Saints: Vatican canonizes two popes

(Vatican Radio) The Catholic Church's two newest saints were "popes of the twentieth century" and "were not afraid to look upon the wounds of Christ," said Pope Francis on Sunday.

"They lived through the tragic events of that century, but they were not overwhelmed by them," Pope Francis said in his homily (offered below). "For them, God was more powerful; faith was more powerful — faith in Jesus Christ the Redeemer of man and the Lord of history."

Earlier in the Mass, also attended by Pope Emeritus Benedict XVI, Pope Francis read the formal proclamation of sainthood during the canonization rite. The crowd roared with applause upon hearing their names read in Latin in the official proclamation.
Hundreds of thousands of people from around the world have gathered in and around St Peter's Square for the canonization Mass for Saints John XXIII and John Paul II. Thousands more pilgrims gathered in squares around the city to watch the Mass on big screens. Some 100 heads of state and governments were also in attendance. READ FULL TEXT HERE


Ongoongo 'i he lea faka-Tonga

Kuo fakanofo ‘a Soane XXIII mo Soane Paulo II ‘e Tu’itapu Falakiko  ‘i ha toki fuofua ouau peheni ki he lakanga ko e sangato ‘i he Sikuea ‘o Sangato Pita ‘i he Vatikano he ‘aho ni Sapate 27 ‘o ‘Epeleli.

Na’e mamata’i ‘e he lau miliona ‘i mamani ‘a hono fuofua fakanofo ‘o e ongo tu’itapu ni ki he sangato.

Ki mu’a he mafoa ‘a e ata na’e holoitounga e ngaahi hala o Loma ‘e he kakai tui mo fie mamata ‘i he ‘amanaki ke fakahoko ‘a e  ouau fakahisitolia ko ‘eni ‘i he siasi.

Na’e hanga ‘e he Letio ‘a e Vatikano ‘o fakafuofua ko e toko valu kilu ‘a e kakai ne ‘i he ‘elia pehe ki he ngaahi hala mo e ngoue kakala ‘o Sangato Pita.

Na’e toe ‘i ai mo e toko nima kilu ne nau mamata pe mei he ngaahi sikilini (screens) lalahi ne fokotu’u holo pe ‘i Loma, ‘o fakatatau ‘eni ki he ngaahi ‘ata ne faitaa’i mei he ‘ea ‘e he kau polisi.

Ko e ‘uluaki me’a ‘o e ‘aho fakahisitolia ni, ko e kau ‘a ha ongoo Tu’itapu ‘e toko ua ‘oku na kei lakoifie ki he ouau ko ‘eni.

Na’e ‘afio ai a Tu’itapu Penitiketo XVI ‘a ia na’e fakafisi foki ia mei he lakanga Tu’itapu ‘i he ta’u kuo ‘osi ko e ‘uhi ko ha ‘uhinga fakaemo’ui, pea na’e ‘ikai ke ne fakahoko fatongia mei he ‘olita he aho ni ka na’e talitali mafana pe ia ‘e Tu’itapu Falakiko ki mu’a pea ‘i he hili ‘a e katoanga ni.

Na’e tokolahi ‘a kinautolu na’a nau ‘i he sikuea ki he ouau fakalaumalie ni, ‘a ia na’e fakahoko pe ‘i tu’a, na’a nau to’o fuka mo e pena.

Ko e lahi taha ‘o e ngaahi fuka ne ‘asi hake ko e fuka lanu kulokula mo hinehina ‘o Polani, ko e faka’ilonga ‘o e manatu ‘ofa mei ‘api ‘a e kainga Polani ‘o Soane Paulo II. Na’e ‘i ai mo e fuka ‘e taha na’e tohi pe ai, “Fakamalo Atu”.

