Fai ho'o fili he 'aho ni pe te ke Sipi pe Kosi

MALANGA SAPATE 23/11/14
 
 
Ngaahi lesoni : Same 100 ; ‘Isikeli 34 :11-16, 20-24 ; ‘Efeso 1 :15-23 ; Matiu 25 :31-46
Ngaahi himi: 541/48/522/520/484/661/533/427/503
 
Koe veesi malanga, Matiu 25:46 “Pea ʻe ʻalu atu ʻa kinautolu ni ki he tautea taʻengata: ka ko e fai lelei ki he moʻui taʻengata.
 
Kaveinga: “Fai ho’o fili he ‘aho ni pe te ke Sipi pe Kosi”
 
Talateu
 
Mahalo koe tuai pe hono ‘oatu ‘etau kaveinga malanga ni kuo ‘osi kamata ‘etau fetuhuaki. Ko me’a ia ‘oku mahino pe ‘ene sipi ia ‘a’ana he ‘oku anga fakalotu pea anga talangofua mo tounga he ngaue ‘ae Siasi mo ‘ofa foki. Ka ko me’a ia ‘oku hangee mai ia ko Kao mo Tofua ‘ene Kosi ia ‘a’ana he taumaia ‘oku kau ia ha’a fa’ahinga tokoni ‘e taha pea toe ‘amu atu ‘ene to’onga mo’ui kovi. Ka koe fehu’i ni ia ‘oku ‘ikai fakataumu’a ia ki ha taha kehe ka koe taumu’a pe kiate koe pe koe sipi koe pe kosi. Koe ‘aho ko ia koe ‘aho ‘oe fu’u mavaeua koe sipi pe moe kosi…to’omata’u moe to’ohema…’ae fiefia moe mamahi….tau’ataina moe popula. Koe ‘aho ‘oe taliui tahataha kae ‘ikai ko ha fakakulupu pe fakasiasi na’a hao atu ai ha taha ia ‘oku malanga pe mo konaa mo fe’auaki pe hao atu ai ha fefine akonaki ia ‘oku kahao kula pe mo ngutulau mo manako tangata. Ka koe ‘aho ia ‘oku ‘uli’uli pe mo hinehina pea ‘oku ui ‘ae sipe koe sipe pe…pea koe’aho ia he’ikai fai ai ha poaki puke pe tohi leave ka koe ‘aho ‘e katoanga ‘ae tangata moe fefine kotoa kuo fanau’i mai ‘e ha fefine. ‘Io koe ‘aho ‘oe tufa totongi…sivi kotoa ai ‘ae anga ‘etau ngaue heni. Pea hangee ko ‘etau veesi malanga “Pea ʻe ʻalu atu ʻa kinautolu ni ki he tautea taʻengata: ka ko e fai lelei ki he moʻui taʻengata.” Ko ‘etau kaveinga: Fai ho’o fili he ‘aho ni pe te ke Sipi pe Kosi”
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Kuo tau a’u mai ‘eni ki he faka’osinga ‘oe vahe 25 ‘o Matiu pea ‘oku ne ‘ave kitautolu ki he faka’osinga ‘oe ngaahi kuonga. Koe ongo talanoa fakataataa kimu’a he vahe ni ‘ae taleniti moe kau taupo’ou ‘e toko 10 na’e nofo pe ‘enau fakamamafa he mo’ui mateuteu ki ha ‘aho ‘e hoko fakafokifaa mai ‘ae “Ha’ele’anga ua mai ‘a Kalaisi.” Pea ‘oku ne ue’i kitautolu ke teu mo nofo atu ‘o mateuteu mo fakakaukau ki ha ‘aho ‘e hoko mai ‘i hono kololia (v 31).Koe talanoa ni ‘oku ako’aki ai ‘e Sisu ‘ae “mo’oni fakafolofola” ‘a fakaafuo mai he “mo’ui ‘ae tangtata takitaha. ‘Oku kamata’aki ‘e Sisu ‘ene fakapapau’i mai kuopau ke toe ha’ele’anga ua mai hili ha ngaahi fakafe’atungia mo ha ngaahi mamahi lahi ‘e tomu’a hoko mai (Tribulation). Koe talanoa ia ‘oe ‘aho ni koe fakatahataha mai kotoa ‘ae ngaahi kakai/ pe ngaahi motu ‘o ‘uhinga ia ki he Senitaile pea moe pule’anga ‘o ‘uhinga ia ki he kau Siu ki he fakamaau’anga ‘ae ‘Otua. ‘Oku fakamahino he’e talanao ni ‘oku ‘ikai koe foha ‘eni ia ‘oe motu’a tufunga mei he tuku’uta ‘o Nasaleti ‘oku toe foki mai ka koe langilangi moe kololia ‘eni ia ‘oe Tu’i ‘oe ngaahi tu’i moe ‘Eiki ‘oe ngaahi ‘eiki. ‘Oku fakamatala ‘e he ngaahi langi hono kololia pea ha’ofia ia ‘e he kau fakamo’oni tokolahi pea kuo ne ‘afio mai ‘i hono taloni langilangi lahi (Matiu 16:27-28; 24:30-31; Sakalaia 14:5).
 
