Ke kelesi’ia mo Kalaisi’ia ‘etau langa ‘oku fai mei Taimi ki ‘Itaniti

Fai ʻe Faifekau Semisi Kava

!!MALANGA SAPATE 04/08/2013 !!

‘Ulu ‘oe mahina ko ‘Aokosi:

“’Oku manava mai ‘ae ivi moe malohi ‘oe ‘Otua ‘i he Tohitapu” (Loma 1:16)

(…mou kataki pe he ngali loloa…ka ‘oku ou loto pe ke fakafaingofua’i ho’omou laukonga ‘aki hono toe hiki atu ‘ae ngaahi potu folofola…ngaahi veesi himi…pea moe feinga pe ke tatafe lelei ho’o laukonga….pea ke toki to’o ai pe ha me’a ‘e fe’unga moe fononga’anga pea ko hono toe pea tuku pe hena ki he kau le’o fale ke mau toki ngaue ki ai….malo)

Ngaahi lesoni : Same107 :1-9 ; Hosea 11 :1-11 ; Kolose 3 :1-11 ; Luke 12 :13-21

Ngaahi himi : 606/584/520

Veesi Malanga: Kolose 3: 2 “Ke hu’u homou tokanga ki he ngaahi me’a ‘o ‘olunga, ‘o ‘ikai ki he ngaahi me’a ‘i mamani”

Kaveinga: “Ke kelesi’ia mo Kalaisi’ia ‘etau langa ‘oku fai mei Taimi ki ‘Itaniti”

Talateu

Na’e ongo’i ‘e Paula ki he mo’ui ‘a e kainga Kolose ‘oku hange ha vaka kuo tofanga ‘i he ngaahi fu’u matamata’au ‘ae ‘ikai ke pau ‘a e taumu’a. ‘Asili ai koe siasi ‘o e kau Senitaile he koe fio ‘a e kau siu moe kalisi ‘a ee ‘oku fakamatala ki ai ‘a e veesi 21. Pea koe taha na’e te’eki tu’a taha ha’anau fesiofaki mata mo Paula (2:1) kae talunga mo ‘Epafasi koe faifekau ia ‘o e ki’i siasi ni mo ’ene fakamatala kia Paula ‘a e tu’unga mo’ui ‘oku lolotonga tofanga ai ‘a e kainga lotu ni. Koe taha koe tu’unga fakasiokalafi ‘o e potu siasi ni ‘oku tu’u ia ‘i he uhouhonga ‘oe kau mesaieniti fefakatau’aki koloa ‘o leotisia, ‘Efeso mo Hailapoli pea ‘ai ai moha kuma si’i pea toe vela hono iku. Koe toe pitenga heni ‘a e kau tangata filosefa ‘o Kalisi ‘a e ‘oku taku kinautolu koe kau (kenositika) heletiko pe koe tui hala ‘i he mala’e ‘o e tokateline. Ko e taha na’e ‘ikai ko Paula na’a ne fokotu’u ‘a e ki’i siasi ni ka koe ivi (Ngaue 19:10) pe ia ‘ene ngaue fakamisinale ki ‘Efeso he ta’u nai ‘e 3. Ko ia ‘a e ‘uhinga na’e si’i feinga mai ai ‘a e faifekau ni kia Paula koe fiema’u fale’i ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e siasi ni, he ‘oku hanga pe ‘a e taumu’a ki mu’a ki he fua ka e ‘alu pe vaka ia ki he potu ‘oku tafe ki ai ‘a e ‘au. Ko ia ‘a e me’a na’e ongo’i pe ‘e Paula hono ui kinautolu koe kau Kalisitiane ka ko ‘enau mo’ui ‘oku fusi kinautolu mo taula ‘e he ngaahi me’a ‘oku fakamate. Pea koe tu’unga ai ‘ene lea ki Kolose “ke hu’u homou tokanga ki he ngaahi me’a ‘o ‘Olunga ‘o ‘ikai koe ngaahi me’a ‘o mamani” hange ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga.