I he fakanofo sangato ko ‘eni, na’e fakahoko ha lelekuiē (lea ‘oku ngaue’aki ‘e he Katolika ki he relic pe ko ha ouau ia ‘a e siasi ‘oku fai ai ‘enau fakafe’ao mo fekita ki ha konga mei he sino ‘o taha he fa’ahinga tapu kuo ne ‘osi pekia) toputapu  taki taha ‘o e ongo tu’itapu ‘i he funga ‘olita ki mu’a ‘i he kau mamata.

Na’e tautau pe ‘i mu’a ha ongo pena lalahi ‘o e fofonga ‘o e ongo Tu’itapu kuo na pekia ‘i he tāmu’a ‘o e Pasilika ‘o Sangato Pita.

‘I he’ene akonaki mei he koosipeli, na’e to folofola  ai ‘a Falakiko kau ki he  ongo ma’oni’oni ni ko ha ongo tangata to’a na’a na ma’u ‘a e fakamo’oni ki he meesi ‘a e ‘Otua.

Na’a ne pehe ko e ongo patele kinaua, pisope mo tu’itapu ‘o e senituli 20. Na’a na mo’ui lolotonga ne hoko ha ngaahi me’a fakamamahi ‘i he senituli ko ia ka ne ‘ikai tuka ai ‘ena mo’ui. Kia kinaua ko e ‘Otua na’e mafai ange ia, ko e tui na’e mafai ange ia.

Na’e ‘oatu ai ‘ene talamonu ki he ngaahi ngaue ma’ongo’onga ‘a Soane XXIII mo Soane Paulo II ko ha me’a ke fakafo’ou mo tu’u malohi  ange ai ‘a e siasi.

Ko Soane XXIII na’a ne uki ‘a e Kosilio Vatikano hono Ua, ko e fatongia lahi ia ma’a e Siasi, ka ko e konga eni e akonaki ‘a Falakiko ‘i he ouau ni.

Na’e tokoni ‘a e kosilio ko ‘eni ki hono ‘ave ‘a e siasi ki he kakai ‘o ne fakatata’aki ‘a hono ngaue’aki e he siasi ‘a e ngaahi lea kehe ke fakahoko ‘aki ‘a e Misa kae ‘ikai ko e lea faka-Latina pe ‘o hange ko ia ne tukufakaholo mei mu’a.

Ko Soane Paulo II, na’e hoko ia ko e Tu’itapu ‘i ha ta’u e 27 pea na’e taku ko e Tu’itapu ia ‘o e Famili pea ‘oku fiema’u ke kei manatua ‘aki pe ia, ko ha tanaki ia ne fai ‘e Falakiko lolotonga ‘ene malanga.

 ‘A’ahi he mealele fakatu’itapu

Hili e fakafe’iloaki ki he kau ‘a’ahi fakalangilangi, na’e ha’ele hake leva ‘a e Tu’itapu ki he’ene me’alele ‘a ia ko ha faingamalie ‘eni ke ne ha’ele ai ke ofi atu ki he tokolahi ‘o e kau kaunga tui pikitai ne nau ‘aukau hake ki Loma.

Na’e ta’alo mo kikī ‘a e  fu’u kakai fonu ‘i he  fiefia ‘i he taimi ne paasi hake ai ‘a e Tu’itapu ‘ia kinautolu ‘i he’ene me’alele ‘a ia  ‘oku te lava pe ‘o sio tonu atu ki ai, pea ta’alo atu foki ‘a Falakiko mo malimali.

Na’e fakaha ‘e he taha ‘o e kau pilikimi mei ‘Amelika ki he CNN, Hector Alicea ‘o Maryland, ko e faingamalie ta-mo-taha ‘eni ‘i he mo’ui kiate ia mo ‘ene ongo tamaiki ‘e toko ua ne nau kau atu ki he katoanga ni.

Na’a ne pehe na’e fu’u fakafiefia ‘aupito, ‘ikai ke loko lahi ha’anau mohe, fu’u tokolahi ka ‘i he fakakatoa na’e ‘ikai ko ha ‘atunga lau e fiefia ne ‘omeia ‘e he ‘atakai.