 
 
Ko ‘ene hoko mai ke fakamaaua ‘a mamani (Same 110:1; 2 Kolinito 5:10). Koe ‘aho ‘eni ‘oku “vahe’i/ separated” ai ‘ae Sipi mei he Kosi. Fakatokanga’iange ‘oku ‘ikai ha toe feitu’u ia mo ha falukunga kakai ‘e tu’u vaha’a ka ‘oku ua matee pe. ‘Oku fotunga tatau ‘ae talanoa ni moe talanoa kia Lasalosi mo Taivasi tu’umalie ‘ae fakatomala tomui ke ‘ofa ki he masiva ko Lasalosi kuo hoko mai kiate ia ‘ae fakamaau. Koe ipu vai momoko ko ha me’a’ofa pe ia ‘e ala foaki ‘e ha taha masiva ka ‘oku ne fakafofonga’i atu ‘ae kotoa moe fe’unga malie pe. Neongo koe me’a ngali ma’ulalo ‘ae ipu vai momoko ka koe me’a mahu’inga taha pe ia ‘oku fiema’u ‘e he taha ‘oku ne fieinua. Neongo ‘oku taku koe koloa ia ‘ae masiva ka ‘e hoko ia koe me’a mahu’inga taha ‘ae kakai ma’ume’a hangee ko Taivasi mei heli  (sio ki he talanoa ‘o Lasalosi mo Taivasi, Fakaha 3:15-16). Neongo koe ipu vai momoko ka ‘oku mahulu hono mahu’inga ko ‘enau foaki ia he huafa ‘o Sisu Kalaisi. ‘Io, ko ia te ne ‘ange ha inu ki ha taha ‘i si’i fanau ni koe’uhii pe koe tokotaha ia ‘i he’eku kau ako….ko  au ee ‘oku ou tala atu ‘e ‘ikai ‘aupito mole ‘ene totongi ‘a’ana.
 
