’E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua, ko e ha ‘oku ke li’aki ai au?

MALANGA PEKIA 2014
Falaite lelei 18/04
 
 
Ngaahi Lesoni : Saame 22 ; ‘Aisea 52 :13-53 :12; Hepelu 10 :16-25; Sione 18 :1-19 :42
Ngaahi Himi 371/ 375/376/ 418/ 512/ 534
 
Veesi malanga: Same 22:1 “’E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua, koehaa ‘oku ke li’aki ai au? ‘O fakamama’o mei hoku tokoni; mei he le’o ‘o ‘eku kavekalanga atu?
 
Kaveinga: “Koe peau ongo faka’amanaki ‘oe Falaite lelei”
 
Talateu
 
Koe ngaahi same koe fotunga ko aa ia ‘oe tali mai ‘e he ‘Isileli ‘ae ngaahi ngaue mai ‘ae ‘Otua (God in action) pea mo ‘ene Folofola. Pea mei he ‘uhinga ko ia ‘oku ‘i ha ongo fakakaukau ‘oku fakatoka ‘e he ngaahi Same. Koe ‘uluaki koe founga ‘oe ngaue mai ‘ae ‘Otua (God in action) pea moe taimi fakalongolongo mai ‘ae ‘Otua (God in silence). Pea ‘oku fatu leva mei he ongo fakakaukau ni ha ongo ‘ulungaanga pau ke fe’ao ma’u pe moe fatu same pea mo kitautolu foki ‘oku tau lau ‘ae ngaahi ta’anga ni. Koe ‘uluaki koe taimi ke tau fiefia pea moe taimi ke tau mamahi ai (sorrow). Pea ‘oku toki fakanatula leva ia ke tau ‘inasi he ongo ‘ulungaanga ni ‘e ua ke tau fie kakata mo hiva he’etau fiefia pea ke tau tangi mo fakahahanu he’etau mamahi. Koe Same 22 ‘oku ne he’aki mai ‘ae mamahi taha kuo tofanga ai ha mo’ui pea ‘oku ne fakasino ia he’ene tangilaulau/ fakahahanu (vv 1-21). Ka ‘i he tafa’aki ‘e taha ‘oe fo’i coin tatau pe koe Same 22 koe uki ia ha fu’u fiefia fakamamani ki ha ikuna kafakafa kuo fai (vv 22-31) hangee ko ia ‘oku tau fakamanatua he ‘aho ni. Koe ‘aho ni koe lea ‘ae falala kakato kae hu’i mamahi ‘isa koe peau ongo ‘oe faka’amanaki na’e ongo mai “’E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua, koehaa ‘oku ke li’aki ai au? ‘O fakamama’o mei hoku tokoni; mei he le’o ‘o ‘eku kavekalanga atu? Ko ia ‘etau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe Same 22
 
‘Oku taau e lei moe tofu’a ‘ae fe’unga malie ‘ae Same 22 pea moe ‘aho fakamanatua ni. Pea hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae ongo hiki Kosipeli (Matiu 27:46; Ma’ake 15:34) “Koe toko taha ta’etoka’i, mo ‘e’ehi mei ai ‘ae kakai; koe tangata falengaa mamahi pea maheni moe mahaki; pea hangee ha taha ‘oku hanga kehe mei ai ‘ae kakai na’e pehee hono ta’e toka’i, mo hono ta’e mahu’inga kiate kitautolu” (‘Aisea 53:3). Ki he fakahoha’a ni ko ha’atau ‘ahi’ahi lea ki he fatu Same ni pea ‘oku taau ke ‘oua na’a tau hanga kehe mei hono naunau mo natula fakamisaia (Messianic aspect). ‘Oku ‘i ha ngaahi fehu’i lahi ke tau ala sio ki ai. Koeha nai ‘ae fa’ahinga a’usia (experiences) na’e feinga ‘ae fatu Same ni (Tevita) ke ne ‘a’au mai? Pea koeha nai ‘ene founga ke fakahaa’i mai ai? Na’e ‘i ai nai ha ‘elemeniti ai ‘oe to’onga fakapalofita ke palofisai’i ha me’a ‘oku ene ke hoko he kaha’u? Kainga ki he fakahoha’a ni ‘oku matu’aki mahu’inga ke tau fakatokanga’i ‘ae “fekau” na’e feinga ‘ae fatu same ni ke ‘omi ki he kakai ‘o hono kuonga pea pehee foki ki he kuonga ‘oku tau mo’ui ai ni. Koe koloa mahu’inga taha he fa’unga ‘oe Same ni ko ha ho’ata mei ai ha naunau ‘o ha ‘ulungaanga Fakamisaia (Messianic Character) mo ha ngaahi ‘imisi ‘oku ene ke ne fakasino mai ‘i he kaha’u. Matamata ko hano fakaivia ‘eni ‘e he ‘Otua ‘ae fatu Same ni ke ne fa’u ha fakamatala ke fakasino ai ha mo’ui ‘e ala haa kotoa ai ‘ae naunau fakamisaia ni he kaha’u
 