Koe vete ‘oe potu tohi

Koe mahu’inga ‘o mamani mo langi

‘Oku mahu’inga ‘aupito ‘a e kupu’i lea koe haohaoa ‘i he tohi fakatupu he koe fakakaukau ‘o e kakato hono ngaahi ‘o e langi mo mamani. Tau fakatokanga’i ange ‘oku kau mo e mamani he haohaoa mo kakato he kapau koe langi pe, na’e ‘ikai ke haohao ‘a e fakatupu pea pehe ki he’ene ma’u moe fakakaukau ‘o e kakato. He ‘oku tuhu ‘a e kakato moe haohaoa ki he kakano (quality) ‘o e ngaue fakatupu me’a ‘a e ‘Otua. Pea ‘e lava pe ketau pehe koe fungani  ‘o e fakatupu ‘a e ‘Otua. Koe fa’ahinga lotu ‘eni ia ‘oku ‘ikai haohaoa pea toe malualoi ‘a e fa’ahinga lotu koe fehi’a ki mamani tokua kae tali pe ia ke fei mo nofo langi. Koe lau koe ‘a e lotu na’e ako’i mai ‘e Sisu “ke hoko mai ho’o pule ‘oku fai ‘i he langi ‘o fai foki ‘i mamani.” ’Oku ‘ikai ‘uhinga heni ko langi ‘a e ‘Afio’anga ‘o e ‘Otua hange koe tui ‘a e kau hepelu kae li’aki ‘a mamani. Ka ko langi mo mamani koe feohi’anga ‘o e ‘Otua moe tangata. Pea ‘i he’ene pehe ‘oku ‘i ai leva ‘a e ngaahi me’a ‘o mamani pea moe ngaahi me’a ‘oku ‘ikai ‘o mamani. Kapau leva ‘oku fihi mo faingata’a ‘a e nofo he mamani pea ‘oku ‘uhinga leva ia ‘oku si’i ‘aupito ‘etau ngaue’aki ‘a e ngaahi me’a ‘o langi pe mei ‘olunga ke veteki’aki ‘a e ngaahi palopalema ‘o mamani.. Tau fakatata kapau ko ‘etau palopalema koe fehi’a ki ho kaunga’api to’o mai leva ‘a e me’a ngaue ‘o langi ‘oku ui koe ‘Ofa ki ho kaunga’api ‘o ngaue’aki ‘e ‘ikai ngata pe ‘i he’ene fakakoloa ki ho mo’ui kae toe fakakoloa foki ki he lotu ‘a e ‘oku tau kau ki ai.

Ko ia ‘oua ‘e lau ‘a mamani ‘oku kovi pea tu’unga ai ha’atau fakakaukau ke tukuange ‘a e mamani he koe fakakaukau ‘o e mo’ui ta’engata koe mo’ui ‘oku kamata ‘i mamani ‘o faka’osi ki langi, ka ‘oku ‘ikai koe fakakaukau ‘o e mo’ui ta’engata koe toki kamata pe ‘i langi hili ‘a e mate. ‘Oku talaloto ki ai ‘a Dr. Molitoni “te’eki tete a’usia ‘a e fonua kuo te ‘ilo pe ‘i mamani hono ngaahi fua” talaloto ‘ae himi 565 “…kau kamata he ho’o ‘ofa ma’u ‘i langi hono toe.”  He koe koto malualoi ‘etau fai e lotu pea tau tangi pe ki langi he ’aho moe po kae fiekaia pe hoto kaunga’api… pea mo ta’e’ofa pe ki he masiva ….mo faka’ehi’ehi mei he tokoni ki he tuku hausia…kae taufehi’a pe ki hoto kaungaa mo’ui… kae ‘osi koe me’a ia ‘oku totonu ke te ‘uluaki fai ke tomu’a fai hono finangalo ‘i mamani ‘o hangee ko ia ‘i he langi. ‘Io ko ‘etau to’o mai ia ‘a e koloa ‘o e ngaahi me’a ‘o ‘’Olunga ‘o fakakoloa’aki ‘a ‘etau nofo ‘oku fai ‘i mamani pea ‘oku tau lava lelei ai pe ke ngaohi ‘a mamani koe pule’anga ‘o e ‘Otua.

