Fai ʻe Faifekau Semisi Kava
!!MALANGA SAPATE 04/08/2013Â !!
âUlu âoe mahina ko âAokosi:
ââOku manava mai âae ivi moe malohi âoe âOtua âi he Tohitapuâ (Loma 1:16)
(â¦mou kataki pe he ngali loloaâ¦ka âoku ou loto pe ke fakafaingofuaâi hoâomou laukonga âaki hono toe hiki atu âae ngaahi potu folofolaâ¦ngaahi veesi himiâ¦pea moe feinga pe ke tatafe lelei hoâo laukongaâ¦.pea ke toki toâo ai pe ha meâa âe feâunga moe fonongaâanga pea ko hono toe pea tuku pe hena ki he kau leâo fale ke mau toki ngaue ki aiâ¦.malo)
Ngaahi lesoni : Same107 :1-9 ; Hosea 11 :1-11 ; Kolose 3 :1-11 ; Luke 12 :13-21
Ngaahi himi : 606/584/520
Veesi Malanga: Kolose 3: 2 âKe huâu homou tokanga ki he ngaahi meâa âo âolunga, âo âikai ki he ngaahi meâa âi mamaniâ
Kaveinga: âKe kelesiâia mo Kalaisiâia âetau langa âoku fai mei Taimi ki âItanitiâ
Talateu
Naâe ongoâi âe Paula ki he moâui âa e kainga Kolose âoku hange ha vaka kuo tofanga âi he ngaahi fuâu matamataâau âae âikai ke pau âa e taumuâa. âAsili ai koe siasi âo e kau Senitaile he koe fio âa e kau siu moe kalisi âa ee âoku fakamatala ki ai âa e veesi 21. Pea koe taha naâe teâeki tuâa taha haâanau fesiofaki mata mo Paula (2:1) kae talunga mo âEpafasi koe faifekau ia âo e kiâi siasi ni mo âene fakamatala kia Paula âa e tuâunga moâui âoku lolotonga tofanga ai âa e kainga lotu ni. Koe taha koe tuâunga fakasiokalafi âo e potu siasi ni âoku tuâu ia âi he uhouhonga âoe kau mesaieniti fefakatauâaki koloa âo leotisia, âEfeso mo Hailapoli pea âai ai moha kuma siâi pea toe vela hono iku. Koe toe pitenga heni âa e kau tangata filosefa âo Kalisi âa e âoku taku kinautolu koe kau (kenositika) heletiko pe koe tui hala âi he malaâe âo e tokateline. Ko e taha naâe âikai ko Paula naâa ne fokotuâu âa e kiâi siasi ni ka koe ivi (Ngaue 19:10) pe ia âene ngaue fakamisinale ki âEfeso he taâu nai âe 3. Ko ia âa e âuhinga naâe siâi feinga mai ai âa e faifekau ni kia Paula koe fiemaâu faleâi ki he tuâunga âoku âi ai âa e siasi ni, he âoku hanga pe âa e taumuâa ki muâa ki he fua ka e âalu pe vaka ia ki he potu âoku tafe ki ai âa e âau. Ko ia âa e meâa naâe ongoâi pe âe Paula hono ui kinautolu koe kau Kalisitiane ka ko âenau moâui âoku fusi kinautolu mo taula âe he ngaahi meâa âoku fakamate. Pea koe tuâunga ai âene lea ki Kolose âke huâu homou tokanga ki he ngaahi meâa âo âOlunga âo âikai koe ngaahi meâa âo mamaniâ hange ko ia âoku tokanga ki ai âetau veesi malanga.