“’E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua
 
‘Oku tu’o ua malo hono toutou he’aki mai ‘e he fatu same ni ‘ae mahu’inga ke tau fakatokanga’i (readers) koe tokotaha ‘oku ne fakahahanu ki ai koe koloa pe ia ‘a’ana ko hono ‘ofa’anga pea mo hono malu’anga he ‘aho ‘oe faingata’a. ‘Oku hu’aki fakataha pe ‘e he fatu same ni ‘ae ongo’i ‘ae tangata koe me’a vaivai pea moe ‘ikai ala hola mei he’ene tuku falala kakato ki he ‘Otua ko ‘ene koloa ia. “’E hoku ‘Otua, ‘E hoku ‘Otua / My God, My God!” (Repetition of the possessive suffix “my/ hoku” ‘oku ne fakamatala koe ‘Otua ‘oku ou hahanu ki ai koe koloa ia ‘a’ana (possessive pronoun). ‘Oku na maheni pea ‘oku ‘ilo ia ‘e he ‘Otua. ‘Oku tu’u ‘ene falala ‘i he ‘Otua ko ia pea moe ‘ikai ke ne ala mavae pea mo e fetauhi’aki hono vaa moe ‘Otua ko ia he koe’uhii he kuo te’eki ke ne ‘ilo ‘e ia ha’ane kovi kuo fai ma’ana. ‘Io neongo ‘ae malu’aki mai ‘ae mate he’ikai teu manavahe ki ha kovi he ko koe ‘oku ma feohi” (Same 23). Ko ia ‘ae ‘amanaki’anga ‘oku ne lea ki ai he veesi 10 “Na’e lii atu au mei he manava ko ho’o kavenga pe; Ko hoku ‘Otua ai pe koe mei he fatu ‘o ‘eku fa’ee” Koe tangi tatau ia na’e he’aki ‘e Sisu he kolosi (Matiu 27:46; Ma’ake 15:34). ‘Oku ou tui he’ikai hala na’e a’usia ‘eni ‘e Sisu ‘ae mo’oni ko ia lolotonga ‘ene ‘i he kolosi ke fakafetaulaki’i ‘ae ngaahi palofisai kiate ia mei he Fuakava Motu’a (Same 22) pea mo fakaa’u ‘ae talangofua ko ia.  Koe ‘aho ‘oe veipa ‘ae kakano moe loto talangofua pea ‘oku fuatautau ‘e he to’onga ‘oe ‘aho ni ‘ae uho’i mo’oni ‘oku fakatoka ‘i hono laumalie ‘oe fatu same ni. Koe fehu’i ia koeha leva ‘etau me’a ‘e fai? Ko ‘etau talangofua ki he ‘Otua?
…’o fakamama’o mei hoku tokoni
 