“..ke hu’u homou tokanga…”

 Koe lea ‘oku ne fakapapau’i ta’e toe veiveiua ‘a e pau moe malu ‘oe feitu’u ‘oku ‘amanaki fononga ki ai ‘ae kalisitiane. Koe lea “hu’u”ai pe foki (set) ‘oku ‘uhinga ia koe “siofi/ fakamama’u ha ngaahi faingamalie ‘e ala hoko ko ‘ete “koloa tu’u ma’u” ia he kaha’u.” Ko “Kalaisi ‘ae koloa tu’u ma’u” ko ia ‘oku fiema’u lahi taha ‘e he Kalisitiane he koe ia ‘ae “kaha’u ‘oe Kalisitiane.” ‘Oku ‘ikai ‘aupito ko hotau kaha’u ‘ae ngaahi me’a ‘auha ‘oe mamani…’ae poto, moe koloa’ia..moe ngaue…moe fanau. He’ikai ‘aupito tokoni ia ke ne fulihi ho taumu’a moe kaveinga folau ki he mo’ui ta’engata. Ka ‘e hoko ‘ae ngaahi me’a ni ke ne taula mo fakatoupikoi’i ‘etau langa ‘oku fai mei Taimi ki ‘Itaniti. Ka kia Paula he pongipongi ni koe lea hu’u koe ‘ikai ki he holi ‘a e kakano moe ngaahi me’a ‘oku ‘auha ‘io ‘a e me’a fakatupu ka e hiki ‘a e fua moe tokanga ki he ngaahi me’a ‘oku ‘ikai ‘auha ‘io ‘ae ‘ofa ‘ae ‘Otua. Koe hu’u koe tonu matee ‘ae fua ‘oe tokanga pea mo e fakahinohino ‘ae me’afua koe Folofola mo’ui ‘ae ‘Otua. ‘Oku ‘i ai foki hono kaunga lea anga maheni ‘oku na fa’a fononga fakataha ma’u pe. Koe fo’i leai koe “tuku folau.” Koe lea ‘eni na’e ma’u mei he taimi hono vete ‘o e maea ‘o e teniti fe’iloaki’anga he toafa ka nau hiki ‘a e fononga ki he feitu’u kuo tu’u’tu’unia ‘e he Sihova ke nau hu’u ki he fonua moe tofi’a kuo ‘osi palomesi mo teuteu ‘e he ‘Otua. Ko ha naunau ia mo ha to’onga mo’ui ‘o ha taha kuo fanau’i fo’ou koe “hu’u ma’u pe ‘ene tokanga ki he ngaahi me’a ‘o ‘olunga ‘aee kuo ‘osi palomesi ange ‘e he ‘Otua.”

Koe ngaahi me’a ‘o mamani:

Koe ha ‘a e ngaahi me’a ‘oku ‘o mamani? “’ae fe’auaki, anga ‘uli, havala, holi pango; kae ‘uma’a ‘ae manumanu ‘a ia koe tauhi ‘aitoli tofu pe ia: he koe ngaahi me’a ko ia ‘oku hoko mei ai ‘ae houhau ‘ae ‘Otua” (v 5). Koe ngaahi me’a kotoa pe ‘oku ‘ikai ‘o Langi ‘oku ‘uhinga leva ia ‘oku ‘o mamani ia. ‘Oku tuhu ‘a e tokateline ki he kakano ko ia ‘a e ngaahi me’a ‘oku ‘i mamani. He ko ia foki hotau palopalema’anga i hono fai ‘o e lotu koe ngaahi o’i moe fiema’u hotau kakano. Ko ia foki ‘a e faingata’a’anga ‘oe muimui kia Sisu koe ‘ikai fie matanga mei he me’a fakatupu pea ka tau ka matanga mei ai pea ‘oku tatau ia mo hotau fakapoongi. Kia Paula ‘oku fakatu’utamaki ‘a Kolose koe ngaahi tui hala ‘oku fafanga’aki ‘ehe kau kenositika (ngaahi tui hala) ‘a e ki’i siasi ni pea ‘ikai ngata ai ka koe fakatauele ‘a e koloa ‘o mamani ‘a e ‘oku ne fakaifo’i ‘a e nofo.  Hangee koe talaloto ‘ae punake “Po ko ee nau ngahele mai, na’e ‘ikai te te le’o, pe ha’u he ‘aho kuo ‘ai ‘ae anga ‘Angelo” (Himi 550:3)