Koe vete âoe potu tohi
Koe mahuâinga âo mamani mo langi
âOku mahuâinga âaupito âa e kupuâi lea koe haohaoa âi he tohi fakatupu he koe fakakaukau âo e kakato hono ngaahi âo e langi mo mamani. Tau fakatokangaâi ange âoku kau mo e mamani he haohaoa mo kakato he kapau koe langi pe, naâe âikai ke haohao âa e fakatupu pea pehe ki heâene maâu moe fakakaukau âo e kakato. He âoku tuhu âa e kakato moe haohaoa ki he kakano (quality) âo e ngaue fakatupu meâa âa e âOtua. Pea âe lava pe ketau pehe koe fungani âo e fakatupu âa e âOtua. Koe faâahinga lotu âeni ia âoku âikai haohaoa pea toe malualoi âa e faâahinga lotu koe fehiâa ki mamani tokua kae tali pe ia ke fei mo nofo langi. Koe lau koe âa e lotu naâe akoâi mai âe Sisu âke hoko mai hoâo pule âoku fai âi he langi âo fai foki âi mamani.â âOku âikai âuhinga heni ko langi âa e âAfioâanga âo e âOtua hange koe tui âa e kau hepelu kae liâaki âa mamani. Ka ko langi mo mamani koe feohiâanga âo e âOtua moe tangata. Pea âi heâene pehe âoku âi ai leva âa e ngaahi meâa âo mamani pea moe ngaahi meâa âoku âikai âo mamani. Kapau leva âoku fihi mo faingataâa âa e nofo he mamani pea âoku âuhinga leva ia âoku siâi âaupito âetau ngaueâaki âa e ngaahi meâa âo langi pe mei âolunga ke vetekiâaki âa e ngaahi palopalema âo mamani.. Tau fakatata kapau ko âetau palopalema koe fehiâa ki ho kaungaâapi toâo mai leva âa e meâa ngaue âo langi âoku ui koe âOfa ki ho kaungaâapi âo ngaueâaki âe âikai ngata pe âi heâene fakakoloa ki ho moâui kae toe fakakoloa foki ki he lotu âa e âoku tau kau ki ai.
Ko ia âoua âe lau âa mamani âoku kovi pea tuâunga ai haâatau fakakaukau ke tukuange âa e mamani he koe fakakaukau âo e moâui taâengata koe moâui âoku kamata âi mamani âo fakaâosi ki langi, ka âoku âikai koe fakakaukau âo e moâui taâengata koe toki kamata pe âi langi hili âa e mate. âOku talaloto ki ai âa Dr. Molitoni âteâeki tete aâusia âa e fonua kuo te âilo pe âi mamani hono ngaahi fuaâ talaloto âae himi 565 ââ¦kau kamata he hoâo âofa maâu âi langi hono toe.â He koe koto malualoi âetau fai e lotu pea tau tangi pe ki langi he âaho moe po kae fiekaia pe hoto kaungaâapi⦠pea mo taâeâofa pe ki he masiva â¦.mo fakaâehiâehi mei he tokoni ki he tuku hausiaâ¦kae taufehiâa pe ki hoto kaungaa moâui⦠kae âosi koe meâa ia âoku totonu ke te âuluaki fai ke tomuâa fai hono finangalo âi mamani âo hangee ko ia âi he langi. âIo ko âetau toâo mai ia âa e koloa âo e ngaahi meâa âo ââOlunga âo fakakoloaâaki âa âetau nofo âoku fai âi mamani pea âoku tau lava lelei ai pe ke ngaohi âa mamani koe puleâanga âo e âOtua.
â..ke huâu homou tokangaâ¦â
 Koe lea âoku ne fakapapauâi taâe toe veiveiua âa e pau moe malu âoe feituâu âoku âamanaki fononga ki ai âae kalisitiane. Koe lea âhuâuâai pe foki (set) âoku âuhinga ia koe âsiofi/ fakamamaâu ha ngaahi faingamalie âe ala hoko ko âete âkoloa tuâu maâuâ ia he kahaâu.â Ko âKalaisi âae koloa tuâu maâuâ ko ia âoku fiemaâu lahi taha âe he Kalisitiane he koe ia âae âkahaâu âoe Kalisitiane.