Koe ki’i lea ‘oku ha he veesi malanga “…’o fakamama’o mei hoku tokoni/ far…’oku toe ngaue’aki pe ‘e he veesi 11 “’Oua te ke mama’o meiate au…” pea mo ia ‘oku ngaie’aki ‘e he veesi 19 “Kae ‘oua te ke mama’o koe ‘Eiki..” ‘I he’ene toutou ofongi ‘ae lea ni pea ‘oku ‘i ai leva ha tokanga makehe ki heni ‘ae fatu same ni. ‘Oku fakamatala’i ‘e he ki’i lea ngaue ni ha “felave’i malohi/ Relationship ‘ae ‘Otua pea moe fatu ta’anga ni. ‘Oku fakamatala ‘e he lea “fakamama’o” ‘ae fa’ahinga malie moe mo’oni- mo’oni/ mafana/ vaofi moe ongo’i mo’oni (rhetorically emphatic reiteration of a single word) ‘oe fetauhi’aki vaa ‘ae fatu Same ni pea mo hono ‘Otua. Koe lea fakamama’o mei hoku tokoni ‘oku ne ‘omi ‘ae ‘imisi kakato moe natula mo’oni ‘oe fatu same ni koe tangata pe ia/ me’a ‘auha pe ia/ fakangatangata pe ia (kakano) ka ‘oku piki atu ki he Ta’e fakangatangata mo Ta’e ‘auha koe ‘Otua. ‘Oku ne fakamatala mai ‘ae naunau moe fa’ahinga faingata’a te te ala ‘inasi ai (tangata) ka faifaiange ha taimi kuo te mavahe ai mei he kau moe ‘Otua. ‘Oku tau li’ekina pea ongo’i ta’eifo pea tukuhausia pea nofo ‘i lelenga pea ‘ikai ha ivi ‘e taha pea ‘oku tau vaipalo foki mo faka’ii’ii hono fai ‘ene lotu pea ‘amo atu ko ‘etau manavahe foki ki he mate. Kae malie fau ‘ae hahanu ‘ae taha na’e maheni pe ‘oku maheni moe ‘Otua he neongo ‘ae hahanu hono kakano he mamahi ka ko hono fakamatala ia ‘e taha ‘e he fatu same ni ‘ae fa’ahinga pipiki/ falala pea toe vaofiange ai hono laumalie moe ‘Otua. Ko ia foki ‘ene talaloto he veesi 9 “Kae feefee he ko koe na’a ke to’o au mei he manava; ‘i he’eku ‘i he huhu ‘o ‘eku fa’e na’a ke ngaohi au keu falala.”
 
Koe ta’etuku ‘etau fa’a lotu
 
‘I he vv. 11-21, ‘oku ha ai ‘ae kei kikivoi hifo ‘a Tevita ‘o kole ha tokoni ke faka’ataa ia ‘e he ‘Otua mei hono ngaahi mamahi’ia’anga mei hono ngaahi fili kae ‘oua ke ne tali pea fanongo mai. Neongo ‘ae natula fakahahanu ‘ae fatu same ni ka ‘oku ‘ikai koe uho ia ‘ene he’aki ka koe ofi ia ki he ikuna “He na’e ‘ikai te ne ta’e toka’i pea na’e ‘ikai te ne fakalili’a he mamahi ‘a si’i fakamalohi; pea na’e ‘ikai te ne hanga kehe meiate ia; Pea ‘i he’ene tangi ange na’a ne talia” (Same 22:22-31). Ko ‘eni ia koaa ‘ae a’usia na’e ‘amanaki mai ‘ae fatu same ke ne faka’ali’ali mai ‘ae pau ke fononga ‘e he ‘Otua ‘ae tautapa ‘ae kakai ‘oku tu’u ‘enau falala kiate ia ‘o tatau ai pe. Koe uki ‘eni ma’a ‘Isileli na’e kei nofo popula he ngaahi fonua muli (Papilone) pea mo kitaua ki he angahala he ‘aho ni. Koe uki ‘eni ma’ae mamani ‘oe lolotonga pea moe hao’anga ma’ae kaha’u… ‘Io “Te nau ha’u ‘o fakaha ‘ene ma’oni’oni; Te nau tala ki ha kakai ka toki fanau’i kuo ne fai…” (v 31). Na’a ne ‘ilo’ilo pau ‘oku hala’ataa ha taimi he’ene feohi moe ‘Otua kuo ne tuku ‘ene tokanga kiate ia “’E hoku ‘Otua ‘oku ou tangi ‘aho ka ‘oku ‘ikai ha’o tali. Pea u fai po’uli ‘o ‘ikai tuku ha taimi” ( v 2). Koe ha hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai tali mai ‘ene tangi ‘aho moe po ‘ene kole kae ‘IKAI TUKU ha taimi? “Ko koe na’e fai ki ai ‘enau kalanga pea nau ‘ataa. Ko koe na’e fai ki ai ‘enau falala pea na’e ‘ikai te nau maa” (v 5). Kainga ‘oku ‘ohofia kitautolu ‘e he mamahi moe ngaahi faingata’a ko ‘etau fiu ngofua. ‘Oku si’i ‘etau kataki pea si’i mo ‘etau ‘amanaki kae ‘amo atu ‘ae ha si’isi’i mai hotau huhu’i ‘Io “LOTU kainga 'o 'oua e fiu! Ko e 'Eiki 'e tali hu: 'Oku ofi 'a Atonai; Homou kole ke fakaai. 2: Lotu kainga he me'a kotoa!Ko Sihova 'e fanongoa; Faingofua pe faingata'a Lotu ai pe 'o ta'e tala'a. (Himi 629:1,2; himi 427)
 