Ko e me’a ko ‘eni kuo hoko oku ‘i ai ‘a hono mahu’inga makehe kiate ia koe’uhi ne toe fakafo’ou ‘ene tui hili ia ‘ene fanongoa e akonaki ‘a Soane Paulo II ‘i ha malanga ‘i Baltimore ‘i he 1994. Na’a ne pehe ai, ko e fu’u kakai kuo tau sio mata ki ai ‘i he ‘aho ni ko e to’utupu ia ne tupu hake ‘i he taimi ‘o Soane Paulo. Na’a ne ofoofo he kakai mei he ngaahi matakali kehekehe kuo nau kau fakataha hake pehe foki ki he tokolahi ‘a e to’uiiki mo e kau matu’otu’a.

Pasipasi’i ‘o Penitiketo

Na’e ‘uluaki fakaha  e he matapule fakahoko lea mei he Vatikano ko Rev Federico Lombardi e ‘i he toko 150 ‘a e kau katinali mo ha kau ‘epikopo ‘e toko 1000 ‘e kau hake ki he fakanofo sangato ko ‘eni pehe foki ki ha kau patele ‘e toko 6,000.

Na’e talitali ‘e he matanga ‘a Penitiketo ‘aki hano pasipasi’i ‘i he’ene ha’ele hake ki hono ‘afio’anga ‘i he lotolotonga ‘o e kau ‘epikopoo mo e kau katinali.

Na’e mahino pe ko e kau fakafofonga mei he ngaahi fonua kehekehe ‘e 100 ‘o mamani na’e ‘amanaki ke kau hake fakatatau ia ki he lau mei he Vatikano kau ai ‘a e kau taki ‘o e ngaahi fonua e 24.

Nae kau hake foki mo ha kau fakafofonga tokolahi mei he kau Siu ‘o ho’ata mai heni ‘a e ngaahi feinga ko ia na’e fai ‘e he  ongo tu’itapu ni ke a’u ki he  kakai Siu mo ‘enau tui. Na’e toe maaka’i foki ‘i he efiafi Sapate ‘a e kamata’anga ‘o e ‘aho Fakamanatu ‘o e Faka’auha.

Ko e ongo tu’itapu na’e fakanofo sangato:

Ko Soane XXIII (1881-1963) – Na’e ‘iloa ia ko Angelo Giuseppe Roncalli ki mu’a pea ne hoko ko e Tu’itapu. Ko e taha ia ‘o e fanau e toko 13 na’e fanau’i ‘e ha ongomatu’a ‘Itali ko ‘ena ngaue ne fai ko e faama mei ha ki’i kolo si’isi’i ‘i he noate ‘o e fonua. Na’e ‘ave ia ke ako patele ‘i hono ta’u 11.

Ko Soane Paulo II (1920 – 2005) na’e fanau’i ia ko Karol Jozef Wojtyla, pea na’e ‘ohake ia ‘i ha kolo ‘i ha feitu’u ‘o e ngaahi ngaue’anga ‘i Polani pea tauhi ai ia  ‘e he’ene  tamai ko e sotia hili ia e mate ‘ene fa’ee ‘oku ne kei ta’u 8 pe.

Ko e ngaahi ta’u mu’omu’a ‘o ‘ene mo’ui na’a ne nofo ‘i he malumalu ‘o e pule’anga ‘o e kau Nasi Siamane pea hoko mai ai ki he kau kominiusi. Ko hono fakahoko ia ko e tokotaha ma’oni’oni ‘oku kau ia ‘i he fu’u vave taha ‘i he tu’u ‘a e siasi ‘i onopooni, ‘a ia na’e faingamalie ‘eni koe’uhi ‘i he taimi na’e hoko hake ai ‘a Penitiketo ‘i he tu’a ‘o Soane Paulo II ‘i he 2005 na’a ne to’o ‘e ia ‘a e lao ki he ta’u ‘e nima ‘e pau ke tatali ai ha taha kuo pekia kae vakai’i ke fakahoko ia ki he lakanga sangato.