Koe talanoa ni ‘oku ne ha’i fakataha ‘ae ongo fakakaukau ni koe sio pea ngaue leva hono fatu ke fai ha tokoni hangee ko ia na’e faka’imisi ‘i he talanoa ‘oe Samaletani fai lelei ‘ia Luke. Na’e sio ‘ae ongo taula’eiki pea na afe ki he kauhala ka koe Samaletani na’a ne ”sio pea langa hono fatu he ‘ofa pea ne ala leva ‘o tokoni’i hono kafo. Koe sio ‘ae Tamai ki he foha maumaukoloa (Luke 7 :13) koe sio ‘a Sisu ki he fu’u kakai pea langa hono fatu he’e nau hangee ha sipi ‘oku ‘ikai ha’anau tauhi (Matiu 9 :36 ; 14 :14 ; ma’ake 6 :34 ; 8 :2). Koe fehu’i : Koeha e ‘uhinga na’e tautea’i ai ‘ae fanga kosi he to’ohema ? Koe’uhii he na’e ‘ikai ke nau lava ke sio kia Sisu he masiva pea koe ‘uhinga ia ‘enau ofo tokua na’e ‘ikai ke nau ‘ilo ai ‘a Sisu… ʻEi, ʻanefē haʻamau ʻilo koe ʻoku ke hālofia, pe fie epu, pe ʻāunofo, pe taʻekofu, pe tengetange, pe moʻua ʻi he pilisone, ʻo ʻikai te mau tokoni atu? 45 Pea te ne toki tali kiate kinautolu, ʻo pehe, Ko au e, ʻoku ou talaatu, Ko e ʻikai te mou fai pehe ki ha taha ʻo e faʻahinga mamaʻo ni, ko e ʻikai ia te mou fai kiate au. Ka koeha e ‘uhinga na’e fakamonu’ia’i e fanga sipi ‘oe to’omata’u? Koe’uhii he na’a nau sio ‘ia Sisu he Masiva he na’a nau sio pea ngaue leva ke fai ha tokoni “Pea ʻe tali ʻe he Tuʻi, ʻo ne folofola mai, Ko au e, ʻoku ou talaatu, ʻi hoʻomou fai pehe ki ha taha ʻo hoku ngāhi tokoua mamaʻo ni, naʻa mou fai ia kiate au.

Koe fanga sipi
Ko hotau fakamo’ui na’e ‘ikai mei ha’atau ngaue lelei ka mei he Kelesi pe ‘ae ‘Eiki
 

‘Oku ‘ikai tefito ‘ae talanoa fakataataa ni mei honau fakamo’ui/ salvation koe’uhii ko ha’anau ngaue lelei / good deeds ka koe fakamo’oni’i kuo nau mo’ui mei hono fakamo’ui kinautolu ‘oku ha sino he ngaue lelei kuo nau fai ni. Pea koe me’a tatau ‘oku hoko ki hono tautea’i e fanga kosi koe’uhii koe ‘ikai ke nau ngaue ke fai ha ‘ofa ki ha kakai ‘oku nau fiema’u vivilii. ‘Oku ‘ikai ke fepakipaki ‘ae lau ‘ae Tohitapu (Contradict itself) ka ‘oku ne fakamahino’i lelei mai ko hotau fakamo’ui ‘oku mei he “tui ki he kelesi ‘ae ‘Otua ‘ia Sisu Kalaisi ka ‘oku ‘ikai mei ha’atau ngaue ‘e taha. Hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Paula “He ko e kelesi pe kuo mou moʻui mei ai, ko e meʻa ʻi hoʻomou tui; ʻio, naʻe ʻikai meiate kimoutolu ia, ka ko e foaki 9 mei he ʻOtua: naʻe ʻikai tupu mei ha ngaahi ngaūe, koeʻuhi ke ʻoua naʻa 10 ai ha taha ʻe faʻa polepole. (‘Efeso 2:8-10; Loma 3:22-24; 4:4-8; 7:24-25; Sione 1:12; Ngaue 15:11). ‘Oku fakamahino lelei pe heni ‘e Sisu koe fakamo’ui ma’ae fangasipi na’e ‘ikai makatu’unga ia mei ha’anau ngaue telia na’a nau polepole mo ‘afungi ai ka na’e ‘osi ‘i mu’a ‘anoaa pe ia talu e tanupou ‘o mamani kimu’a pe ia ‘oku te’eki ke nau fai ‘enau tolu ha ngaue lelei.
 