’Oku ’ikai ha vamama’o moe ’ofa ’ae ’Otua
 
Lolotonga pe ‘ae ongo fakahahanu ‘ae fatu same ni kuo mafuli hake ia ‘o ‘omi hona faikehekehe’anga pea mo hono ‘Otua. “Ka ‘oku ke ma’oni’oni ‘ae ‘Afiona ‘oku ke nofo’ia ‘ae ngaahi fakamalo ‘o ‘Isileli” (v 3). Na’a ne feinga ke ne fakamatala’i mai ‘a ‘ene tauhi vaa mo hono ‘Otua pea mo ‘ene feinga ke fakahaa’i mai ‘ae fa’ahinga to’onga mo’ui ‘oku ‘amanaki mai ‘ae ‘Otua kiate ia (tangata falala) ke ne faiange ‘o fakatatau ki he fa’ahinga mafana moe mahino na’e fai’aki ‘ene fetauhi’aki. Ki he fatu same ni ko ‘ene lea ki he ma’oni’oni ‘ae ‘Otua ‘oku hangee ai kiate ia kuo li’aki ia ‘e he ‘Otua. He ‘oku tala ‘e he’ene ma’oni’oni ‘ae ‘Otua ‘ae fu’u va mama’o moe mo’ui ‘ae fatu same ni. Koe ‘Otua ia (Ma’oni’oni) pea ko ia koe tangata pe (angahala pea me’a efu koe kelemutu pe). Ko ia ‘ae ‘uhinga matamata na’a ne kalanga ai “Koeha kuo ke li’aki ai au?” ‘Oku totonu foki ke ongo’i pehee ma’u pe ‘e he tangata kae langa mei ai ‘ae fie takaofi ki he ‘Otua. ‘Oku malava ai ‘e he angahala ke fakatomala pea tui koe’uhii ko ‘ene malava ke ‘ilo kohai ia ‘i he ‘ao ‘oe ma’oni’oni ko Sihova. Kia fatu same ni ko hono faingamalie’anga ko ‘ene taufaa ke ‘ilo ‘ae ‘Otua he funga ‘o ‘ene faingata’a koe ‘Otua ‘oe ma’oni’oni. Pea koe’uhii ko ‘ene ma’oni’oni te ne kei ongona ai ‘ae le’o ‘o ‘ene kavekalanga ange kiate ia. Ki he fatu same ni kuopau ke ongo’i ia ‘e he ‘Otua ‘o tatau ai pe koe’uhii pe ko ‘ene piki ki hono anga faitotonu. ‘Oku ne hiki ‘ae ‘Otua koe langilangi’anga moe fakamalo’ia ‘o ‘Isilei. Koe’uhii koeha he kuopau ke ne fakatau’ataina ‘a ‘Isileli pea mo kitaua he ‘aho ni. Ki he fakahoha’a ni ‘oku fakama’opo’opo ‘e he veesi 24 ‘ae fakakaukau ni “He na’e ‘ikai te ne ta’etoka’i, pea na’e ‘ikai te ne fakalili’a; he mamahi ‘a si’i fakamalohi; pea na’e ‘ikai te ne hanga ke he meiate ia; pea ‘i he’ene tangi ange na’a ne talia”
 
Kohai ia koaa ‘e malava ke faka’imisi ai ‘ae tangilaulau ni?
 
