Hoko ‘ae Maama ki he po’uli, hiki ‘ae mate ki he mo’ui

Malanga Sapate  06/04/14
 
 
Ngaahi lesoni: Saame 130; ‘Isikeli 37:1-14; Loma 8:6-11; Sione 11:1-45
Ngaahi Himi: 365/400 (491)/ 610
 
Veesi malanga Sione 11: 25 “Pea me’a ‘a Sisu ki ai, Ko au pe koe toetu’u, pea moe mo’ui; ko ia ‘oku tui pikitai kiate au, neongo kuo pekia ka te ne mo’ui pe…”
 
 
Kaveinga: “Hoko ‘ae Maama ki he po’uli, hiki ‘ae mate ki he mo’ui”
 
Talateu
 
‘Oku ‘ikai toe hiki ‘ae talanoa ni ‘i ha toe Kosipeli ngata pe hono hiki tohi ‘e Sione ‘ae toetu’u ‘a Lasalosi mei he mate. Koe meimei ko e lave ‘ae Kosipeli sio fakataha kia Lasalosi ‘i he taimi pe ‘ene kei mo’ui. ‘Oku meimei koe kotoa ‘oe ngaahi Kosipeli Sio fakataha ko ‘enau ngaahi tohi ‘o kaungatonu pe ia ki he kakai pe ‘o Siutea ngata pe ‘ia Sione ko ‘ene tohi ‘oku fakataumu’a ia ki he kakai ‘i tu’a mei Palesitaine ko ia ai ‘oku ‘i ai ‘ae mahu’inga makahe kia Sione ke hiki tohi ‘ae talanoa ni ma’ae kakai ni. Koe fefine Samelia he vaitupu na’e fakahaa’i ai ‘e Sisu ko ia koe “Misaia”(Sione 4:25-26) ki he tangata fanau’i kui na’a ne fakahaa’i ia koe “Fanautama ‘a tangata” (Sione 9:35-37) ka kia Ma’ata, Mele pea mo Lasalosi he talanoa ni ‘oku ne fakahaa’i kakato Ia ko ia ‘ae “Toetu’u moe Mo’ui. “….Pea me’a ‘a Sisu ki ai, Ko au pe koe toetu’u, pea moe mo’ui; ko ia ‘oku tui pikitai kiate au, neongo kuo pekia ka te ne mo’ui pe…”
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Koe hili ‘eni ‘ae pekia ‘a Lasalosi pea koe toki a’u atu ‘eni ‘a Sisu ke vakai ia “Ko si’otau kaume’a ko Lasalosi kuo mohe; ka ko ‘eku ‘alu ni ke u fafangu ia.” Koe tefito’i faingata’a leva na’e fehangahangai mo Sisu ‘oku ‘ikai koe pekia ‘a Lasalosi kae toki fakamo’ui ka koe “ta’etui” ‘ene kauako “Kuo pekia ‘a Lasalosi pea ‘oku ou fiefia he ‘ikai te u ‘i ai koe’uhii ko kimoutolu, koe’uhiaa ke mou tui…” Na’e ‘ikai ia ko ia pe ka koe toe hoko mai ‘a Ma’ata moe faingata’a tatau koe ta’e tui ke fakafetaulaki kia Sisu.  “Pea lea ‘a Sisu kiate ia, ‘E toetu’u ho tuonga’ane” (Sione 11: 23). Pea fakaha ‘e Ma’ata ‘ene tui kia Sisu “Eiki ka ne ke ‘i heni pehee na’e ‘ikai pekia hoku tuonga’ane.” Koe pehee ko ia ‘e Sisu ‘e toetu’u ho tuonga’ane kia Ma’ata na’a ne tui pe ki ai ‘o fakatatau ki he mahino ko ‘eni “…’oku ou ‘ilo te ne toetu’u ‘i he Toetu’u ‘i he ‘aho fakamui” (v 24). Kia Ma’ata ‘io ka ‘oku tali ki ha taimi pau Ka kia Sisu ‘oku ‘ikai tatali ‘ae lea toetu’u ia ki ha taimi pau he ko ia Ia ‘ae toetu’u “’Oku folofola mai ‘ae ‘Eiki ko Sisu Ko au pe koe toetu’u moe mo’ui …” (Sione 11:25-26). Mei he maama ‘oe talanoa ni ‘oku ne toe faka’ata lahiange ai ‘ae fehu’i ‘oku ne pukepuke ‘ae malohinga ‘oe ngaahi Kosipeli “Ko hai au ‘i he lau ‘ae kakai?”
 