â âOku âikai âaupito ko hotau kahaâu âae ngaahi meâa âauha âoe mamani…âae poto, moe koloaâia..moe ngaue…moe fanau. Heâikai âaupito tokoni ia ke ne fulihi ho taumuâa moe kaveinga folau ki he moâui taâengata. Ka âe hoko âae ngaahi meâa ni ke ne taula mo fakatoupikoiâi âetau langa âoku fai mei Taimi ki âItaniti. Ka kia Paula he pongipongi ni koe lea huâu koe âikai ki he holi âa e kakano moe ngaahi meâa âoku âauha âio âa e meâa fakatupu ka e hiki âa e fua moe tokanga ki he ngaahi meâa âoku âikai âauha âio âae âofa âae âOtua. Koe huâu koe tonu matee âae fua âoe tokanga pea mo e fakahinohino âae meâafua koe Folofola moâui âae âOtua. âOku âi ai foki hono kaunga lea anga maheni âoku na faâa fononga fakataha maâu pe. Koe foâi leai koe âtuku folau.â Koe lea âeni naâe maâu mei he taimi hono vete âo e maea âo e teniti feâiloakiâanga he toafa ka nau hiki âa e fononga ki he feituâu kuo tuâuâtuâunia âe he Sihova ke nau huâu ki he fonua moe tofiâa kuo âosi palomesi mo teuteu âe he âOtua. Ko ha naunau ia mo ha toâonga moâui âo ha taha kuo fanauâi foâou koe âhuâu maâu pe âene tokanga ki he ngaahi meâa âo âolunga âaee kuo âosi palomesi ange âe he âOtua.â
Koe ngaahi meâa âo mamani:
Koe ha âa e ngaahi meâa âoku âo mamani? ââae feâauaki, anga âuli, havala, holi pango; kae âumaâa âae manumanu âa ia koe tauhi âaitoli tofu pe ia: he koe ngaahi meâa ko ia âoku hoko mei ai âae houhau âae âOtuaâ (v 5). Koe ngaahi meâa kotoa pe âoku âikai âo Langi âoku âuhinga leva ia âoku âo mamani ia. âOku tuhu âa e tokateline ki he kakano ko ia âa e ngaahi meâa âoku âi mamani. He ko ia foki hotau palopalemaâanga i hono fai âo e lotu koe ngaahi oâi moe fiemaâu hotau kakano. Ko ia foki âa e faingataâaâanga âoe muimui kia Sisu koe âikai fie matanga mei he meâa fakatupu pea ka tau ka matanga mei ai pea âoku tatau ia mo hotau fakapoongi. Kia Paula âoku fakatuâutamaki âa Kolose koe ngaahi tui hala âoku fafangaâaki âehe kau kenositika (ngaahi tui hala) âa e kiâi siasi ni pea âikai ngata ai ka koe fakatauele âa e koloa âo mamani âa e âoku ne fakaifoâi âa e nofo. Â Hangee koe talaloto âae punake âPo ko ee nau ngahele mai, naâe âikai te te leâo, pe haâu he âaho kuo âai âae anga âAngeloâ (Himi 550:3)
Koe ngaahi angahala âoe feâauaki…
Koe ngaahi angahala âoku lea ki ai âa Paula heni âoku konga ua: koe âuluaki angahala âe 5 ki muâa âoku fekauâaki hanga tonu kotoa ia moe âmoâui feâauaki.â ââae feâauaki, anga âuli, havala, holi pango; kae âumaâa âae manumanu âa ia koe tauhi âaitoli tofu pe ia: he koe ngaahi meâa ko ia âoku hoko mei ai âae houhau âae âOtuaâ (v 5). Â Pea koe nima fakaâosi âoku fekauâaki kotoa ia moe angahala âi he âlea pe.â Koe angahala âe nima âuluaki âoku ne âomi kakato ai âae puipuituâa fakaâulungaanga fakamate naâe lolotonga moâua ai âae kainga lotu âo Kolose. Ko hono âomi ke ofi taha mai ki hotau mamani âoe âaho ni âoku lea hangatonu ia ki he: mali taâe fakaenatula (Homosexuality/ fakasotoma)…âae fakaâataa âae mali toko lahi (Polygamy)…âae nonofo kovi fakamali…âae fetongi mali…âae âahia âae fale pauâumutu…âae mamata ki he ngaahi âimisi taâe taau (pornography)…âae fakakaukau tono… Pea âoku pehee âe Paula â…âoku nau fou âi he ngaahi holi âa honau loto âo aâusia âae anga âuli ko ia naâe fakalieliaâi honau sino heâenau feangangai…ko ia naâa nau tuku âae moâoni âae âOtua ka nau faiâaki âae koto loi âo nau lotu mo tauhi ki he ngaahi meâa kuo ngaohi (kau ai ha ngaahi âimisi/ falelotu/ ngaahi tuâutuâuni fakaetangata/ totonu âae tangata etc)…