 
 
Ko ‘enau ngaue lelei mo fai ‘ofa ki he masiva na’e ‘ikai koe fakatupunga ia mei honau fakamo’ui (Salavation) ka koe ola/ effect ia ‘o honau fakamo’uii. ‘Oku pehee ‘e Paula “He ko kinautolu naʻa ne toka meaʻi, naʻa ne toka tuʻutuʻuni foki ke nau hokosi ʻa e imisi ʻo hono ʻAlo; koeʻuhi ke ne taʻokete ki 30 he tehina tokolahi. Pea ko kinautolu naʻa ne toka tuʻutuʻuni, naʻa ne ui foki kinautolu; pea ko kinautolu naʻa ne ui, naʻa ne fakatonuhia ʻi foki kinautolu; pea ko kinautolu naʻa ne fakatonuhia ʻi naʻa ne fakalangilangi ʻi foki kinautolu (Loma 8:29-30; 2 Kolinito 3:18; Kolose 2:6-7). Kia Paula koe naunau ‘oe fai ‘ofa ki he masiva koe naunau pe ia na’e ‘osi ‘i mu’a ‘a noa pe ia ka ‘oku tau mo’ui ‘i he tui ke tau ngaue’aki ia “Ka ko e fua ʻo e Laumalie, ko e ʻofa, ko e fiefia, ko e melino, ko e angamokomoko, ko e angaʻofa, ko e angatonu, 23 ko e angafalala, ko e angakataki, ko e angafakamaʻumaʻu: ʻoku ʻikai ha lao ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa pehe. 24 Pea ko kinautolu ʻoku o Kalaisi Sisu, naʻa nau tutuki ki he Kolosi ʻa e kakano mo hono ngaahi oʻi mo e 25 holi. Kapau ko e Laumalie ʻoku tau moʻui ai, tau laka foki ʻi he 26 Laumalie. ʻOua naʻa tau hiki ki he fieongoongo, ʻo fepolepolei mo femehekaʻaki (Kaletia 5:24-26)



Kohai ‘ae kakai ‘oku ‘ui koe fa’ahinga mama’o ni/ least of these?
 
 
Koe fa’ahinga kakai ‘eni ‘oku “vivili taha” ‘enau fiema’u he ngaahi tukunga kotoa, fakasino/ faka’atamai mo fakalaumalie. ‘Oku fakamatala mei he ngaahi ngaue na’e totonu ke fai kae ‘ikai ke fai kiate kinautolu ‘ae mo’oni honau ngaahi tukunga takitaha “…fiekaia, fie inu, ʻāunofo, naʻe ʻikai haku kofu, naʻa ku mahaki, naʻa ku ʻi he pilisone, pea mou aʻahi mai.” Koe fa’ahinga kakai ‘eni ‘oku nofo lahi taha ki ai e tokanga ‘ae ‘Otua talu mei he Fuakava motu’a. Pea koe ‘uhinga ia ‘ene vivili si’enau fiema’u koe mahino ‘oku ‘ikai si’anau paletu’a pe kaha’u hangee ko ia ‘oku ma’u ‘e kinautolu ‘oku ma’u faingamalie lahiange. Koe fakatonulea malie ‘a Dr. Moulton ki he lea lease of these koe “fa’ahinga mama’o.” He ‘oku fakamatala ai pe ‘ae ‘ikai ke nau ala kau ha faingamalie. Koe lau ki he ma’u mafana koe kakai pe ‘oku ofi…ka lau ki he ‘uluaki ma’u e faingamlie koe kakai pe ‘oku ofi…ka lau ki he tomu’a ma’u ha lelei ‘o ha me’a koe kakai pe ‘oku ofi ai…ka fanongo ‘oku mahino pe he’ikai te nau si’i kau he ma’u faingamalie. Ka ki he ‘Otua koe kakai ‘eni ‘oku ofi taha kiate ia “10 Ko hoku hui kotoa ʻe lea, “ʻEiki, ko hai ʻoku tatau mo e ʻAfiona, Hoʻo huhuʻi ʻa e tōkilalo meiate ia ʻoku malohiange, ʻlo, ʻa e tokilalo mo e masiva meiate ia ʻoku fai hono vete? ” (Same 35:10)
 