Koe ngaahi angahala ‘oe fe’auaki…

Koe ngaahi angahala ‘oku lea ki ai ‘a Paula heni ‘oku konga ua: koe ‘uluaki angahala ‘e 5 ki mu’a ‘oku fekau’aki hanga tonu kotoa ia moe “mo’ui fe’auaki.” “’ae fe’auaki, anga ‘uli, havala, holi pango; kae ‘uma’a ‘ae manumanu ‘a ia koe tauhi ‘aitoli tofu pe ia: he koe ngaahi me’a ko ia ‘oku hoko mei ai ‘ae houhau ‘ae ‘Otua” (v 5).  Pea koe nima faka’osi ‘oku fekau’aki kotoa ia moe angahala ‘i he “lea pe.” Koe angahala ‘e nima ‘uluaki ‘oku ne ‘omi kakato ai ‘ae puipuitu’a faka’ulungaanga fakamate na’e lolotonga mo’ua ai ‘ae kainga lotu ‘o Kolose. Ko hono ‘omi ke ofi taha mai ki hotau mamani ‘oe ‘aho ni ‘oku lea hangatonu ia ki he: mali ta’e fakaenatula (Homosexuality/ fakasotoma)…’ae faka’ataa ‘ae mali toko lahi (Polygamy)…’ae nonofo kovi fakamali…’ae fetongi mali…’ae ‘ahia ‘ae fale pau’umutu…’ae mamata ki he ngaahi ‘imisi ta’e taau (pornography)…’ae fakakaukau tono… Pea ‘oku pehee ‘e Paula “…’oku nau fou ‘i he ngaahi holi ‘a honau loto ‘o a’usia ‘ae anga ‘uli ko ia na’e fakalielia’i honau sino he’enau feangangai…ko ia na’a nau tuku ‘ae mo’oni ‘ae ‘Otua ka nau fai’aki ‘ae koto loi ‘o nau lotu mo tauhi ki he ngaahi me’a kuo ngaohi (kau ai ha ngaahi ‘imisi/ falelotu/ ngaahi tu’utu’uni fakaetangata/ totonu ‘ae tangata etc)…

He ko honau kakai fefine na’a nau tuku ‘ae fai fakaenatula, ka nau hiki ki he anga ‘oku makehe mo natula…Pe hee foki moe kakai tangata na’a nau li’aki ‘ae fai ki he fefine ‘a ia ‘oku fakaenatula, ka nau matu’aki ‘afu ‘i he feholi’aki, koe fai ‘e he tangata moe tangata ‘ae me’a ta’e taau; pea ko ‘enau ma’u ee ‘e honau sino ‘o nautolu ‘ae totongi na’e hoa mo ‘enau hee; ‘a ia na’e totonu ke pehee..” (Loma 1:24-28). Kainga koe ha ‘ae totongi ko ia? Koe “afi ta’e tangata pea ta’e ngata” he ‘oku ‘ikai ha tofi’a ‘oe kakai fe’auaki kotoa pe ‘i he Pule’anga ‘oe “fiefia ta’engata.” Kainga ‘oku ou kole atu ‘i he huafa ‘o Sisu Kalaisi tukuange ‘ae folofola ke lea hanga tonu mai kiate kitautolu ka tau mo’ui telia ‘ae houhau ‘oku tu’unuku mai: “kapau ‘oku tau lolotonga mo’ua ai he taimi ni “Hola leva!”…”Ta’ofi leva!..fakafoki leva ‘ae mali ‘oku ‘ikai ko ho mali totonu ia!…” he ‘oku kakaha mai ‘ae fu’u afi fakalilifu ma’a kitautolu….ko ‘etau holoholo melie mo fakamanimani ka ‘oku ta’alo mai hotau ngata’anga mei mu’a moe kotoa tangi ‘oiaue. Kainga koe ngaahi ‘ulungaanga ni ‘oku hoko mei ai ‘ae houhau ‘ae ‘Otua. Kei mo’oni pe ‘ae ki’i lea ‘a Manu Tuli “’E ‘i ai pe e ‘aho ‘e taha!” Fakatomala pea tui leva te’eki ke tau tomui ki he fakamolemole moe kelesi ope ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi kae kelesi’ia mo kalaisi’ia ‘etau langa ‘oku fai mei taimi ki ‘itaniti.