‘A’ahi ki he Fonualoto

‘I he vakai ‘a  kinautolu ko e ‘oku nau nofo mo siofi ‘a e ngaahi mea ‘a e Vatikano ‘oku nau pehe ko e tu’utu’uni ko ‘eni ke fakanofo sangato fakataha ha ongo Tu’itapu ‘e ua ko e fo’i laka malie ia ne fo’u ke ne fakataha’i  ‘a e Siasi Katolika Loma, koe’uhi he ‘oku ne fakataha’i heni ‘a  kinautolu kau taki ‘o e siasi ‘oku kei piki ki he taufatunga motu’a mo kinautolu ‘oku tui ke fai ‘a e ngaahi liliu ki he tuku fakaholo.

Oku mahu’inga ‘a e  ‘aho ko ‘eni ne fili’i ke fakahoko ai ‘a e ouau ‘a ia ko e ‘uluaki Sapate ia hili ‘a e Toetu’u, koe’uhi  ‘i he tohi mahina ‘a e siasi ko e Sapate ia ‘o e Meesi Faka-Otua. Na’e mahu’inga makehe ‘a e Meesi ki he ongo Tu’itapu ko ‘eni pehe foki kia Falakiko.

I he hili ‘a e Misa na’e fakaava leva ‘a e Pasilika ‘o Sangato Pita ‘i he houa efiafi ki he kau pilikimi ke nau ‘ahia e fonua loto ‘o e ongo sangato fo’ou ni fakatatau ki he lau ‘a e Letio Vatikano.

Ko e lelekuiē ‘o Soane Paulo II, ko ha fo’i hina ‘oku ‘i ai hono toto, pea ko ia pe foki na’e ngaue’aki i hono tapuaki’i ia ko e toko taha ma’oni’oni ‘i he 2011. Ko e lelekuiē ‘o Soane XXIII ko e konga hono kili na’e to’o mei hono sino ‘i he taimi na’e tangaki ai ia mei hono fonualoto ke ‘ave mei lalo he Pasilika Sangato Pita ki he Pasilika lahi – ‘i hono tapuaki’i ia  ko e tangata ma’oni’oni ‘i he ta’u 2000.

‘I he hili ko ia ‘o e ouau ‘o e ‘Eukalisia na’e hoko atu leva ki he fuofua taimi ke fakakau ai hona hingoa ‘i hono  lau ‘o e litanie ‘o e kau sangato.

Ko e fu’u kakai tokolahi ko ia ne nau ‘i Loma ‘oku ho’ata mei ai ‘a e mo’oni ko e ongo tangata ni na’a na manakoa ‘i he’ena mo’ui pea ‘iloa ‘ena ngaue ke a’u atu ki he kakai angamaheni, ko ha hala ‘eni kuo tukupa ‘a Falakiko ke ne muia.

Ko e ‘iveni ni ko e lahi taha ia ‘i he Vatikano talu ko ia hono fili ‘o  Tu’itapu Falakiko ke ne hoko ko e Tu’itapu ‘i he ta’u kuo ‘osi.

Ko e ongoongo ko 'eni na'e to'oto'o ia 'e he Kaniva mei he ongoongo 'a e CNN mo e Letio 'a e Vatikano

Sometimes when a business is growing, it needs a little help.

Right now Kaniva News provides a free, politically independent, bilingual news service for readers around the world that is absolutely unique. We are the largest New Zealand-based Tongan news service, and our stories reach Tongans  wherever they are round the world. But as we grow, there are increased demands on Kaniva News for translation into Tongan on our social media accounts and for the costs associated with expansion. We believe it is important for Tongans to have their own voice and for Tongans to preserve their language, customs and heritage. That is something to which we are strongly committed. That’s why we are asking you to consider sponsoring our work and helping to preserve a uniquely Tongan point of view for our readers and listeners.

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Latest news

Related news