Na’a nau ofo kotoa pe
 
Oku mahino pe foki na’a nau ofo kotoa pe he me’a kuo nau a’usia. ‘Ange’ange ‘ae ‘ohovale ‘ae sipi he’ene sipi moe ‘ohovale ‘ae kosi he’ene kosi. Na’e makatu’unga ia mei he ngaue na’a nau fakahoko ‘o pehee ko ‘enau fai ‘ofa ki he masiva koe faiange kiate ia. He kohai ia ha Tu’i te tau ta’e fihia atu he failotu kapau ‘oku pupuluhi pea na’a mo ha hou’eiki pe koloa’ia/ palesiteni/ faifekau/ pe ko ha taha fuakavenga lalahi he siasi pe kolo ‘oku hoko ki ai ha me’a pe ko hono famili ‘oku tau fokotu’utu’uniu atu he failotu moe ‘ave hotau ngaahi hala. Pea mahalo koe me’a totonu pe ia ki he fakafonua ka koe fakalaumalie ‘eni ‘oku tokanga atu ki ai ‘etau potu folofola. He koe taimi ko ee ke tau ‘omi ai e naunau’ia ko ia ke ‘ai ki ha taha ta’e’iloa mo masiva pea ‘oku matu’aki hala fau ia ki he’etau lau ka koe me’a ia ‘oku lolotonga toka mai ki ai hono finangalo. Na’e ofo ‘ae fanga sipi koe ‘ikai ke nau ‘ilo ko ‘enau fai ia ki he masiva koe fai ia ki he Tu’i. Pea na’e ofo ‘ae fanga kosi ko ‘enau fakame’apango’ia koe ‘ikai ke nau sinaki ‘ilo ha tu’i na’e ‘i pilisone/ falemahaki/ tukuhausia ke nau ‘a’ahi ki ai. ‘Oku feefee kitautolu he taimi ni te tau toe fai ha faka’ise’isa tatau moe fanga kosi ni he ‘aho lahi? Feefee ha lau ‘a ha’a ‘ofa pe ki he kakai ma’olunga mo ‘iloa….’E ngali liliu ki he ‘ofa kuo fakahinohino mai ‘e Sisu pe koe ‘ai’ai kovi ai pe hena koe lahi ‘ete me’a moe koloa ‘oku ma’u mei ai? Fakamanatu ‘oku ‘ikai kovi ‘ae ‘a’ahi ia ki he kakai ‘oku ma’u ‘enau me’a ka koe fakatokanga ni ki he kakai pe ia ‘oku nofonofo pe ia ai ‘ikai toe ‘ilo hifo ha fiekaia hono siasi.
 