Ko ‘ene tangi hahanu he Kolosi “E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua” (Ma’ake 15:34)…Ko hono manuki’i ia ‘e he kau sotia moe fu’u kakai ni “Ka ko au koe kelemutu ‘o ‘ikai koe tangata; koe manukia’anga ‘oe kakai, pea ta’etoka’i ‘e he fonua (6) ‘Ilonga ha taha ‘oku ne sio mai ‘oku ne luma kiate au ‘oku nau fakatotao honau ngutu ‘oku nau kalokalo honau ‘ulu…(Same 22:6-8; Matiu 27:39-43). Koe kafo/ lavea ‘i hono nima moe va’e “He ‘oku kapui au ‘e he fanga kulii; Kuo ha’ao au ‘e he fakataha ‘oe kau faikovi; Ko hoku nima mo hoku va’e na’a nau vili” (Same 22:16; Sione 20:24-27). Pea ko hono hae hono ngaahi kofu “’Oku nau tufa fakaekinautolu hoku ‘uu kofu. Pea ko hoku sote ‘oku nau talotalo ki hano ma’u” (Same 22:18; Sione 19:24). “Pea ‘i he’ene tangi ange na’a ne talia.” Kainga koe tumutumu ‘eni ‘oe fekau ‘oe Same 22 koe fanongoa mai ‘e he ‘Otua ‘ae tangi moe to’e ‘ae li’ekina/ mamahi he fai talangofua pea ne ‘omi ai hono ‘Alo ke hoko koe ma’u’anga fakamatala mahino taha ‘oe founga ke fakaa’u mai ‘ae polokalama ngaue fai fakamo’ui ‘ae ‘Otua ki hotau mamani. Ko ia ‘ae talanoa ‘ae Tohi Hepelu 5:7-9 “Koe toko taha ko ia ‘i he ngaahi ‘aho ‘o ‘ene nofo kakano na’a ne ‘atu ‘ae ngaahi lotu moe ngaahi huu totoaki, kiate ia na’e mafai ke fakahaofi ia mei he mate, ‘o ne fai’aki ha fu’u kalanga, moe tangi lo’imata pea na’e tali koe me’a ‘i he’ene fai fakaongoongo. ‘Io neongo koe ‘Alo ia ka na’a ne lava’i ‘ene talangofua, koe ako ‘ene ngaahi mamahi.” Pea ‘oku haa kakato ia ‘ia Sisu Kalaisi moe Kolosi (Christ were clearly prefigured).
 