Koe ngaahi angahala ‘i he lea

Na’e ‘ikai ngata pe hono ofongi ‘e Paula ‘a Kolose ke nau hola fakavavevave mei he to’onga mo’ui kovi ‘oe fe’auaki ka na’a ne tapou foki ke hola leva mei he ngaahi to’onga mo’ui ‘oku fekau’aki mo hono ngaue hala’aki ‘oe me’a ngaue moe me’a ‘ofa koe “’ita/ anger.” Koe ‘ita koe “ta’e mamotu ‘ae fehi’a….moe tanumaki ‘ae loto tangia…koe malohi ia ‘ae siokita…pea moe ta’e mauple’ia ‘e hoto kita…” Koe ‘ita koe ‘ulungaanga ia ‘oku ne motuki ‘ae ngaahi ongo’anga lelei mo malohi ‘oe kupu fekau’aki. ‘Oku fanau’i mei he loto ‘ita ‘ae ngaahi to’onga mo’ui moe lea kovi kotoa pe. Kia Paula “Ka ‘i he taimi ni ke mou tuku ‘e kimoutolu foki ‘ae ngaahi me’a pehee kotoa pe, ‘ae ‘ita, ‘ae lili, ‘ae loto kovi; ta’ofi homou ngutu mei he lau’i kovi moe kape (v 8)…“ ‘Oua ‘e loi ‘i homou feangainga..” Kia Paula ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘eni te ne veuki ‘ae ma’uma’u luta ‘ae kainga lotu moe kaha’u ‘oe kakai tui ‘o Kolose mo kitautolu he ‘aho ni. He ‘oku ha’u mei he lea ‘ae ngutu ‘ae ngaahi kona fufuu kotoa pe ‘oku ‘i he loto.

Kia Paula koe hola mei he ‘ulungaanga angahala ‘i he lea koe matu’aki “… hu’ihu’i ‘ae motua’i tangata (old life/fa’a loi), mo ‘ene ngaahi falenga ngaue pea kuo mou ‘ai ‘ae tangata fo’ou (new life/ lea mo’oni aa), ‘a ia ‘oku fai ai pe hono fakafo’ou ‘i he ‘imisi ‘o ‘ene ‘afio na’a ne ngaohi ia…pea kuo ke kei Kalisi pe Siu…kamu mo ta’e kamu…popula pe tau’ataina…ka kuo hoko ia kotoa ko Kalaisi pe….” (v 11). Koe tangata fo’ou ‘ae tangata kuo “hu’ihu’i ‘ae motu’a’i tangata kae fakafo’ou koe’uhii ko ‘ene ‘ilo ‘a Kalaisi. Koe’uhii ko “Kalaisi ‘ae mo’oni” (Sione 14:6) ko ia ‘oku ‘ikai fiema’u ke tau mo’ui “loi” ‘i he’etau feangainga. Ka ‘oku taau mo tuha moe kakai lotu ke “fakahaa’i ma’u pe ‘ae mo’oni.” ‘Oku nofo ‘amanaki ma’u pe ki ai ‘ae kakai kuo hu’u ‘enau tokanga ki he ‘Eiki ki he ‘aho lahi mo fakafiefia ko ia “Mole ai e kumi maama; ‘aho ‘ikai ai ha po. Koe Lami hono la’aa; La’aa ia ‘e ‘ikai to, ‘Io te ta ‘eve’eva he potu monu’ia ‘i he kauvai, ‘Io te tai nu he vaiola tafe mei he taloni ‘o Langi” (Himi 388:4)

Koe ngaahi me’a ‘o ‘olunga.