 
Koe angahala ‘e ua ‘oku tau mo’ua ai


‘Oku ‘i ai ha ongo angahala lalahi ‘e ua ‘oku tau mo’ua faka’aho ai. Koe ‘uluaki koe “Angahala loto’aki/ Sin of Commission” hangee ko ha’atau loto’aki ke kaiha’a pe tono/ fe’auaki pe loi pe fakapoo moe “Angahala ko ‘etau ‘ilo ‘ae lelei kae ‘ikai fai/ Sin of Omission…hangee ko ‘etau ‘ilo lelei pe ki ha taha ‘oku si’i fiema’u ha me’a pea ‘ikai ke te loto ke tokoni’i lolotonga ia ‘oku ke mafai ke fai ha tokoni. Na’e ‘osi totonu pe ke ako he ‘uluaki fakamo’ui koe ‘e he ‘Eiki pea hiliange ‘oku ke toe foki pe. Na’e ‘osi totonu pe ke tokoni’i si’i ako e fanau ho kaungaa’api ka ke fakasiosio kehe pe. Na’a ke ‘osi ‘ilo lelei pe ‘ae fa’ahi ‘oku totonu ka ke poupou loi pe ki he fa’ahi ‘oku hala. Na’a ke ‘osi ma’u faingamalie pe ke kau hono talaki ‘o Kalaisi kae malohinga pe ho’o maa ki ho kaungaa fai kovii. ‘Oku tau ‘ilo lelei pe ‘ae kau tukuhausia mo fusi mo ‘omo vivili he siasi ka tau fakasiosio kehe pe mei hano vahe’i atu si’a nau ‘inasi mei he pa’anga hulu pea a. Koe angahala ‘oe ‘ilo ha lelei ke fai kae ‘ikai ke te fai ia “Ko ia ʻoku ne ʻilo ha lelei ke fai ka ʻoku ʻikai fai, ko haʻāna angahala ia.” (Semisi 4:17) “Ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e meʻa ʻo mamani, mo ne sio ki hono tokoua ʻoku ne masiva, ka ne taʻofi hono fatu meiate ia, pea ʻoku nofo fēfē ʻi he toko taha ko ia ʻa e ʻofa ki 18 he ʻOtua? Siʻi fanau, ʻoua naʻa tau ʻofa ʻaki ha lea pe, ʻumaʻā ʻaki hotau ʻelelo pe; ka tau fai ʻi ngaūe 19 mo fai ʻi moʻoni ʻetau ʻofa.” (1 Sione 3:17-18)
 
 
‘Oku taau moe mo’ui ‘ae Kalisitiane ke ne mo’ui ‘o taau koe’uhii ke ‘ilo ‘Otua mo’ui ai ‘ae kau faka’otua mate ‘a kinautolu te nau ala fihia he angahala ‘oe ‘ilo’i lelei pe ‘ae me’a na’e totonu ke fai kae ‘ikai fie fai ‘ae me’a koi a. “Pehē foki, ke ulo atu hoʻomou mama ke hā ki he kakai, ke nau mamata ki hoʻomou ngāhi ngaūe lelei, pea fakamaloʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi Hevani. Kia Paula “Ka ʻoua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe 10 ʻikai te ta vaivai.” (Kaletia 6:9). Kia Paual ‘oua na’a tau liliu ki he mamani ka koe mamani ken au liliu mai ki he’etau ngaahi to’onga mo’ui lelei “Pea ke ʻoua naʻa mou tuku ke faka angatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatāmai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hoifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.” (Loma 12:2). Kia Matiu koe ‘uhinga ia ‘enau ma’u ‘ae tautea ‘i he fakamaau’anga koe ‘ikai ke nau fai ‘ae me’a na’e totonu ke nau fai. Koeha hono ‘uhinga kuo ne tautea’i ai mo fakamala’ia’i? Koeha hono ‘uhinga kuo si’i ‘ave ai kinautolu ki he potu ia na’e teuteu’i ia ma’ae fanga tevolo ‘ata’aa pe? Fakafeta’i na’a ne ‘omi pe hono tali ke mahino lelei kiate kitautolu ‘oku fehu’i. Koe’uhii na’a nau ‘osi ma’u faingamalie pe ke fai ‘ae fekau ‘ae Tu’i ka na’e ‘ikai ke nau fai ia. “Pea ʻe toki tali mo kinautolu, ʻo pehe, ʻEi, ʻanefē haʻamau ʻilo koe ʻoku ke hālofia, pe fie epu, pe ʻāunofo, pe taʻekofu, pe tengetange, pe moʻua ʻi he pilisone, ʻo ʻikai te mau tokoni atu? 45 Pea te ne toki tali kiate kinautolu, ʻo pehe, Ko au e, ʻoku ou talaatu, Ko e ʻikai te mou fai pehe ki ha taha ʻo e faʻahinga mamaʻo ni, ko e ʻikai ia te mou fai kiate au. Pea toki fakama’opo’opo’aki ‘e Sisu ‘ae talanoa ni ‘aki ‘ene pehee “Pea ʻe ʻalu atu ʻa kinautolu ni ki he tautea taʻengata: ka ko e fai lelei ki he moʻui taʻengata (v 46).
 