Fakakaonaki
 
Fakafeta’i he ko hotau monu’ia’anga ‘eni koe fakakakato ‘e Sisu ‘ae palofisai ni kae hoko koe monu’ia’anga ki he Senitaile moe ngaahi tukui pule’anga moe matakali fulipe ‘o lave ai ki taua Tonga. “’E Manatu mo tafoki ki he ‘Eiki ‘ae ngata’anga ‘o mamani pea ‘e huu ‘i he ‘ao ‘oe ‘afiona ‘ae matakali fulipe ‘oe tukui pule’anga” (v 27). Ko ‘eni ia ‘ae taimi ‘e fakakainga’i ai mo fakaanga tatau ‘ae mo’ui ‘ae taha kotoa pe ki he mo’ui moe loto na’e ‘ia Kalaisi Sisu. Pea te nau punou pea pelu tui kotoa pe ki ha ‘Otua kuo hoko mai he ‘aho ni ko hotau fakatau’ataina’anga. Ko ia ‘ae fakakaukau ne lea’aki ‘e he Palofita ko ‘Aisea “’E ‘ikai te nau fai ha maumau; pea ‘e ‘ikai te nau fai ha faka’auha ‘i he kotoa ‘o hoku mo’unga tapu; he’e fonua ‘a mamani ‘i he ‘ilo’i ‘o Sihova, ‘o hangee koe mafola ‘ae vai ‘i he tahi” (‘Aisea 11:9-10). Ko ‘eni ia koaa ‘ae fa’ahinga kololia na’e ‘uhinga ki ai ‘a Tevita ‘i he fatu ta’anga ni? Ko ha Kololia te ne ma’u mo kapui kotoa ‘a mamani? Ko ’eni foki ’ae laumalie ’oku fakatoka he punake ’oe himi 468:1Ko Sisu kuo  pau  mo'ona, Ke Tu'i Falaleveleva; 'E punou pe ki ai kotoa, 'E he fa'ahinga mo e lea. 2: 'E fai 'a e hu hono huafa, Ngei hono fakamalo'ia,  Ngangatu hange ha kakala, 'O fakatupu fiefia. Koe mahu’inga ia ‘o hono toutou fakamanatu mai ‘ae peaua ongo ‘oe falaite lelei (Same 22:1) ‘io he ‘oku ne toutou ofongi ‘ae afo ‘oe faka’amanaki neongo ‘ae kapui kitautolu ‘e he ngaahi pole faingata’a ‘oe fononga’anga ni. “Kainga kikitaki atu o’i pe nima moe va’e ko homou ‘aho ‘oku ha’u ‘ae ‘aho homou veteange; he kuo ofi ‘ae fonua, kuo teuteu ‘e hotau ‘Otua…Mo’oni kuo fuoloa ‘a ‘etau ‘alu he toafa; Ka koe fee ‘ae tala’ofa ke huu ki he malolo’anga? ‘A ‘oua na’a tau launga kuo ofi ‘eni ‘ae fonua” (himi 537:1, 3).
 
Fakama’opo’opo
 
‘Oku hoko heni ‘a Sisu koe sipinga ‘oe tatau tofu ‘o tangata ke ne tauhi tu’u ma’u (persevering faith) ‘ae tui totonu. ‘Oku hoko ai pe heni ‘a Sisu koe pulopula ia ke ‘ilo mo ako ai ‘ae ngaahi to’utangata ‘a mui (vv 30-31) ‘ae fai talangofua ki he ‘Otua ‘o a’u ki he ngata’anga ‘oe mo’ui. Taimi tatau ‘oku fakae’a ‘e he fatu same heni ‘ae faitotonu (faithful) pea moe tauhi lea ta’e liliu ‘ae ‘Otua ki he fa’ahinga ‘oku tauhi tu’u ma’u ‘enau talangofua. Kia Sisu mo Kalevale  ‘io “Kuo fongia ‘a mate ‘o liliu koe ikuna. ‘E mate kofa’aa ho ikuna na? ‘E mate kofa’aa ho huhu na? ….Tau fakafeta’i ki he ‘Otua he’ene tuku mai ke tau ikuna ‘i hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Koe peau ongo ‘oe falaite lelei koe le’o matu’aki faka’amanaki ki he pilikimi ‘oku tau fai atu mei Taimi ki ‘Itaniti. Pea hangee ko ia na’e talaloto mai ‘aki ‘e he senitulio he ‘aho ni he funga ‘ena fehangahangai mo e fofonga ‘oe ‘Eiki ‘i Kalevale he ‘aho ni “Ta na’e mo’oni pe ‘ae tangata ni; koe ‘Alo ia ‘oe ‘Otua. Ko ia si’oku kainga ‘ofa’anga ke mou tu’u ma’u ta’e ngaue ‘o mou tupulekina ma’u ai pe ‘i he ngaue ‘ae ‘Eiki; ‘i ho’o mou ‘iloa ni ko ho’omou fakaongosia ‘oku ‘ikai koe laufanoo ia…. Koe afo faka’amanaki ko ia ko Sisu Kalaisi koe ‘amanaki’anga ia ‘oe ko ‘eni moe kaha’u na. Kainga ko ‘eni ia ‘etau lea “Ka ne ‘a’aku pe kotoa, koe totongi si’i pe ia, ta’e taau mo ‘ene ‘ofa fau, ta’e taau he fu’u mamahi’ia. Taau ke ‘atu pe kotoa ‘a hoku laumalie ni; ‘ae loto moe ‘atamai ‘i taimi mo ‘Itaniti…’Emeni!
 
Fakatauange ke mou ma’u ha ‘apitanga mohu kelesi…
 
Kavauhi