He ko honau kakai fefine naâa nau tuku âae fai fakaenatula, ka nau hiki ki he anga âoku makehe mo natula…Pe hee foki moe kakai tangata naâa nau liâaki âae fai ki he fefine âa ia âoku fakaenatula, ka nau matuâaki âafu âi he feholiâaki, koe fai âe he tangata moe tangata âae meâa taâe taau; pea ko âenau maâu ee âe honau sino âo nautolu âae totongi naâe hoa mo âenau hee; âa ia naâe totonu ke pehee..â (Loma 1:24-28). Kainga koe ha âae totongi ko ia? Koe âafi taâe tangata pea taâe ngataâ he âoku âikai ha tofiâa âoe kakai feâauaki kotoa pe âi he Puleâanga âoe âfiefia taâengata.â Kainga âoku ou kole atu âi he huafa âo Sisu Kalaisi tukuange âae folofola ke lea hanga tonu mai kiate kitautolu ka tau moâui telia âae houhau âoku tuâunuku mai: âkapau âoku tau lolotonga moâua ai he taimi ni âHola leva!â…âTaâofi leva!..fakafoki leva âae mali âoku âikai ko ho mali totonu ia!…â he âoku kakaha mai âae fuâu afi fakalilifu maâa kitautolu….ko âetau holoholo melie mo fakamanimani ka âoku taâalo mai hotau ngataâanga mei muâa moe kotoa tangi âoiaue. Kainga koe ngaahi âulungaanga ni âoku hoko mei ai âae houhau âae âOtua. Kei moâoni pe âae kiâi lea âa Manu Tuli ââE âi ai pe e âaho âe taha!â Fakatomala pea tui leva teâeki ke tau tomui ki he fakamolemole moe kelesi ope âae âEiki ko Sisu Kalaisi kae kelesiâia mo kalaisiâia âetau langa âoku fai mei taimi ki âitaniti.
Koe ngaahi angahala âi he lea
Naâe âikai ngata pe hono ofongi âe Paula âa Kolose ke nau hola fakavavevave mei he toâonga moâui kovi âoe feâauaki ka naâa ne tapou foki ke hola leva mei he ngaahi toâonga moâui âoku fekauâaki mo hono ngaue halaâaki âoe meâa ngaue moe meâa âofa koe ââita/ anger.â Koe âita koe âtaâe mamotu âae fehiâa….moe tanumaki âae loto tangia…koe malohi ia âae siokita…pea moe taâe maupleâia âe hoto kita…â Koe âita koe âulungaanga ia âoku ne motuki âae ngaahi ongoâanga lelei mo malohi âoe kupu fekauâaki. âOku fanauâi mei he loto âita âae ngaahi toâonga moâui moe lea kovi kotoa pe. Kia Paula âKa âi he taimi ni ke mou tuku âe kimoutolu foki âae ngaahi meâa pehee kotoa pe, âae âita, âae lili, âae loto kovi; taâofi homou ngutu mei he lauâi kovi moe kape (v 8)â¦â âOua âe loi âi homou feangainga..â Kia Paula ki he ngaahi âulungaanga âeni te ne veuki âae maâumaâu luta âae kainga lotu moe kahaâu âoe kakai tui âo Kolose mo kitautolu he âaho ni. He âoku haâu mei he lea âae ngutu âae ngaahi kona fufuu kotoa pe âoku âi he loto.
Kia Paula koe hola mei he âulungaanga angahala âi he lea koe matuâaki â… huâihuâi âae motuaâi tangata (old life/faâa loi), mo âene ngaahi falenga ngaue pea kuo mou âai âae tangata foâou (new life/ lea moâoni aa), âa ia âoku fai ai pe hono fakafoâou âi he âimisi âo âene âafio naâa ne ngaohi ia…pea kuo ke kei Kalisi pe Siu…kamu mo taâe kamu…popula pe tauâataina…ka kuo hoko ia kotoa ko Kalaisi pe….â (v 11). Koe tangata foâou âae tangata kuo âhuâihuâi âae motuâaâi tangata kae fakafoâou koeâuhii ko âene âilo âa Kalaisi. Koeâuhii ko âKalaisi âae moâoniâ (Sione 14:6) ko ia âoku âikai fiemaâu ke tau moâui âloiâ âi heâetau feangainga. Ka âoku taau mo tuha moe kakai lotu ke âfakahaaâi maâu pe âae moâoni.â âOku nofo âamanaki maâu pe ki ai âae kakai kuo huâu âenau tokanga ki he âEiki ki he âaho lahi mo fakafiefia ko ia âMole ai e kumi maama; âaho âikai ai ha po. Koe Lami hono laâaa; Laâaa ia âe âikai to, âIo te ta âeveâeva he potu monuâia âi he kauvai, âIo te tai nu he vaiola tafe mei he taloni âo Langiâ (Himi 388:4)
Koe ngaahi meâa âo âolunga.