 
Ko ha’atau feinga ke fanongo talanoa ‘i he folofola ni pea ‘e matamata ke anga pehe ni 1. Ko ha tu’amelie mo ha ‘amanaki’anga pau ‘oe toetu’u “…Ko au pe koe toetu’u… ko ia ‘oku tui pikitai kiate ia neongo ‘oku pekia ka tene mo’ui pe” pea koe konga hono 2 Ko fakamatala pau ‘ae anga ‘oe mo’ui ko ia “…Ko au pe koe …mo’ui …‘ilonga ‘a ia ‘oku mo’ui mo tui pikitai kiate au, ‘e ‘ikai ‘aupito te ne mate ‘o ta’engata.” Na’e ‘ikai fakangatangata mai ‘e Sisu ‘ae pau ke hoko mai ‘ae mate fakamatelie (Hangee ko Lasalosi he na’a ne toe pekia pe) ka ko ‘ene faka’ali mai ‘ae fakatu’amelie ki he mo’ui kaha’u ma’ae kau pekia ‘i he ‘Eiki (Hangee ko si’i Lasalosi).
 
Koe taumu’a pe ke fakahaa’i / fakae’a ‘ae langilangi ‘oe ‘Otua
 
 “Pea folofola ‘a Sisu To’o ‘ae maka pea lea kiate ia ‘ae tuofefine ‘o ia kuo fai, ‘a Ma’ata ‘one pehee ‘Eiki kuo namuhaha he ko hono ‘aho fa malo ‘eni” (v 39). Kapau te tau fakatokanga’i lelei heni ‘ae tu’u mahanga ‘ae lea na’e fai ‘e Sisu ki he kau ako he uike kuo ‘osi ‘i hono faka’aa ‘oe mata ‘oe kuiPea tali ‘e Sisu na’e ‘ikai koe angahala ‘ae Siana ni pe ko ‘ene matu’a ka koe’uhii ke fakae’a ‘iate ia ‘ae ngaahi ngaue ‘ae ‘Otua” (Sione 9:3) pea moe tali ‘a Sisu ki he kau ako ki he fakamo’ui ‘o Lasalosi “Koe mahaki ko ‘eni kuo ‘ikai hoko mai ke ne pekia ai ka ko hono ‘uhinga koe langilangi ‘oe ‘Otua koe’uhii ke fakalangilangi’i ai ‘ae ‘Alo ‘oe ‘Otua(Sione 11:4). Ko Ma’ata ‘oku ‘iloa ‘ene fekamaaki holo kae ‘ikai hano taimi fe’unga ke talnoa mo fanongo kia Sisu (Luke 10:38-42) ka ‘i he talanoa ni na’a ne fai ai ha tali ka ko ha tali ha tui mo’oni “…’io ‘Eiki kou u tui koe Misaia koe, koe ‘Alo ‘oe ‘Otua mo’ui koe toko taha ka hoko mai ki mamani” Koe fakamatala nai ‘eni ‘ae fa’ahinga tui fee na’e ‘ia Ma’ata “Pea folofola ‘a Sisu To’o ‘ae maka” Koeha e lau Ma’ata?? “…’Eiki kuo namuhaha he ko hono ‘aho fa malo ‘eni”  (v 39) ‘Auaa! ki’i totomui hifo Ma’ata he na’a ke toki pehe ninini pe!!! Koe misaia koe koe ‘alo ‘oe ‘Otua mo’ui” pehe atu ’e he Aoniu/ Mafeia/ (Sisu) ke to’o ‘ae makaa! Tali mai ‘e koe ‘oku namuhaha! Kainga na’e ‘ikai ke tau lau namhuhaha/ lau ongosia mo faingata’a’ia/ lau ngaue lahi ?? Na’a tau talanoa tuii???  “…’Ikai na’a ku tala atu kapau te ke tui, te ke mamata ki he langilangi ‘oe ‘Otua?” Kainga koe mole ‘ae tui koe mole ai pe ia moe mamata ki he langilangi ‘oe ‘Otua. ‘E toe si’i tangi ‘a Sisu kainga he’etau founga fai atu ‘ene lotu he ngaahi ‘aho ni! Ko ‘etau tui ‘oku fai pe he taimi ‘alomalie pea ka ‘alotamaki pea ‘oku ‘ikai te tau kehekehe pea mo Ma’ata he talanoa ni.
 