 
 
Koe fiema’u vivili ‘ae masiva
 
 
Koe tu’i ‘eni he talanoa ni ka na’a tomu’a hoko ‘e ia koe masiva taha. Na’a ne hoko mai he ‘ai’angakai ka koe Tu’i ‘eni. Na’e ‘ikai ha’ane pulu ke fai’aki hono katoanga ki he temipale ka koe ki’i kulukulu pe. Na’e ‘ikai ha’ane pa’anga ke fakatata’aki e totonu ki he tukuhau he na’a ne ‘ekeange ha fo’i pa’anga. Na’a ne maheni moe to’onga mo’ui ‘ae masiva pea ne ‘ilo lelei ai ‘ae fa’ahinga vivili ‘oku fiema’u ‘e he masiva he taimi ‘oku nau si’i fiekaia/ fieinua/ mokosia/ ta’e tauhia/ tukuhausia ai. Ko ha kakai ‘oku nau fai’ofa ki he kakai ni ko ‘enau faiange ai pe ia kiate ia. Ko ‘etau angakovi’i ‘etau koloa mei he masiva ko ‘etau tuki tapuni ai pe ia hotau matapa ki he pule’anga ‘oe ‘Otua.  Ko ‘etau angakovi’i ‘etau fo’i maa mei he fiekaia ‘oku tau fakapoongi ia pea kuo tau mo’ua he angahala ‘oe fakapoo. ‘E malava feefee ke tau ‘ofa ki he ‘Otua kae mate fiekaia mo mokosia pe ho tokoua mo’oni he tafa’aki/ loto fale taha/ siasi fakataha/? Koe kosi kuo vahe’i kinautolu ‘e he Tu’i koe kakai na’a nau pehee pe te nau faikaakaa’i pe ‘ae lotu mo hao holo pe. Nau kau pe he ngaahi Siasi kae mo’ui fakakosi pe. Koe fa’ahinga kakai fakatu’utamaki mo’oni ‘eni he’etau nofo. Pea ne’ine’i ke hanga ‘e he ‘Otua ‘o vahe’i kinautolu ke nau mavahe ta’engata meiate ia.
 