Kainga ‘oku tau malava noa ke tau fakafonu ‘itaniti ‘a taimi ‘aki ‘ae ngaahi me’a ‘o ‘olung  “…’ae fatu ‘oku langa he fai meesi moe anga’ofa, moe faka’aki’akimui moe anga kataki moe anga mokomoko…pea ka ai ha taha ‘oku ne kovi’ia ‘I ha taha ‘I ha me’a ke mou fekataki’aki pe mo fefakamolemole’aki ‘io hangee foki ne fakamolemole kimoutolu ‘e he ‘Eiki ke pehee mo kimoutolu..” (vv 12-13). Koe ngaahi me’a ‘o ‘olunga ‘oku ‘ikai ‘auha he kuo ‘osi fokotu’u kitautolu ‘e Kalaisi koe me’a ta’e fa’a ’auha. Koe ngaahi me’a ‘o ‘olunga ‘oku ‘ikai tuku ia ha puha ka ‘oku fufu ia he loto ‘o e tangata koe ‘afio’anga ‘o e ‘Otua. Koe ngaahi me’a ‘o ‘olunga ‘oku ‘ikai ‘ilo’aki ‘a e ngaahi ongo’anga ‘e 5 ‘o e tangata ka ‘oku ‘ilo’aki ‘a e “tui/ malanga” mo “mo’ui ‘aki.”  Koe ngaahi me’a ‘o ‘olunga ko ha kakai kuo nau maheni mo ‘ilo ki he ngaahi me’a ‘oku fai’aki ‘a e langa ki ‘itaniti. Ko e ngaahi me’a pe ia kuo fai’aki ‘a e tala’api ki ‘Itaniti he koe koloa pe ia ‘o ‘Itaniti ko Kalaisi ‘iate kitautolu…’io “mou fakasio atu mu’a he kuo kite ‘a e fonua koe malolo ia. Ko e malolo ko ia koe mohe ‘i he malu ‘o Satai pea malu he toitoi’anga ‘o ‘Elioni. Talamai ko hono mata’i koloa koe ha ‘a Sisu he taimi kotoa pea ko hono fungani koe ha ‘a Sisu ta’e hano pulonga…ka hoko mai ‘a e ‘aho lahi koe ha teu kofu’aki koe ta’ata’a pe ‘o Sisu Kalaisi… me’a ia teu hiva’aki he ‘aho ‘o e fakamaau lahi he toki kofu kuo ma’a ‘o puli ai ‘a e angahala. Ka hoko mai ‘a e ‘aho lahi kohai ‘e talatalaaki, teu nonga pe ‘ikai teu ma, he kofu ‘i ho ta’ata’a. Koe fotunga ia teu fotu atu’aki ki he ‘api ‘oku fai ki ai ‘etau teu. “Seuke ka fotu mai ‘a e kolo Selusalema fakalangi ‘oku to’oa pe hoku loto ‘ou ta’elata ‘i mamani kae tangi hoku Laumalie ko ‘api e! ko ‘api e!”

Fakama’opo’opo

Koeha koa ‘etau me’a ‘oku fai’aki ‘etau langa ki ‘Itaniti? Kapau ‘oku hala moe fua ‘ae Folofola pea tau fakatonutonu leva kei taimi. Kainga kia Paula ‘oku hoko ‘etau fakamama’u pea hu’u taha ‘e tau tokanga ki he ngaahi me’a ‘o ‘olunga koe fakatupu hoifua’anga pea moe fakakakato’anga ‘oe ngaue na’e fekau’i kitautolu ki ai ‘e Kalaisi Sisu. Koe hu’u taha ‘a e ngaahi matavai ki he ‘oseni ‘oku pehe ‘a e hu’u kiate koe ‘a e me’a kotoa pe ‘oku taau mo fe’unga moe kakai kuo nau kaunga pekia mo toetu’u. Pea te tau toki kaunga fakama’opo’opo mo fakataha hake mo Kalaisi ki he nofo’anga malu koe fufu fakataha mo kalaisi he ‘Otua he ‘aho lahi. Ke hu’u homou tokanga ki he ngaahi me’a ‘o ‘olunga kae ‘ikai koe ngaahi me’a ‘oku ‘i mamani pea ‘e toki “Kelesi’ia mo Kalaisi’ia ‘a ‘etau langa ‘oku fai mei taimi ki ‘Itaniti. ‘EMENI.

….malo e kei ma’u taimi…fakamanatu atu ai pe ‘etau lau folofola faka’aho…lotu fakafamili moe lotu lilo pea mo’ui’aki foki….ke mou ma’u ha uike lelei…

Kavauhi