 
Koe fakamo’ui ‘o Lasalosi
 
Hili pe ‘ae lotu ‘a Sisu ki he Tamai koe’uhii koe fu’u kakai ‘oku haha’o ni pea mo ‘ene mamahi koe’uhii koe fa’ahinga tui ‘oku fai’aki ‘e Ma’ata/Siasi ‘ene fakamo’oni na’a ne kalanga le’o lahi (grk: ekraugasen)…Lasalosi, tu’u mai ki tu’a.” Koe manava atu ‘ae Mo’ui ‘aki ‘ae mo’ui ke ma’u ‘ae mo’ui!! Kapau te tau vakai lelei ki he fekau ni ‘oku ‘i ai ‘ae ngaahi tefito’i lea malohi ko ‘eni Lasalosi, tu’u mai ki tu’a.” (v 43). ‘Oku ou tui kapau na’e ‘ikai ke ui hingoa atu ‘a Sisu kia Lasalosi toko taha pe ne mei “…tu’u mai ki tu’a” kotoa ‘ae kau mate he fa’itoka ko ‘eni “…’oku ‘unu mai ha taimi ‘a ia ‘e fanongo ai ki hono le’o ‘i he kakai kotoa pe ‘i he ngaahi fa’itoka pea te nau ‘alu atu mei ai…” (Sione 5:28-29) ‘I he malohi/ mafai ‘oe le’o ko ia na’e ‘ikai toe ‘i ai ha mafi ‘o Hetesi moe fili fakamui ‘oe tangata ke puke tu’u ‘ae sino mate ka koe vave taha ke tu’a leva/ Immediately! ‘io ‘ae angahala mou fe’unu’i he ‘Eiki ‘oku ha’u ko Sisu koe koto mo’ui…(himi 496:5). He kuo ongona ‘e he sipi ‘ae le’o ‘oe Tauhisipi (Sione 10:16, 27) he na’e ‘ikai koe mate ka koe taataangulu/ mohe ‘ae kakai ongosia he tauhi ‘ae tui totonu “…pea hu ki tu’a ‘ae pekia…” Pea fekau ‘e Sisu ‘ae fu’u kakai ni ke nau kaungaa fakamo’oni ki he toetu’u ‘aki ‘ae faa ki he sino mate he ‘oku ‘ikai ko ha fa’ahikehe “…Pea folofola ‘a Sisu kiate kinautolu vete ia pea tukuange ke ne ‘alu.” Koe faka’ilonga ia ‘o ha mo’ui kuo hiki mei he po’uli ki he maama pea moe mate ki he mo’ui koe “tukuange ia ke ‘alu.
 
