Man jailed for rape, beating despite wife’s plea for three years six months

A man who raped his wife in what the judge described as “unwanted sexual violence” has been jailed for three years and six months.

The man was identified in court under the pseudonym VP pleaded guilty to three counts of rape, causing serious bodily harm and domestic violence.

He was sentenced to five-years three-months imprisonment but his final year and nine months had been suspended after being remorseful, he reconciled with the victim and co-operated with the authorities.

Na’e tautea’i ‘e he ‘Eiki Fakamaau Lahi’ Whitten ‘a e tangata na’a’ ne tohotoho’i hono mali’ ke ngāue pōpula ‘i ha ta’u ‘e tolu māhina ono.

Na’e ui pe ‘i he fakamaau’anga’ ‘a e tokotaha’ ni ‘aki ‘a e hingoa ko e VP, ‘a ia ne taumu’a ke ‘oua na’a faka’asi hono hingoa totonu’.

Na’e fakahā ki he fakamaau’anga’ ‘i he po’uli hifo ‘aho 9 ‘o Sune, 2019 ne fononga me’alele atu ai ‘a e husepāniti’ mo hono uaifi’ ki honau ‘api’.

Na’e mamahi ‘a e pōpula ‘i hono uaifi’ ‘i ha me’a ne hoko ki mu’a pea kamata ke ne tā.

Na’a’ ne fakamana’i te na iku ki honau ‘api ‘uta’ ‘o hoka’i hele’i ai.

‘I he’ena a’u atu ki honau fale’ ne kilofi atu ‘e he mamahi’ ‘oku ulo mai ‘a e kaungā’api’.

Ne hopo ia ‘o lele ki ai ka ne a’u atu e mamahi’ ‘o  hoko atu hono tā mo tuki mo hamu ke na foki ki ‘api.

Ne na foki mai ‘o hoko atu hono taa’ pea iku ki he’ene fakamālohi’i ‘a hono uaifi inu kava mālohi pea fekau ke ne vete hono vala’ pea fakahoko ki ai ‘a e tō’onga fakaepō ne ‘ikai loto ki ai ‘a e mamahi’.

Na’e faingata’a ‘ia ‘a e uaifi’ ni he ngaahi tō’onga kovi ne fakahoko ange ‘e hono husepāniti’ lolotonga hono tohotoho’i ia’ ka ne ‘ikai te ne toe mafeia ha me’a.

Ne iku e tō’onga fulikivanu ‘a e pōpula’ ni ki he’ene fakalavea’i ‘a e konga tapu ‘a hono mali’ pea ‘i he ‘ikai ke i kātaki ‘a e fefine’ ni na’a’ ne kaila ‘o  ongo’i mai ‘e he kaungā’api’ ‘o nau tā ki he kau polisi’.

Ne omi ai e kau polisi ‘o puke ‘a e husepāniti’ ni.

Tohotoho māsolo pe fakakautau:

Ko e fa’ahinga tohotoho ‘eni ‘oku ‘iloa he lea ‘Ingilisi’ ko e martial rape pe ko hono fakamālohi’i ‘o e hoa’ ka ‘oku ‘ikai loto ia ki ai.

Mahino ‘i he fekumi ‘a e fakamaau’anga’ ne te’eki ha keisi peheni ki mu’a ‘i he’ene lekooti pea ‘oku ‘ikai pe lipooti ia ‘i Tonga.

Ka ‘i he lao ‘o Tonga’ ‘oku ‘ikai ha kehekehe e ‘uhinga ia ‘o e tohotoho ‘o tatau ai pe ka ko hano fakamālohi’i ‘o ha taha kehe pe mali pe paatinā.

‘Oku ‘i ai ha fānau ‘e toko fā ‘a e mamahi; mo e pōpula pea na’a’ na kei nofo fakataha pe a’u ki he ngāue pōpula ko eni’.

Ko e tautea ‘o e tohotoho’ ko e ngāue pōpula ta’u ‘e 15, fakalavea lahi’ ko e ta’u ‘e nima pea ko e fakamamahi ‘i ‘api’ kapau ko ha toki fakahoko ko e ngāue pōpula ta’u ‘e taha pe ko e mo’ua pa’anga ‘ikai toe ‘ova he $2000.

Na’e meesi ‘a e fakamaau’anga’ ma’a e pōpula’ ‘i he ngaahi makatu’unga ko ‘eni:

Na’a’ ne feongoongoi mo e kau polisi pea tō mu’a ‘ene tali halaia’, si’i hano tautea ia ki mu’a pea lekooti lelei, mātu’aki fakatomala mo’oni ‘o iku fakamolemole’i ai ia ‘e he mamahi’. Ne holoki ai ‘e he Fakamaau Lahi ‘a hono tautea’ ‘aki ‘a hono to’o e māhina ‘e 21 pe ta’u ‘e taha māhina ‘e hiva. Na’e toe leva ‘a e ta’u ‘e nima mahina ‘e tolu ke ngāue pōpula ai.

Na’e peheni leva hono tautea’:

Fakatupu lavea lahi’ ke ne ngāue pōpula ta’u ‘e taha māhina ono ai, pea ko e fakamamahi ‘i ‘api’ ke ne ngāue pōpula ai māhina ‘e ono. Ngāue’i fakataha pe ia mo e tautea ki he tohotoho’.

Koe’uhi ko e ngaahi lekooti lelei ‘o e husepāniti’ ni mo ‘ene fakatomala pea ‘osi fakalelei mo e uaifi’ pea hā mai ‘a e mahino ‘e liliu ‘ene mo’ui, na’e  tautea toloi leva ‘e he fakamaau’anga’ ‘a e toenga ta’u ‘e taha māhina ‘e hiva’.

Ka kuopau ke ‘oua na’a’ ne toe fai ha fakahoko ha hia ‘e ala tautea ngāue pōpula ai ia, kuopau ke ne polopeisini, ‘oua na’a’ ne ma’u ‘olokaholo pe faito’o konatapu, fai e koosi kakato ‘e tu’utu’uni ‘e he ‘ofisa polopeisini’ pe ngāue ke solova ‘ene ‘ite’ita mo pā’osi’i’ ‘i he ta’u kuo toloi ai hono toenga tautea’.

Sometimes when a business is growing, it needs a little help.

Right now Kaniva News provides a free, politically independent, bilingual news service for readers around the world that is absolutely unique. We are the largest New Zealand-based Tongan news service, and our stories reach Tongans  wherever they are round the world. But as we grow, there are increased demands on Kaniva News for translation into Tongan on our social media accounts and for the costs associated with expansion. We believe it is important for Tongans to have their own voice and for Tongans to preserve their language, customs and heritage. That is something to which we are strongly committed. That’s why we are asking you to consider sponsoring our work and helping to preserve a uniquely Tongan point of view for our readers and listeners.

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Latest news

Related news