘ikai ‘ene ‘uluaki fai mai ‘ae ngaue faka’evengelio ‘ia Sisu Kalaisi he’ikai ha’atau tui. Pea ‘i he tui leva ko ia ‘oku ne tataki mo tokoni’i hono kakai ke nau fakamo’oni ‘oku ne ngaue mai ko hotau malu’i. Tau lotua ‘a hono kakai ‘o Tonga …‘A ‘ene ‘Afió, ko Tupou VI, Kuini Nanasipauʻu, Kuini Fehuhu ko Halaevalu Mataʻaho mo e fale ‘o Haʻamoheofo, Houʻeiki ‘o e Fonua, Palemia mo e Puleʻanga, Sea mo e Falealea, kau Taki Lotu mo e ngaahi Siasi mo e kakai kotoa pē ʻi he kolo mo e famili.
 
 
Koe huluhulu mei he Folofola
(‘Aisea 32:1- 4).
1 VAKAI ʻe pule maʻoniʻoni ha tu ʻi; pea ko e meʻa ki he houʻeiki, te nau fai ʻenau pule ʻo tāu mo e konisitutone. Pea ʻilonga ha ʻeiki, te ne hange ha fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki; 2 hange ko e ngaahi manga ʻi vai ʻi ha potu mōmoa, hange ko e malu ʻo ha makatuʻu 3 kafakafa ʻi ha fonua puhengia. ʻE ʻikai kei pulusi ʻa e mata ʻo e sio, pea ʻe tokanga mai ʻa e telinga ʻo e 4 fanongo. Pea ko e loto ʻo e kakai ʻoho ʻe mahino ki ai ʻa e poto, pea ko e ʻelelo ʻo e kau leʻovale ʻe vave 5 ʻene lea mahino.
 
 
Koe taimi faingata’a na’e fai palofisai ai ‘a ‘Aisea, koe’uhii koe taimi ‘eni na’e too ai ‘ae pule’anga Tokelau, pe ‘Isileli ki he nima ‘oe pule’anga ‘Asilia pea ‘ikai ngata ai ka kuo kamata ‘eni moe pule’anga Tonga, pe Siuta ke kau ‘i he totongi tukuhau ki ‘Asilia. Na’e valoki’i fefeka ‘e ‘Aisea ‘ae kau ma’olunga ‘oe pule’anga moe fonua ‘i he’enau ngaohi kovi’i moe pa’usi’i e kakai ma’ulalo moe tukuhausia ‘oe fonua (Social injustice) ‘a ia koe to’onga mo’ui ia ‘oku ne faka’ao’aofia’i ‘ae vaa ‘o Siuta pea moe ‘Otua. Na’a ne uki kinautolu na’a nau fanongo ki he’ene ngaahi malanga ke nau matu’aki fakama’u ‘enau tui ki he fakakaukau ko ia ‘oku mafeia ‘e he ‘Otua ‘ae me’a kotoa pe. Pea ‘ikai ngata ai kae matu’aki fakae’a ‘ae to’onga mo’ui ko ia ‘i he’enau mo’ui faka’aho. Koe totonu fakakonisitutone moe hono ako’i e Folofola pea moe monu’ia ‘aki kinautolu ‘oku falala ki he ‘Otua kae tautea ‘akinautolu ‘oku situ’a mei he fakahinohino ‘ae ‘Otua
 
‘Oku fakasino mai ‘e ‘Aisea ‘ae naunau ‘o ha kakai mo ha kau taki ‘oku nau matu’aki falala ki he tauhi moe tataki ‘ae ‘Otua pea mo kakai mo ha kau taki kuo nau li’aki ‘ae ‘Otua….VAKAI ʻe pule maʻoniʻoni ha tuʻi;…Kia ‘Aisea koe fatongia ‘o ha tu’i koe pule ma’oni’oni ‘io koe sepita ‘oe faitotonu pea ka mole ‘ae mo’ui ma’oni’oni mei he tu’i pea mole ai pe moe ngaahi monu’ia na’e mei ala ‘inasi ai ‘o kau ai moe mo’ui fuoloa….. pea ko e meʻa ki he houʻeiki, te nau fai ʻenau pule ʻo tāu mo e konisitutone. ….ka nofo pe ki ai he’ikai fai ha fehopokaki ia he ngaahi siakale kehe…Pea ʻilonga ha ʻeiki, te ne hange ha fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki; 2 hange ko e ngaahi mangaʻi vai ʻi ha potu mōmoa, hange ko e malu ʻo ha makatuʻu 3 kafakafa ʻi ha fonua puhengia. .Kia ‘Aisea koe fa’ahinga malu ia ‘o ha kakai kuo nau ma’u ha kau hou’eiki ‘oku nau ‘apasia ‘Otua te nau hangee ha ngaahi paa malu ki honau kakai… Ko ha fonua kuo nau ‘ilo mo tauhi ‘a Sihova te nau hangee koe fakahinohino ‘ae palofita ni.ʻE ʻikai kei pulusi ʻa e mata ʻo e sio, pea ʻe tokanga mai ʻa e telinga ʻo e 4 fanongo. Pea ko e loto ʻo e kakai ʻoho ʻe mahino ki ai ʻa e poto, pea ko e ʻelelo ʻo e kau leʻovale ʻe vave 5 ʻene lea mahino. Kainga ‘e hoko kotoa mai he ta’u ni ‘ae ngaahi monu’ia ni ki hotau fonua he ta’u ni ‘oka tau ka fakaongo kakato pea fai ma’oni’oni hotau ngaahi fatongia kuo tuku falala mai kiate kitautolu ‘o tatau pe ki he pule’anga/ Siasi pea moe ngaahi famili. Ko ‘etau kaveinga lotu  “Ke tau hapai ‘a Tonga ki he ‘Otua ko e Tamai ʻo kole ke Ne tokoniʻi ʻetau tui mo e fakamoʻoni ‘oku Ne ngaue faka-ʻEvangeliō ke maluʻi hono kakai. ‘A ‘ene ‘Afió, ko Tupou VI, Kuini Nanasipauʻu, Kuini Fehuhu ko Halaevalu Mataʻaho mo e fale ‘o Haʻamoheofo, Houʻeiki ‘o e Fonua, Palemia mo e Puleʻanga, Sea mo e Falealea, kau Taki Lotu mo e ngaahi Siasi mo e kakai kotoa pē ʻi he kolo mo e famili…’EMENI