Tele’a ‘oe hui momoa/ Fakaakeake 'o 'Isileli
‘Isikeli 37:1-14
 
Hili hono ongona 'e 'Isikeli 'i he vahe 33:21 'a e to 'a Selusalema, ne mafuli leva 'ene valoki mo e fai fakamaau 'o hoko ko e tala 'o e fakatu'amelie. Na'a ne tala kuo pau ke to e tau'ataina 'a 'Isileli mei he ngaahi mafai muli. Ko hano fehu’ia pe 'e anga fefe ha'ane hoko mai, mo e 'uhinga 'e to ai 'a Papilone, 'oku 'ikai ha mahino. Ngata pe 'i he palomesi 'o ha to e fakataha 'a e ongo pule'anga, 'Isileli & Siuta, hili 'a e foki mei he faka-he. Ko e vaa'i taimi eni ne mamata ai 'a e palofita ki he visone 'o e “tele'a fonu 'i he hui momoa” (vahe 37). 'I he fekau 'a e folofola, 'e to e fe'unuaki 'a e ngaahi hui ni 'o fakataha pea 'i ai honau kakano, toto mo e kili.  Pea te nau hoko 'o mo'ui 'i ha hoko kiate kinautolu 'a e matangi 'o e laumalie. Koe fe’unu’i ‘eni ‘ae “ngaahi hui mate ke fehokotaki pea mo honau ngaahi kaunga hui mate ke fa’u ‘ae MO’UI. Ko Lasalosi koe tu’u mai ‘ae sino ‘auha ke ma’u ‘ae MO’UI ‘io koe Hoko ‘ae Maama ki he po’uli, hiki ‘ae mate ki he mo’ui. Ko e 'uhinga 'o e visone ni ne tatala kiate ia: "Hako'i tangata, ko e ngaahi hui ni ko e fale kotoa ia 'o 'Isileli…pea te mou 'ilo ko au ia he kuo u tangaki homou ngaahi fa'itoka." Lau 'e he ni'ihi ko e palomesi eni 'o e toetu'u mei he mate. Ka na'e 'ikai 'uhinga pehe 'a e palofita ia.  Ki he palofita ko e fakamo'ui ni ko e “toetu'u ki he mo'ui kakato.”  Ko e mana eni 'o e ngaahi mana, 'a ia kuo pau ke malava 'i he kau mai 'a e mafai fakamo'ui 'o e Laumalie 'i he hisitolia. Koe Hoko ‘ae Maama ki he po’uli, hiki ‘ae mate ki he mo’ui.  Ta koe momoa pe ‘ae hui ia koe masiva he fanongo ki he Folofola ‘ae ‘Otua he ko honau fakamo’ui na’e fai’aki pe ‘ae fanongo ki he Folofola ‘ae ‘Otua. “….Toki Folofola mai ‘e ia ke ke hanga ‘o palofisai ki he ngaahi hui ni, pea ke pehee kiate kinautolu, ‘Ae ngaahi hui momoa na, mou fanongo ki he Folofola ‘a Sihova” (Selemaia 37:4). Kainga koe masiva he masiva pea telinga veli fau hotau to’utangata ni ke fanongo ki he Folofola ‘ae ‘Otua. ‘Oku toe fakamanatu atu ‘e he malanga ni ‘oku tau ‘unu atu ki he toetu’u lahi ko ‘eta kau ai moe ‘ikai koe me’a ‘ata’ataa pe ia ‘a kitaua ‘i ha’ata fili tau’ataina. Ka he’ikai toe ‘inasi ‘ae tangata ia he meesi ‘ae ‘Otua he ‘aho lahi ko ia. Ko ia fei mo fakatomala leva ‘o tui ki he’ene pekia moe toetu’u ka tau ka he mamata ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. “Pea me’a ‘a Sisu ki ai, Ko au pe koe toetu’u, pea moe mo’ui; ko ia ‘oku tui pikitai kiate au, neongo kuo pekia ka te ne mo’ui pe…”
 