 
Fakaakonaki


Ko e Tu’i ku o ‘afio ki hono taloni Fakamaau, pea ‘e vahe’i ‘a e sipi mei he kosi.′ ‘Oku fakaofo ‘a e ‘uhinga ‘oku fai ‘aki honau vahevahe’i he na’e ‘ikai makatu’unga ia ‘i he’enau fa’a ma’u lotu pe fua e kavenga ‘o e Siasi, ka na’e ‘uhinga ia ko ‘enau fakasino ‘a e ‘ofa′ mo e tui′ ‘aki ‘a e ngāue mo e tokoni kiate kinautolu kotoa pē na’e totonu ke tokoni’i pe ala fai ki ai ha tokoni.′ ‘Oku fa’a fakakikihi’i ‘e he ni’ihi ‘a e Lotu′ ko e me’a fakalaumalie ‘o ‘uhinga ki he fatongia ‘o Saione kau atu ki ai ‘a e lotu lilo mo e ma’u ‘o e ngaahi ma’u’anga kelesi ‘a e Siasi. Ka ‘oku fakamahino ‘e Sisu ‘i he talanoa ‘oku fa’a ngāue ‘aki ki he Sapate ‘o e Tu’i ‘a Kalaisi (Christ the King Sunday), ko e Lotu′ ko e ngāue (actions). Ko e lotu lelei′ mo e lotu mo’oni′ ‘oku fakahaa’i ia ‘e he ngāue mo e tokoni ‘ofa kiate kinautolu ‘i he sosaieti ‘oku faingata’a’ia. Ko e ni’ihi eni na’e fakatokanga’i ‘e Sisu ‘i hono taimi ‘oku ‘ikai ke fu’u tokanga ki ai ‘a e kau “Lotu,” ‘a kinautolu ‘a e kau Taula’eiki, Falesi mo e kau Sikalaipe. ‘Oku mahu’inga  ke falo′ ‘etau afo ngāue ki he ta’u ni pea fakakau ai ‘a e fatongia mo’ui mo mo’oni ko hono faka-to’onga mo’ui’i ‘o e Lotu′ ke mahino ‘oku ‘ikai ko e fakalaumalie ko ha “ongo” pē, mo ha “mafana fakaeloto” ‘oku fakafo’ituitui, pea ngata pe ai, ka ko e “Lotu′” ko e ngāue ke fai ki he kakai ‘o e sosaieti ‘o kamata ‘i hoto kaunga lotu. Ko e Kosipeli faka-sosiale, ‘a e me’afua ‘a e Tu’i′ ‘i he taimi te ne ha’ele mai ai ke fakamaau ‘a mamani, pea ko hotau UI′ ia ‘i he faka’osinga ‘oe ta’u ni, ke fakamu’omu’a ‘a ‘etau tokoni’i ‘a kinautolu ‘oku faingata’a’ia he ko ‘etau fai ia ki he ‘Eiki ‘o e ta’u.′
 
Fakama’opo’opo
 
‘Oku ‘ikai koe foaki ki he masiva te ne ngaohi ai koe ke ke hoko koe muimui ‘o Kalaisi ka koe foaki moe ngaue ‘ofa ki he masiva ‘oku ne fakahaa’i ai koe koe muimui ‘o Kalaisi. Koe ola lelei te tau ma’u he fakamaau ‘ae ‘Otua na’e ‘ikai makatu’unga ia mei ha’atau ngaue lelei mo fai ‘ofa ki he masiva ka ko e naunau ia ‘oku ma’u ‘e ha taha na’e tui kia Sisu Kalaisi. Ko ‘etau ngaahi ngaue lelei koe fua ia ‘oe Kelesi pe ‘ae ‘Eiki he taumaia ‘oku tau malava ‘iate kitautolu pe ke fakatonuhia mo fakahoifua ki he ‘Eiki ta’e tokoni’i kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. Koe uho tefito ‘oe talanoa fakataataa ni ‘oku nofo taha ia he “pau ke tau fai ‘ofa ki he taha kehe” He ko ‘etau ngaue lelei mo fai ‘ofa ko ia koe ola lelei ia mei he’etau tauhi hotau vaa moe Tauhisipi lahi. Koe muimui kia Kalaisi te te mafai ke tauhi tatau ai hoto kaungaa mo’ui ‘o hangee ko ‘enau tauhi ‘oku fai ki he ‘Eiki. Ko kinautolu na’a nau fai ‘ofa ki he masiva ‘e toki foaki atu ‘e he ‘Otua ‘ae totongi na’e totonu ke foaki ai ‘e he masiva ka na’e ‘ikai ke ne malava ke foaki atu he koe masiva ia “Hu koe ki he fiefia’anga ‘a ho’o ‘Eiki“…. Ka tau ka lava ‘eni ‘o fakahoko pea ‘e toki tonu leva ‘etau ‘amanaki te tau hoko koe sipi he ‘ao ‘oe fakamaau lahi tu’unga pe he Kelesi moe ‘ofa lahi ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi….’Emeni!
 
 
Fakamanatu atu ai pe ‘etau lau folofola moe lotu fakafamili pea ma’u taimi foki ki he ‘Eiki……
 
Kavauhi