Kainga âoku tau malava noa ke tau fakafonu âitaniti âa taimi âaki âae ngaahi meâa âo âolung  ââ¦âae fatu âoku langa he fai meesi moe angaâofa, moe fakaâakiâakimui moe anga kataki moe anga mokomokoâ¦pea ka ai ha taha âoku ne koviâia âI ha taha âI ha meâa ke mou fekatakiâaki pe mo fefakamolemoleâaki âio hangee foki ne fakamolemole kimoutolu âe he âEiki ke pehee mo kimoutolu..â (vv 12-13). Koe ngaahi meâa âo âolunga âoku âikai âauha he kuo âosi fokotuâu kitautolu âe Kalaisi koe meâa taâe faâa âauha. Koe ngaahi meâa âo âolunga âoku âikai tuku ia ha puha ka âoku fufu ia he loto âo e tangata koe âafioâanga âo e âOtua. Koe ngaahi meâa âo âolunga âoku âikai âiloâaki âa e ngaahi ongoâanga âe 5 âo e tangata ka âoku âiloâaki âa e âtui/ malangaâ mo âmoâui âaki.â Koe ngaahi meâa âo âolunga ko ha kakai kuo nau maheni mo âilo ki he ngaahi meâa âoku faiâaki âa e langa ki âitaniti. Ko e ngaahi meâa pe ia kuo faiâaki âa e talaâapi ki âItaniti he koe koloa pe ia âo âItaniti ko Kalaisi âiate kitautoluâ¦âio âmou fakasio atu muâa he kuo kite âa e fonua koe malolo ia. Ko e malolo ko ia koe mohe âi he malu âo Satai pea malu he toitoiâanga âo âElioni. Talamai ko hono mataâi koloa koe ha âa Sisu he taimi kotoa pea ko hono fungani koe ha âa Sisu taâe hano pulongaâ¦ka hoko mai âa e âaho lahi koe ha teu kofuâaki koe taâataâa pe âo Sisu Kalaisi⦠meâa ia teu hivaâaki he âaho âo e fakamaau lahi he toki kofu kuo maâa âo puli ai âa e angahala. Ka hoko mai âa e âaho lahi kohai âe talatalaaki, teu nonga pe âikai teu ma, he kofu âi ho taâataâa. Koe fotunga ia teu fotu atuâaki ki he âapi âoku fai ki ai âetau teu. âSeuke ka fotu mai âa e kolo Selusalema fakalangi âoku toâoa pe hoku loto âou taâelata âi mamani kae tangi hoku Laumalie ko âapi e! ko âapi e!â
Fakamaâopoâopo
Koeha koa âetau meâa âoku faiâaki âetau langa ki âItaniti? Kapau âoku hala moe fua âae Folofola pea tau fakatonutonu leva kei taimi. Kainga kia Paula âoku hoko âetau fakamamaâu pea huâu taha âe tau tokanga ki he ngaahi meâa âo âolunga koe fakatupu hoifuaâanga pea moe fakakakatoâanga âoe ngaue naâe fekauâi kitautolu ki ai âe Kalaisi Sisu. Koe huâu taha âa e ngaahi matavai ki he âoseni âoku pehe âa e huâu kiate koe âa e meâa kotoa pe âoku taau mo feâunga moe kakai kuo nau kaunga pekia mo toetuâu. Pea te tau toki kaunga fakamaâopoâopo mo fakataha hake mo Kalaisi ki he nofoâanga malu koe fufu fakataha mo kalaisi he âOtua he âaho lahi. Ke huâu homou tokanga ki he ngaahi meâa âo âolunga kae âikai koe ngaahi meâa âoku âi mamani pea âe toki âKelesiâia mo Kalaisiâia âa âetau langa âoku fai mei taimi ki âItaniti. âEMENI.
â¦.malo e kei maâu taimiâ¦fakamanatu atu ai pe âetau lau folofola fakaâahoâ¦lotu fakafamili moe lotu lilo pea moâuiâaki fokiâ¦.ke mou maâu ha uike leleiâ¦
Kavauhi