Koe Meesi moe ‘Alo’ofa ‘ae ‘Otua
Same 130
 
Taha he makehe'anga 'o e ui 'o 'Isikeli ko hono ngaue'aki kiate ia 'e he 'Otua 'a e huafa "hako'itangata" (son of man) 'o 'ikai ko e hingoa anga maheni, 'a e "hako 'o 'Isileli." Ka ‘oku falute 'e he fakakaukau ni 'a e kotoa 'o e fa'ahinga 'o e tangata 'o 'ikai fakangatangata pe ki 'Isileli (vahe 25-32). He neongo ‘ae momoa honau ngaahi hui pea ‘ikai toe ongo mai honau le’o mei he ngaahi fonua muli ne nau ngaue popula ki ai ka ‘oku kei a’u atu pe ‘ae ‘Ofa ‘ae ‘Otua ke hamusi mo fakamo’ui pea mo fakatau’ataina’i kinautolu. Kia Lasalosi neongo ‘ene namu ha’aha’a ka na’e kei fafangu mai pe ia ‘e he ‘Ofa ‘ae ‘Otua. Koe loto hounga’ia ia ‘oku totonu ke fakatoka he’etau mo’ui he na’e lolotonga pe ‘etau angahala kuo pekia ‘a Kalaisi pea kaila ‘e he ta’ata’a ‘oku ‘ikai ha’atau angahala.  Ko ia ‘ae fa’ahinga loto na’e hohoi ki ai ‘ae  lotu kole tokoni ‘ae Same 130 “Mei he ngaahi loloto, kuo u tautapa atu kiate koe, ‘e Sihova. ‘Atonai ee ongo’i ‘eku lea; Ke tokanga tu’u ho fofonga ki he le’o ‘o ‘eku hufia….Ka ne ke nofo ‘e ‘IAA ke lama kovi kohai ha taha ‘e tu’u, ‘Atonai? Ka ‘oku ‘iate koe ‘ae fakamolemole koe’uhia ke fai ha ‘apasia kiate koe…’E ‘Isileli, tu’u ho’o ‘amanaki ‘ia Sihova, he ‘oku ‘ia Sihova ‘ae ‘Ofa. Pea ‘oku ‘i he’ene ‘Afio ‘ae huhu’i, ‘o lahi ‘anoa. Pea te ne huhu’i ‘a ‘Isileli ‘e ia mei he’enau ngali kovi kotoa” (Same 130:3,4,7,8) . Ko ia, ko e fatongia faka-palofita 'o 'Isikeli mo kitautolu ‘oe ‘aho ni ko e fanongonongo 'o e kaha'u 'ikai ki 'Isileli pe ka ki he toenga kotoa 'o mamani. Pea na’e toki kakato ‘ae huhu’i ko ia ‘oe fa’ahinga kotoa ‘oe mamani he pekia ‘a Sisu Kalaisi. Koe’uhii ko ia kotoa pe ‘e tui pikitai ke ‘oua na’a ‘auha kae ma’u ‘ae mo’ui ta’engata (Sione 3:16).
Fakama’opo’opo
 
“Pea me’a ‘a Sisu ki ai, Ko au pe koe toetu’u, pea moe mo’ui; ko ia ‘oku tui pikitai kiate au, neongo kuo pekia ka te ne mo’ui pe…” Koe tumutumu ‘oe fokotu’u ko ‘eni ‘o Lasalosi mei he mate ko hano fakahaa’i fakapule’anga ia ‘e Sisu ‘ae mo’oni ko ia Ia ‘ae “Toetu’u moe Mo’ui.” Koe kaveinga ia ‘oe talanoa ni ko hano fakamo’oni’i fakahaahaa ‘e Sisu ‘ae Langilangi ‘oe ‘Otua ka ko ha matu’aki fakalotolahi mo’oni ia kiate kitautolu, Ma’ata, Mele moe kau Falesi ke tau ma’u ha tui fe’unga ke tau teka’i’aki e maka tapuni ‘oe fonua loto ni ‘o fakatatau ki he’ene tu’utu’u ni “to’o ‘ae maka.” “‘Io kapau ‘oku fale ‘iate kimoutolu ‘ae laumalie ‘o ia na’a ne fokotu’u ‘a Kalaisi mei he pekia, te ne ‘ai ke mo’ui ‘ae koto mate na ko homou sino, koe’uhii ko hono laumalie ‘oku nofo’ia kimoutolu” (Loma 8:11). Ko ‘Isileli pea mo Lasalosi koe toetu’u ‘ae sino ki he mo’ui ka ko Kalaisi ai pe ‘ae polopolo ‘oe TOETU’U ‘oe fa’ahinga kuo mohe ‘i he ‘Eiki ‘isa ‘ae kau pekia tui ki hono ta’ata’a. Ko kitautolu te tau kitaki ke a’usia ‘ae mo’ui ko ia ko ‘eni ‘ae talaloto hotau laumalie “’Oi keu tala hoku monu kuo ke ma’u ‘ae fanau’i fo’ou hoko ‘ae maama ki he po’uli hiki ‘ae mate ki he mo’ui; hoku monuu ee ‘eku koloa ‘ete ongo’i he taimi kotoa, fakamo’oni fakapapau fale ‘ae ‘Eiki ‘iate au…’Emeni
 
Malo’aupito ho’o mou kei fakamoleki mai ho’o mou taimi ki he ki’i tepile ma’ulalo ni fakamanatu atu ai pe ‘etau lau folofola, lotu famili moe lotu lilo ke ui ‘aki hatau matangi fakalaumalie he uike ni pea ‘ofa ke mou ma’u ha uike lelei.  
 
Kavauhi